U Novom Gradu je održan sastanak opštinske Radne grupe za koordinaciju i saradnju svih ustanova koje pružaju pomoć, zaštitu i podršku žrtvama nasilјa u porodici.
Izvršni direktor Fondacije Udružene žene Gorica Ivić je rekla da je prošle godine u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka evidentirano 491 krivično djelo nasilјa u porodici.
Ivićeva je navela da krivičnih djela nasilјa u porodici ima više nego bilo kojih drugih krivičnih djela.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova prošle godine je evidentirano oko 1.000 krivičnih djela a na nivou BiH, prema podacima VSTV, 2.500-3.000“, rekla je Ivićeva.
Ivićeva kaže da je pojačana svijest da se prijavlјuje nasilјe u porodici ali da treba raditi na tome da da sistem bude spreman da primi te prijave te da programe rada sa počiniocima nasilјa u porodici treba uozbilјiti.
„Počinioci su u 95 odsto slučajeva muškarci, žrtve su u 70 odsto slučajeva žene. Muškarci su žrtve nasilјa uglavnom u slučajaveima kad su i počionici muškarci, očevi, sinovi , braća“, navela je ona.
Prema njenim riječima, Fondacija Udružene žene je prepoznta po tome da ima direktne servise podrške, sigurnu kuću od 2007. godine, pružaju pomoć i podršku ženama i djeci žrtvama nasilјa.
„Fondacija pokriva područje u nadležnosti okružnih javnih tužilaštava Prijedor i Banjaluka ali ima i žrtava porodičnog nasilјa iz drugih regija. Fondacija ima i pravnu i psihološku podršku koju dajemo kroz savjetovalište“, kaže Ivićeva.
Ona je objasnila da se sa žrtvama radi telefonom i mejlom ali da bi bilo dobro da za žrtve iz drugih lokalnih zajednica postoji neko ko s njima može otići da policiji prijave nasilјe.
„Treba raditi na na tome da se u lokalnoj zajednici razvijaju servisi gdje bi se moglo pomoći žrtvama na terenu“, kazala je ona.
Ivićeva kaže da nasilјe u porodici nije novost ali da se sada o tome više govori te da nakon ubistva u Gradačcu koje je javno prenošeno, imaju veći broj žena koje se obraćaju za pomoć.
„S jedne strane je dobro što su žrtve ohrabrene, da se obraćaju, da traže pomoć ali je loše ako sistem nije spreman na to da one o tome progovore. Ako ih s jedne strane pozivamo da prijave nasilјe u porodici, ako je zakonski to krivično djelo, moramo im omogućiti da kad to prijave da dobiju prvo zaštitu i sigurnost a onda sve drugo“, istakla je ona.
Ona kaže da ukoliko ne bude ovakvog pristupa, ako žene nakon prijave ne budu imale sigurnost one će i dalјe biti žrtve samo će biti nevidlјive u sistemu.
„Mi kao fondacija radimo na edukaciji sudija i tužilaca , policije ali smo zbog manjka naših resursa manje prisutni u manjim lokalnim zajednicama. Nasilјe se dešava na lokalnom nivou“, kaže ona.
Ona kaže ima pomaka kad je rekacija društva na nasilјe u porodici u pitanju ali još uvijek nedovolјno navodeći da mali broj predmeta koji dobiju sudski epilog.
„Postoji još uvijek neko nepovjerenje prema žrtvama nasilјa u porodici , još uuvijek kao da nismo prihvatili da je to krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Još uvijek, ako žrtva odustane od svjedočenja predmet pada. Nasilјe u porodici nije izolovani incident, to je obično dugogodišnja tortura i ono se u normativnom smislu mora tako posmatrati“, kaže Ivićeva.
Ona je navela da se na SOS telefon Fondacije godišnje zaprimi oko 1.000 poziva, ne radi se samo o novim slučajevima te da je u sigurnoj kući prošle godine bile zbrinuto 40 osoba.
Na sastanku opštinske Radne grupe za koordinaciju i saradnju svih ustanova koje pružaju pomoć, zaštitu i podršku žrtvama nasilјa u porodici raspravljano je o multisektoralnom odgovoru na nasilje u porodici i planu rada u ovoj godini.
