Od institucija BiH zahtjeva se da odmah preduzmu aktivnosti na zaštiti svojih građana u opštinama u slivu rijeke Une od planova Hrvatske da radioaktivne i druge opasne otpade skladište na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, zaklјučak je koji je danas prihvatila Skupština opštine Novi Grad na tematskoj sjednici o problemu Trgovske gore.
Osim toga, zaklјučeno je i da će opština Novi Grad organizovati proteste u periodu od 20. maja do 10. juna kao izraz protivlјenja izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Na današnjoj sjednici prihvaćena je i informacija o aktivnostima opštine Novi Grad i Ekspertskog tima vezanih za planove Hrvatske oko izgradnje skladišta radioaktivnog otpada.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik poručio je će argumentovano biti osporena lokacija Trgovska gora koju je Hrvatska odabrala za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.
Vipotnik je rekao da će na osnovu predstavke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju u saradnji sa Ministarstvom spolјne trgovine i ekonomskig odnosa , u maju biti održan sastanak u Sekretarijatu ESPOO konvencije .
„BiH i Hrvatska su dobile 180 pitanja na koja treba da odgovore argumentovano. Osim toga, argumentovane predstavke smo proslijedili i Arhuškoj konvenciji, na ovaj način želimo da zaštitimo svoja prava“, rekao je Vipotnik.
On kaže da su završena terenska istraživanja te da su pri kraju laboratorijske analize koje već u ovom momentu idu u prilog tvrdnji da lokacija Čerkezovac ne ispunjava uslove za objekat nuklearnog tipa.
„Rezultate nećemo javno prezentovati, želimo da to ostane dio naše argumentacije . Ne želimo da hrvatska strana to iskoristi „, kaže Vipotnik.
On je naveo da je uklјučena akademska zajednica univerziteti u Banjaluci i Istočnom Sarajevu te da su radovi akademika završeni, objedinjeni i služiće kao argumentacija kad Hrvatska objavi studiju uticaja na životnu sredinu.
„Vlada Republike Srpske je dala zadatak svim ministarstvima da iz svoje nadležnosti pripreme radove , stručne analize zašto lokacija Čerkezovac ne ispunjava uslove. Ta studija je završena i biće nam od velike koristi“, kaže Vipotnik.
On je istakao da je predstojeće sučelјavanje delegacija BiH i Hravtske u Ženevi idućeg mjeseca jako bitan korak prije objavlјivanja studije uticaja.
Koordinator Ekspertskog i pravnog tima Borislav Bojić smatra da je BiH spremna za osporavanje planova Hravatske da na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH gradi skladište radioaktivnog otpada.
On je podsjetio da će u maju o problemu Trgovske gore u Skretarijatu ESPOO konvencije razgovarati delegacije BiH i Hrvatske.
„U toku su naše pripreme jer je Hrvatska u međuvremenu dala odgovore na 73 pitanja koja smo uputili. Spremamo se da idemo u Ženevu, imamo dovolјno kapaciteta da odgovorimo izazovu“, rekao je Bojić.
On je naveo da je predata aplikacija i po Arhuškoj konvencijii i drugim komisijama te da se čeka odgovor.
„Raduje me da imamo dovolјno kapaciteta da odgovorimo na ono što slijedi a to je jedna ozbilјna borba. Očekujem da ćemo imati podršku lokalnih zajednica“, kazao je Bojić.
Predsjedavajući Ekspertskog tima za Trgovsku goru Emir Dizdrarević kaže da je veoma bitno da se BiH dobro pripremi za javnu raspravu o studiji uticaja zahvata na okolinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Dizdarević je podsjetio da je Fond za finasiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško predao studiju uticaja Ministarstvu zaštite okoline i zelene tranzicije te da će uslijediti obajava ovog dokumenta.
„Po ESPOO konvenciji mi ćemo dobiti studiju uticaja . Jako je bitno da Ekspertski tim što prije dobije studiju zbog roka za primjedbe“, objasnio je Dizdarević.
On je naveo da će, nakon što dobiju studiju uticaja, svi multidisciplinarni timovi koji su bili uklјučeni imati rok da daju svoje primjedbe i sugestije kako bi mogli da odgovore zajedno.
„Bitno je da se dobro organizujemo i za javnu raspravu koja će biti organizovana i u BiH jer je to obaveza po ESPOO konvenciji, da nastupimo argumentovano“, rekao je Dizdarević.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić poručio je da bi bilo kakav nuklerani objekat na granici sa BiH imao negativne poslјedice na život i perspektivu regije.
Emrić je rekao da je Parlamentarna skupština BiH 2016. godine usvojila rezoluciju o protivlјenju izgradnji skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori na lokaciji Čerkezovac.
„Važno je istaknuti da imamo jedinstven stav u vezi s tom namjerom Hrvatske. Od 2016. godine realizovano je dosta aktivnosti kako bi se osporila namjera da se na granici sa BiH skaldišti radioaktivni otpad“, rekao je on.
Načelnik opštine Miroslav Drljača rekao je da Hrvatska mimo konvencija koje regulišu ovu oblast nastavlja realizaciju plana izgradnje centra za skladištenje radioaktvnog otpada te da se radovi objavljaju prije nego što je objavljena studija uticaja.
„Veoma je značajno da će u maju biti održana rasprava u Sekretarijatu ESPOO konvencije i to će biti prilika da mi prvi put čujemo da smo u pravu ili nismo“, rekao je Drljača.
On je istakao da lokacija Čerkezovacu više za Hrvatsku nije moguća već jedina lokacija gdje se već obavljaju pripremni radovi.
„Od samog početka iz Hrvatske imamo opstrukcije, nismo informisani šta se radi. Ja vjerujem da neće biti dogovora sa Hrvatskom. Rasprava u Ženevi će nam dati neke odgovore ali ne i rješenje“, rekao je Drljača.
On smatra da je jedini epilog da BiH podnese tužbu i da se dobije odgovor da li je moguće da se ova lokacija izbaci iz planova.
Predsjednik Udruženja „Grin tim“ Mario Crnković rekao je da je sa tematske sjednice Skupštine opštine Novi Grad poslata važna poruka, da je potreban maksimalan angažman svih relevantnih aktera kada je u pitanju slučaj Trgovska gora, naročito kada je u pitanju nivo Bosne i Hercegovine.
„Argumentacija je spremna, imamo razloge za optimizam i jake temelje koji su sasvim dovoljni za kvalitetan odgovor. To ne znači da je posao završen po pitanju argumentacije. Moramo nastaviti aktivnosti na multisektorskom sagledavanju stvari, gdje imamo stručne pristupe koji povezuju različite oblasti. Sada je trenutak kada svi moramo dati 100% svojih mogućnosti. Jednako tako, važno je da nastavimo raditi na prediktivnim modelima uticaja problematike koju nosi slučaj Trgovska gora, koji će biti takođe značajan materijal u procesima pred nama“, kaže Crnković.
On smatra da je važna diplomatska ofanziva, ali i uspostavlјanje proaktivne saradnje i razmjene informacija sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom i Crnom Gorom.
„Realno je očekivati da ove zemlјe daju svoje doprinose kada je u pitanju namjera Hrvatske da „izgura“ radioaktivne i druge opasne otpade na granicu sa BiH. Ukoliko se „guranje“ radioaktivnih i drugih opasnih otpada uspostavi kao praksa, BiH bi bila samo prva žrtva u nizu uspostavlјanja takve sumanute prakse.“, smatra on.
Crnković kaže da ima slučajeva gdje su nuklearne elektrane na granicama zemalјa ali da je pokušaj Hrvatske da radioaktivni otpad i druge opasne otpade smješta na granicu sa susjednom zemlјom uprkos protivlјenju, sramna ideja koja se po svaku cijenu i u skladu sa zakonom dopuštenim načinima mora zaustaviti.
„Republika Srpska ima sporazum o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom, a teško da je pronaći temu gdje je stručna pomoć Srbije preča. Srbija ima značajno jače kapacitete od nas, ima decenijsko iskustvo kada su u pitanju nuklearni objekti, ali jednako tako procjene govore da je jedna od najizvjesnijih lokacija za hrvatsku nuklearnu elektranu baš Erdut, koji je kao što je Trgovska gora uklinjena u teritoriju BiH, tako je Erdut uklinjen u Srbiju. Ukoliko Hrvatska na neki način uspije isforsirati Trgovsku goru kao lokaciju za radioaktivne i opasne otpade ignorisanjem međunarodnih konvencija, logično je da će sličan modus operandi biti i kada je u pitanju izgradnja nuklearnih kapaciteta“, naveo je Crnković.
Dodao je da je potrebno tražiti od institucija Hrvatske da se po objavi studije održe javne rasprave na primarno pogođenom području BiH, što bi značilo u svim lokalnim zajednicama sjeverozapadne Republike Srpske i svim lokalnim zajednicama Unsko-sanskog kantona, vodeći računa o potrebama javnih rasprava Banja Luci i Sarajevu, kao i drugim zainteresovanim mjestima.
„Svako od nas, počevši od građana, lokalnih, kantonalnih i viših nivoa vlasti ima svoj prostor za doprinos. Hrvatska je praktično završila studiju, poslana je njihovom resornom ministarstvu na pregled, što znači da će uskoro biti objavlјena. Kada se studija objavi, to je prilika i prostor za građane, da daju svoje argumente, a nakon što argumenti budu odbijeni, jer je svakako riječ o nečemu što ima osnovu u političkoj odluci, to je prostor da građani i različiti nivoi vlasti traže pravdu pravnim putem na različitim adresama“, poručio je Crnković.
