agencije
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano, veoma toplo i lokalno vruće, a temperatura vazduha u nekim mjestima premašiće 35 stepeni Celzijusovih.
Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.
Sobna temperatura u boravišnom prostoru bi trebalo da je ispod 32 stepena u toku dana i ispod 24 stepena tokom noći.
Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35 stepeni nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni, jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.
Građanima se preporučuje da borave u hladu i izbjegavaju direktno izlaganje suncu, kao i izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10.00 do 17.00 časova.
Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 4.00 i 7.00 sati.
Treba izbjegavati težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana.
Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.
Potrebno je unositi dovoljno tečnosti i rashlađivati se.
Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ, imajte uz sebe uvijek vodu za piće.
Osim toga, treba izbjegavati alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerivati sa unosom napitaka koji sadrže kofein.
Preporučuje se tuširanje i kupanje više puta u toku dana mlakom vodom.
Kada je u pitanju ishrana, treba jesti češće, manje obilne i lagane obroke.
Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode i slatkiše.
Što se tiče odjeće, treba nositi svijetlu i komotnu odjeću od prirodnih materijala.
Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože.
Preporučuje se građanima da kontaktiraju starije ili bolesne osobe (članove porodice, prijatelje i komšije) koji žive i provode većinu svog vremena sami.
Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.
Građani sa zdravstvenim problemima treba da čuvaju lijekove na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru (pročitati uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).
Građani treba da, ako imaju neku hroničnu bolest ili uzimaju više lijekova, traže savjet ljekara.
Potraže pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju, što prije se premjestite na rashlađeno mjesto.
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer su oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina.
Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, treba potražiti pomoć ljekara.
Neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo).
Treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 ) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.
Osobu, ako je bez svijesti, treba postaviti da leži na stranu, zbog prohodnosti disajnih puteva.
