U Novom Gradu danas je održana redovna Skupština Društva pčelara na kojoj je za predsjednika ponovo izabran Miloš Odžić a nakon toga je održano predavanje za pčelare.
Odžić je rekao da Društvo pčelara okuplja 30 pčelara koji u posjedu imaju 3.000 košnica.
„Skoro toliki je i broj pčelara koji nisu registrovani jer ne ostvaruju pravo na podsticaje“, rekao je on.
Odžić kaže da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede spustilo prag za podsticaje sa 50 na 30 pčelinjih društava.
„Isto smo tražili i za opštinske podsticaje, da uslov bude 30 a ne kao do sada 40 košnica. Nadamo se da će tako i biti. Očekujemo da će u tom slučaju biti veći broj registrovanih pčelara“, kaže on.
Odžić kaže da su do sada republički podsticaji iznosili 6,5 KM po košnici a opštinski tri KM po košnici.
On je rekao da je pčelarska sezona u Novom gradu prošle godine bila prosječna sa prinosom 12-15 kilograma po košnici.
„Imamo situaciju da na prostoru od nekoliko kilometara na nekim lokacijama, u vrijeme cvjetanja bagrema kao glavne paše, imamo pojavu mraza a na drugim područjima ne. Zato je i prinos različit“, objasnio je Odžić.
Predavanje o proljećnim mjerama u pčelinjaku održao je Goran Mirjanić profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
„Danas smo se podsjetili na obavezne proljećne mjere ako se želi iskoristiti ova sezona. Akcent je stavljen na sprečavanje prirodnog rojenja što je najveći problem kad je prinos u pitanju“, rekao je on.
Mirjanić kaže da je skrenuo pažnju na važnost zdravstvene zaštite pčela, posebno na pojavu američke gnjiloće legla što pravi probleme u pčelarstvu.
On je rekao da je stanje u pčelinjacima u Republici Srpskoj na izlaze iz zime šaroliko te da u nekim područjima pčelari imaju gubitaka a u drugim je situacija povoljna.
„Takvu situaciju imamo zadnjih 10-15 godina, u nekim krajevima ima problema jedne godine u drugim naredne. Za ovo pitanje presudno je da bude primjenjena dobra pčelarska praksa“, kaže Mirjanić.
On smatra da je neophodno da se pčelari prilagođavaju klimatskim uslovima te da veći akcenat stave na sadnju i sjetvu medonosnih biljaka otpornih na aktuelne vremenske prilike.
„Često na predavanjima ističem da mi koristimo medonosno bilje koje su nam ostavili naši preci a istovremeno se pitamo šta mi ostavljamo potomstvu“, kaže Mirjanić.
On smatra da pčelarska udruženja uz podršku resornog ministarstva, naučnih institucija i šumskih gazdinstava, u zajedničkim akcijama treba da mijenjaju medonosnu floru.
„Tako radimo bitne stvari, ne samo za pčelare već i u zaštiti životne sredine“, poručio je Mirjanić.
