Tag: božić

  • Božić praznik mira i ljubavi

    Božić praznik mira i ljubavi

    Najradosniji hrišćanski praznik Božić donosi u naša srca radost, lјubav i mir.

    Sveštenik Nebojša Nјežić rekao je da se za najradosniji praznik vjernici pripremaju Božićnim postom te da ispunjeni vjerom, nadom i molitvom sa ushićenjem čekaju i pričest kada potvrđuju vjeru kroz sajedinjenje sa bogomladencom Isusom Hristom.

    “U našem narodu brojni su običaji vezani za Božić. Kod nas, pravoslavnih Srba, to su tri pripremne nedjelјe kada slavimo Detince, Materice i Oce. To je u stvari najava uskog vezivanja porodice, jer je Božić porodični praznik”, rekao je Nјežić, paroh polјavničko ravnički.

    On je rekao da je i Badnji dan velika radost, posebno za dječicu kada oni idu kod baka i djedova da budu položnici, raduju se da s roditelјima idu sjeći badnjak, a uveče je u hramovima i u kućama pijukanje.

    Prema njegovim riječima, i odrasli se na Badnji dan sjećaju djetinjstva i uspomena šta su radili na ovaj dan.

    Nјežić je rekao da su na Badnji dan hrišćani uzdržavaju jer su u postu.

    “Ako želimo hrišćanski obilјežiti Badnji dan, onda moramo biti svjesni da za Badnji dan i za Božić, osim posta i molitve, treba da budemo spemni za darivanje, za jednu vrstu dobrovolјne žrtve za svoje bližnje i za potrebite”, poručio je on.

    Istakao je da Badnji dan ima smisao ako je sve dostojanstveno te da se nažalost zna desiti da se izgubi smisao.

    On je naveo da se na Božić obilјežava rođenje Isusa Hrista, dolazak sina Božijeg na zemlјu radi spasenja lјudi zbog prvorodnog grijeha Adam i Eve preko kojih se uselio u čovječanstvo.

    “Bog šalјe spasenje kroz sina Božijeg koji je uzeo lјudski tijelo i postao sličan lјudima, jedan od nas, poživio s nama na zemlјi u svemu sličan nama osim u grijehu. Bogomladenac Hristos čije rođenje slavimo rodio se kao običan čovjek tog vremena, u vitlejemskoj pećini, u jaslama, u slami. U to vrijeme žene su uglavnom tako rađale. Da li je mogao da se rodi u carskoj palati? Da, jer Bog može sve ali Hristos postaje sličan čovjeku koji treba spasenje”, naveo je Nјežić.

    Objasnio je da Isusovo rođenje najavlјuju anđeli koji pastirima kažu- “slava na visinama Bogu, na zemlјi mir, među lјudima dobra volјa” kao i zvijezda koju prate mudraci, sama priroda je prepoznala dolazak svoga tvorca, sina Božijeg koji dolazi da sve spasava i sve privede Bogu ocu.

    “Sam Hristos kada dolazi na zemlјu,dolazi radi svih , ne radi odabranih. Dolazi da donese spasenje svima. Radost Božića treba da bude prisutna u srcima svih nas koji smo vjerujući hrišćani. Isto tako, radost Božića treba da zagrije naša srca da budu otvrena za sve oko nas, naše bližnje, komšije, prijatenje”, poručio je Nјežić.

    On je istakao da je Božić praznik mira, lјubavi te da se tako vjernici i pozdravlјaju – mir Božiji, Hristos se rodi.

    “Treba da budemo dostojanstveni, umjereni. Nije poenta da se napijemo, da pucamo. Pozdrav je mir Božiji, ne može biti mir ako pucamo. Božić je porodični praznik, praznik okuplјanja, zajedništva”, kazao je on.

    Nјežić kaže da na božićno jutro vjernici na božićnoj liturgiji treba da se sjedine sa bogomladencom Hristosom, kroz svetu tajnu prićešća.

    “Obilјežavanje se nastavlјa kućnom liturgijom kad porodica lomi česnicu koja simbolizuje tijelo Hristovo, onda cjelivom lјubavi čestitaju jedni drugima Božić. To je suština , da imamo osjećaj jedni za druge”, kaže Nјežić.

    Naglasio je da se na Božić treba okuplјati u dobru i molitveno se sjetiti najpotrebitijih.

  • Promjena termina odvoza komunalnog otpada zbog Božića

    Promjena termina odvoza komunalnog otpada zbog Božića

    Obavještavaju se građani Novog Grada, kod kojih se odvoz komunalnog otpada vrši utorkom, da će se umjesto u utorak, 07. januara, odvoz otpada vršiti u srijedu, 08. januara 2025. godine, zbog Božićnih praznika.

    U pitanju su: Banjalučka ulica, Buljuk, Izba, Londža, Tunjica, Tabla, Poljavnice, Industrijska zona, Urije i Urijanska brda.

  • Danas Božić po gregorijanskom kalendaru

    Danas Božić po gregorijanskom kalendaru

    Rimokatolička crkva i vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas slave Božić, najradosniji praznik kojim se obilježava rođenje Isusa Hrista.
    Božić danas proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena.


    Katolička crkva u ponoć između Badnjeg dana 24. decembra i Božića 25. decembra služi svetu misu koja se zove ponoćka.
    Na Badnje veče i Božić katolički vjernici poklanjaju se jaslama Bogomladenca koje se tradicionalno naprave u svim hramovima.


    Ovaj običaj je sjećanje na naklon tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlejem prateći najsjajniju zvijezdu koja se zaustavila tačno iznad pećine rođenja.
    Vjernici pripremaju bogati božićni jelovnik, a ručak je svečan i bogat i za stolom okuplja cijelu porodicu.


    Za božićne praznike velika pažnja posvećuje se i jelci, koja ima posebno mjesto u svakoj porodici, a poklone dobijaju djeca koja recituju, pjevaju i sviraju božićne pjesme.


    Među pravoslavnim crkvama koje slave Božić po gregorijanskom kalendaru su Grčka pravoslavna crkva, Kiparska pravoslavna crkva i Bugarska pravoslavna crkva. Pored toga, i mnogi vjernici drugih pravoslavnih zajednica koji žive u zemljama Zapada prilagodili su se ovom kalendaru.
    Božič po gregorijanskom kalendaru, od prošle godine i zvanično, proslavlja i Ukrajinska pravoslavna crkva.

  • Danas su Božićne poklade: Obavezno ispoštujte ovaj običaj

    Danas su Božićne poklade: Obavezno ispoštujte ovaj običaj

    Foto: Mondo.rs

    Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Božićne poklade.

    Ove godine, na Svetog Jovana Zlatoustog poklapaju se i Božićne poklade.

    Naime, uobičajeno je da se Božićne poklade obilježavaju na dan svetog apostola Filipa, ali kako taj praznik ove godine pada u srijedu, trpeza vjernika je posna, dan prije početka Božićnog posta, koji ove godine počinje u četvrtak, 28. novembra.

    Poklade su zapravo domaće gozbe namijenjene svim članovima porodice, a mogu da budu i seoska veselja uoči velikih postova.

    Prema starom narodnom vjerovanju, trebalo bi večeras pripremiti bogatu večeru i veseliti se sa svojim ukućanima. Smatra se da su poklade i dan za praštanje, kako bi se ušlo u post bez grijeha.

    Većina običaja za Božićne poklade povezana je sa zaštitom od duhova i nečistih sila pa nisu rijetke povorke maskiranih likova, preskakanje vatre ili trljanje bijelim lukom.

    Vjerovanja za Božićne poklade

    U zavisnosti od kraja i vjerovanja, različiti običaji se vezuju za ovaj dan. Negdje se poslije večere zavezuju sve verige u kući, kore od pojedenih jaja bacaju u vatru, tabani trljaju bijelim lukom, a djeci se pred spavanje oblače prevrnute pidžame i majice. Postoji vjerovanje da bi trebalo uveče tabane trljati bijelim lukom i izgovoriti sljedeće riječi: “Vještica kao konac, u mene zubi kao kolac.”

    Poslije poklada slijedi post, koji podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane, odnosno hrane životinjskog porijekla i alkoholnog pića na izvjesno vrijeme, piše Blic Žena.