Tag: vjernici

  • SPC i vjernici proslavljaju praznik Oci

    SPC i vjernici proslavljaju praznik Oci

    Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju praznik Oci, posvećen očevima.

    Ocima se završava ciklus radosnih porodičnih praznika koji najavljuju rođenje sina Božijeg, započet Djetincima prije dvije sedmice.

    Kao što su se prije dvije nedjelje vezivana djeca, prije sedam dana majke, sada je red na očeve.

    Očevi se “dreše” pripremljenim poklonima.

    Cijeli dan provodi se u dobrom raspoloženju i slavlju, uz svečani, obavezno posni ručak.

    Najveći praznik očeva veoma se poštuje, naročito u seoskim sredinama.

    Oci podsjećaju koliki je blagoslov biti otac, i tjelesni i duhovni, kao i kolika je obaveza, i pred Bogom i pred ljudima, biti primjer svojoj djeci.

  • Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetu Petku

    Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetu Petku

    Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

    Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

    Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

    U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

    Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

    Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

    Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

    Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

    Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

    Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

  • Sutra je Veliki četvrtak: Evo zašto je ovaj dan jako važan za vjernike

    Sutra je Veliki četvrtak: Evo zašto je ovaj dan jako važan za vjernike

    Foto: YouTube screenshot

    Veliki četvrtak obeilježava se u znak sjećanja na Tajnu večeru Isusa Hrista i apostola. Na ovaj dan ustanovljena je i Sveta tajna pričešća. Na večernjem Bogosluženju čita se dvanaest Jevanđelja o stradanju Gospoda Isusa Hrista.

    Na Veliki četvrtak Isus je sa učenicima, na Tajnoj večeri, podijelio hljeb i vino kao simbol svog tijela i krvi, i na taj način ustanovio Svetu tajnu pričešća.

    Potom je sin Božiji oprao noge svojim apostolima učeći ih tako, sopstvenim primjerom, kako treba da služe jedni drugima.
    U spomen na Tajnu večeru, ovo je jedini dan kada je tokom Velike nedjelje dozvoljeno ulje i vino.

    Na Veliki četvrtak obilježava se i čudesna molitva u Getsimanskom vrtu, gdje se, znajući za sva stradanja koja mu predstoje, sin Božiji molio Ocu.Na Veliki četvrtak, do kraja večeri stigao je Juda i predao Hristosa vojnicima. Zato se od danas do Uskrsa u crkvama ne čuju zvona, simbol radosti, već se bogosluženja najavljuju tepalima. Te noći kada su Hrista odveli, čak je i Petar poklekao i tri puta ga se do zore odrekao.

    Na Veliki četvrtak valja se pričestiti, jer, vjeruje se, i najvećim grešnicima na Veliki četvrtak sve se oprašta.

    Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

    Na Veliki četvrtak u pojedinim djelovima zemlje već počinje farbanje uskršnjih jaja.