foto ilustracija
agencije
Republički zavod za statistiku Srbije povodom Svjetskog dana stanovništva, koji se obilježava danas objavio je zanimljive podatke.
U svijetu živi 8,09 milijardi ljudi a u Srbiji 6,59 miliona, prema njihovim pordacima, Prosječna starost stanovnika u svijetu je 30,4 godine a u Srbiji 44 godine.
Kada je riječ o godišnjem broju rođenih i umrlih, broj rođenih u svijetu iznosi 361.946, umrlih 168.909, dok u Srbiji broj rođenih iznosi 166 a umrlih 268.
Podaci za svijet se odnose na procjene Ujedinjenih nacija za 2023. godinu a za Srbiju na 2024. godinu.
Svake godine, 11. jula obilježava se Svjetski dan stanovništva koji su Ujedinjene nacije ustanovile kako bi usmjerili globalnu pažnju na važnost demografskih pitanja.
Prvi put obilježen 1989. godine, ovaj dan inspirisan je „Danom pet milijardi“, koji je označio trenutak kada je svjetska populacija 11. Jula 1987. dostigla tu brojku.
Danas, u 2025. godini, živimo u svijetu koji broji više od osam milijardi ljudi, a izazovi povezani s našom globalnom populacijom složeniji su nego ikad prije.
Tema ovogodišnjeg dana glasi “Stanovništvo, održivost i jednakost”, s naglaskom na ravnotežu između rasta stanovništva, zaštite okoline i prava svakog pojedinca na dostojanstven život.
U prošloj godini je u Republici Srpskoj stopa fertiliteta iznosila 1,47 djece po ženi, što predstavlja blagi porast, ali je i dalje ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva za šta je nepohodno da žena rodi barem dva djeteta.
Iz Republičkog zavoda za statistiku su, povodom Svjetskog dana stanovništva, naveli da je prošle godine ukupna prosječna starost majke pri rođenju djeteta povećana na 29,8, dok je starost pri prvom porođaju dostigla 28,2 godine.
Iz Zavoda napominju da institucije Republike Srpske izdvajaju znatna sredstva za pronatalitetnu politiku, ali i sugerišu da je za osnaživanje mladih da grade porodice kakve žele neophodno osigurati uslove u kojima će moći da biraju roditeljstvo ranije ne pod pritiskom, nego u stabilnosti.
“Promjena trenda nije u podsticanju rađanja po svaku cijenu, već u uklanjanju prepreka koje mladima onemogućavaju da roditeljstvo vide kao ostvarivu i poželjnu životnu odluku”, naglasili su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Neke od aktivnih populacionih mjera na republičkom nivou su pomoć za opremu novorođenčeta, materinski dodatak, dodatak na djecu za prvo, drugo, treće i četvrto dijete u zavisnosti od materijalnog položaja porodice, reda rođenja i uzrasta djece, te pronatalitetna naknada za treće i četvrto rođeno dijete.
Aktivna populaciona mjera je i refundacija naknade plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, program za obezbjeđivanje biomedicinski potpomognute oplodnje, besplatni udžbenici za učenike osnovne škole, te stambeni krediti za mlade bračne parove do navršenih 30 godina.
Iz Zavoda su naveli da ove mjere ne treba posmatrati kao izolovane inicijative, već kao dio strategije osnaživanja mladih koja ne uslovljava roditeljstvo, nego ga čini dostupnim, bezbjednim i dostojanstvenim.
Odlaganje roditeljstva predstavlja sve izraženiji demografski i društveni fenomen u većini evropskih država, pa tako i u Republici Srpskoj, čije institucije izdvajaju znatna sredstva za podsticanje rađanja i podršku roditeljima i djeci, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Ove godine Svjetski dan stanovništva posvećen je osnaživanju mladih da grade porodice po svojoj mjeri – onda kada žele, kako žele i u okruženju koje pruža podršku i sigurnost.
U vremenu globalnih demografskih izazova, ekonomske neizvjesnosti i socijalnih promjena, ovo pitanje je od suštinskog značaja za budućnost jedne države.
