Tag: hram

  • Srpska pravoslavna crkva proslavlja Tomindan

    Srpska pravoslavna crkva proslavlja Tomindan

    Tomindan je hrišćanski praznik koji se slavi 6. oktobra po julijanskom kalendaru, odnosno 19. oktobra po gregorijanskom kalendaru i posvećen je Svetom apostolu Tomi.

    Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

    Apostol Toma, poznat i kao Juda Toma, Juda Blizanac ili Tomaš, bio je jedan od dvanaestorice Hristovih apostola. U narodu poznat kao ”nevjerni Toma” zbog odbijanja da povjeruje u vaskrsenje Isusa Hrista. Prema Novom zavjetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo riječi po kojima je upamćen: ”Gospod moj, i Bog moj!”


    Bio je jedini apostol za koga se vjeruje da je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva. Poznat je kao apostol Persije (Iran) i Indije. U Sirijskoj orijentalno-pravoslavnoj crkvi, Toma je poznat kao Isusov brat koji je utemelјio crkve na Istoku, posebno u Edesi.
    U srpskom narodu, u sušnom periodu, Svetom Tomi se upućuju molitve, jer ovaj svetac „čuva pečat od oblaka“ i donosi dragocjenu kišu.

    Bio je vješt drvodjelja, pa ga kao esnafsku slavu proslavljaju drvodjelje, bačvari, kolari, stolari, užari, dunđeri, bunardžije, kaldrmdžije i zidari.
    U nekim krajevima vjeruje se da štiti od vukova.
    Prema narodnom vjerovanju, danas se nikud ne ide. Kaže se: “Sveti Toma, sjedi doma”. Kako danas ljudi idu na posao i imaju druge obaveze
    Običaj je da se bar veče provede u kući, u porodičnom krugu. Vjeruje se da to donosi željeni mir, sreću i porodično blagostanje.

  • SPC proslavlјa Miholјdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

    SPC proslavlјa Miholјdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

    Srpska pravoslavna crkva proslavlјa Miholјdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.
    Ovaj svetac još za života smatran je stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Prema narodnom vjerovanju, tek poslije ovog praznika nastupa prava jesen.
    Miholјdan je posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, rođenom u petom veku, u Korintu.
    Naziva se Otšelnikom zbog svojih čestih pustinjačkih usamlјivanja. Narod ga zove Sveti Miholј, pa otuda i naziv praznika.


    Činio je čudesa, pročuo se kao veliki podvižnik, pa su mnogi dolazili kod njega zbog blagoslova, iscelјenja ili kakvog saveta korisnog za dušu.
    Bježeći od slave, povlačio se još dublјe u pustinjsku samoću, ali i tu su lјudi dolazili po pomoć.
    Upokojio se u 109. godini života.

    Običaji i vjerovanja


    U našem narodu vjeruje se da su lјudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni, blagosloveni i srećni u životu.
    Prema narodnom vjerovanju, danas se ne radi po kući, ali valјa završavati sve poslove izvan četiri zida, kako bi se spremno dočekala zima.


    Prepodobnog Kirijaka Otšelnika smatraju zaštitnikom moreplovaca, a na današnji praznik održavaju se vašari, preslave, litije.
    Narod smatra da sa ovim praznikom nastupa prava jesen, ali kad su dani još topli, ovo doba naziva se Miholјsko lјeto.
    Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholјdan.

    Izvor: RTRS

  • Danas Svete mučenice Vera, Nada, Ljubav i majka im Sofija

    Danas Svete mučenice Vera, Nada, Ljubav i majka im Sofija

    Pravoslavna crkva proslavlja svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju 17. septembra po starom, julijanskom kalendaru, odnosno 30. septembra po novom kalendaru.


    Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i njihova majka Sofija bile su hrišćanske svetiteljke i mučenice iz 2. vijeka koje predstavljaju prave i postojane vrline na kojima počiva čitavo hrišćanstvo i zapadni kulturni sistem.

  • U subotu Duhovske zadušnice

    U subotu Duhovske zadušnice

    Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao ljetnje, obilježavaju se u subotu pred Duhove (Silazak Svetog Duha), praznik poznat pod nazivom Trojice.
    Vjernici Srpske pravoslavne crkve i drugi pravoslavni hrišćani duhovske zadušnice posvećuju umrlim precima i posjećuju grobove, pale svijeće i služe pomene.
    Na dan kada se obilježavaju, u crkvama se služi sveta liturgija i parastos, čita molitva za sve umrle u svim vremenima.
    Na grobljima se pale svijeće, a sveštenici daju pojedinačne parastose, moleći Gospoda da bude milostiv prema pokojnicima.


    Po običajnom kalendaru, izlazak na groblja smatra se obavezom srodnika, a ako to nije moguće, svijeća se može zapaliti i u crkvi.
    Duhovske zadušnice pominju se već od 12. vijeka u crkvenim knjigama.
    Umjesto uobičajenog iznošenja hrane, Crkva poziva na molitvu i darivanje siromašnih, bolesnih i prognanih.
    Zadušnice se obilježavaju četiri puta godišnje i uvijek su subotom.
    Ovo su posljednje zadušnice do oktobra kada će se 5. oktobra obilježiti Miholjske zadušnice, a Mitrovske, odnosno jesenje zadušnice, biće obilježene 2. novembra, u subotu uoči Mitrovdana, praznika posvećenog Svetom Dimitriju.
    U nedjelju, 8. juna, pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji se obilježava 50. dana poslije Vaskrsa i desetog poslije Spasovdana.

    Više sa stranice: Osveštanje obnovljenog Hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Rudicama

  • Duhovni i etno koncert oduševio okupljene u hramu u Novom Gradu

    Duhovni i etno koncert oduševio okupljene u hramu u Novom Gradu

    Danas je u hramu Svetih apostola Petra i Pavla održan etno-duhovni koncert na kojem je učestvovala pjevačka sekcija OŠ „Sveti Sava“ i članovi muzičke radionice KOC-a „Čarobna frula“.


    Koncert je organizovan na inicijativu profesora razredne nastave Ljubiše Vujasina, koji je objavio nekoliko knjiga namjenjenih najmlađim čitaocima.
    „Ideja za ovaj koncert se javila u saradnji sa Bojanom Đurićem i Goranom Rašetom. Vodeći zajedno etno sekcije odlučili smo da napravimo koncert povodom Vaskrsa“, kaže Vujasin.
    Pjesme su etno tematike i duhovne kompozicije poput: Govori gospode, Mi smo djeca neba, Tijelo Hristovo, Spojile se dvije rijeke, Zaspo Janko ….
    Vujasin dodaje da su odabrali devet kompozicija koje su zajedno spremali.
    „Djeca su uzrasta od šest do 14 godina, oko 60 polaznika muzičke radionice Čarobna frula i 46 učenika OŠ Sveti Sava.“


    Gorana Rašeta iz radionice Čarobna frula, koja je u sastavu KOC-a u Novom Gradu, ističe da joj je drago da su ostvarili saradnju sa Vujasinom, koji je imao ideju da naprave etno-duhovni koncert.
    Gorana je najavila i koncert radionice 16. maja u centru grada kod kino sale.