Ujedinjene nacije su 20. maja 2017. godine proglasili Svjetskim danom pčela i tako naglasile važnost pčela i sistema oprašivanja za ekosistem.
Onaj ko ne zavoli pčelu i rad sa pčelama ne može biti pčelar, rekao je predsjednik Društva pčelara iz Novog Grada Miloš Odžić.
Odžić se pčelarstvom bavi više od 30 godina, a svemu tome ga je privuklo počelo jer je bio fasciniran organizacijom pčelinjih društava.
„Jednostavno sam se zaljubio i baviću se pčelarstvom sve dok budem mogao“, rekao je Odžić i dodao da bez ljubavi prema pčelama i spremnosti da se o njima brine nema ni pčelara.
Prema njegovim riječima, pčele su ljudima, osim meda, podarile i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, vosak.
Za med je rekao da su naučne diskusije ukazale da nema rok trajanja, ukoliko je pravilno uzet, a to je ako se vrca iz košnica kada bude zreo, da mu je vlažnost veća od 17 odsto.
„Uzeti med treba da se skladišti u odgovarajuće posude, čuva na odgovarajućoj temperaturi u adekvatnoj prostoriji“, objasnio je Odžić.
On je ukazao i da su trenutno vremenske prilike zbog niske temperature vazduha, posebno tokom noći, nepovoljne za pčelinja društva.
„U maju pčelari očekuju prvu ozbiljniju pčelinju pašu bagremovu. Međutim, posljednjih godina, zbog vremenskih prilika mala je korist od bagrema. Ove godine i ono što je iscvjetalo zbog niske temperature ne medi“, rekao je Odžić.
Pčelarima je preporučio da u ovoj situaciji kontrolišu pčelinja društva i spriječe rojenje koje se javlja kad su pčelinje zajednice u punom razvoju, a nemaju dovoljno hrane.
Istakao je da je to težak i kompleksan posao jer je danas pčelarstvo drugačije nego prije petnaestak godina, te članovima uvijek sugeriše da se edukuju, da se mijenja tehnologija pčelarstva zbog promjene vremenskih prilika.
Odžić je dodao da je u nekoliko proteklih godina zbog vremenskih prilika nepovoljnih za pčelarstvo rentabilnost došla na najniži nivo.
Za ekonomsku dobit pčelari treba da imaju više od 100 košnica i da se samo time bave, a sve ostalo je, kaže Odžić, hobi.
Odžić od prije nekoliko godina u pčelinjaku ima i api komoru za inhalaciju vazduhom iz pčelinje košnice. U ovaj posao se upustio iz znatiželje.
„Od api komore ne očekujem materijalnu korist. Vazduh koji udišemo u api komori obogaćen je sastojcima koji pčele donose direktno iz prirode i veoma je koristan“, rekao je Odžić.
Društvo pčelara u Novom Gradu radi duže od 20 godina i trenutno ima 40 članova, uglavnom starijih, a Odžić nastoji da animira mlade.
„Ako ima dobrog mentora, onaj ko se odluči baviti pčelarstvom može mnogo naučiti. Uporan rad, edukacija i komunikacija sa pčelarima daju rezultate“, poručio je Odžić.
Ujedinjenih nacija (UN) su 20. Maja 2017 godine proglasili Svjetskim danom pčela i tako značajno potcrtali važnost pčela i sistema oprašivanja za ekosistem.
Zašto 20. maj ?
Na današnji dan 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. vijeku.
Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije.
Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputsvima jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo.
Svjetski dan pčela obilježava se u maju iz još jednog razloga, jer se tokom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.
Kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjene nacije proglasile su 20. maj Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju je predložila Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta.
Svjetski dan pčela 20. maj svake godine skreće pažnju na suštinsku ulogu pčela i ostalih oprašivača koji igraju ulogu u zdravlju ljudi i planete.
Neke od zanimljivosti o pčelama:
U pčelinjim zajednicama postoje tri vrte pčela: matica, radilice i trutovi
Jedna pčelinja zajednica sastoji od 20 do 80 hiljada radilica, nekoliko hiljada trutova i jedne matice
Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
Pčelinja matica može živjeti do pet godina
Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
Proizvodi pčela su med, polen, propolis, matična mliječ i otrov
Svaki treći zalogaj koji konzumiramo u prehrani zavisi o pčeli
Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
Pčele znaju računati, te se orijentišu računajući udaljenosti i uglove od objekata u prirodi
Nektar prikupljen s dva miliona cvjetova daje kilogram meda
Kako bi jedna pčela sakupila jednu kaškicu polena treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od četiri do šest sedmica
Pčela tokom zime živi od četiri do šest mjeseci
Medonosne pčele ne spavaju
Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
