Članovi BiH Ekspertskog tima danas su posjetili Čerkezovac, lokaciju na kojoj Hrvatska planira skladištenje radioaktivnog otpada.
Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević rekao je da je na stručnom nivou počeo razgovor o metodologiji analiza i postignutim rezultatima.
„Danas su članovi Ekspertskog tima za geologiju, hidrogeologiju i geofiziku raspravljali na Čerkezovcu o radu koji je do sada urađen. Naši stručnjaci su postavljali pitanja tako da je sastanak trajao tri sata“, rekao je Dizdarević novinarima u Novom Gradu, po povratku iz Hrvatske.
On je naveo da rezultati istraživanja nisu gotovi te da je dogovoreno da se razgovori nastave kad budu poznati rezultati.
„Iskazano je nezadovoljstvo jer naši eksperti nisu prisustvovali kad je to rađeno. Odgovor je bi da su oni radili po svim metodologijama i da se priča nastavlja kad budu završeni rezultati“, objasnio je Dizdarević.
On je rekao da je u drugom dijelu sastanku razgovarano o metodologiji utvrđivanja nultog stanja radioaktivnosti te da je rečeno da je urađeno 4.500 uzoraka o čemu se rezultati sumiraju.
„Naša strana je metodologiju prihvatila i najvjerovatnije po toj metodologiji će biti rađena uzorkovanja na BiH strani“, kazao je on.
On je rekao da će Hrvatska u septembru zvanično obavijestiti BiH da je krenula sa radovima na uspostavljanju Centra za radioaktivni otpad.
Član Ekspertskog tima profesor geologije Neđo Đurić kaže da su na Čerkezovcu upoznati sa dosadašnjim provedenim aktivnostima.
„Nismo učestvovali kad je to rađeno što smo tražili. Sada ostaje samo da i vjerujemo. Nikad ne prihvatam da im nešto vjerujemo već da pokušamo da dođemo do podataka“, rekao je Đurić.
On kaže da su članovi Ekspertskog tima iskazali nezadovoljstvo stepenom istraženosti.
„Nedostaju istraživanja. Dvije trećine potencijalnog negativnog uticaja odnose se na teritoriju BiH. Ja sam pitao da mi nađu primjer u svijetu gdje se objekat ove vrste gradi bez saglasnosti druge države“, kaže Đurić.
Geolog federalnog Zavoda za geologiju Natalija Samardžić smatra da je nedovoljan obuhvat na kojem se provode istraživanja.
„Oni su sa planiranih 10 kilometara obuhvat proširili na 19 kilometara za provođenje geoloških , hidrogeoloških istraživanja. Nije obuhvaćena teritorija BiH ali su pokazali otvorenost da sarađuju sa našim stručnjacima i da se usaglase metodologije“, objasnila je ona.
Samardžićeva kaže da je nastojala ukazati da se radi o neistraženom području.
Načelnik Centra za zaštitu od zračenja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Jelena Marinković kaže da su u Hrvatskoj proveli planirano u vezi sa utvrđivanjem nultog stanja radioaktivnosti.
„Očekujemo analizu rezultata mjerenja sa procjenama uticaja. Što se tiče mjerenja, oni su otvoreni za saradnju tako da bi ista metodologija bila i na BiH strani kako bi se rezultati mogli porediti“, kaže ona.
Članovi Ekspertskog tima posjetili su Čerkezovac i u septembru prošle godine.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na Čerkezovcu, u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.
