Velšanin Majk Haris je samo poželio da se našali sa ljudima koji su spremni da "prodaju kuću" da bi nabavili novog britanskog polimerskog "petaka" sa rijetkim serijskim brojevima. Na štos sa naopako štampanom novčanicom su se "upecali" mnogi.
 
Šaljivdžija oglasio „naopako štampanog petaka“ na „Ibeju“, - Foto: ScreenshotŠaljivdžija oglasio „naopako štampanog petaka“ na „Ibeju“, - Foto: Screenshot
Šaljivdžija oglasio „naopako štampanog petaka“ na „Ibeju“,Foto: Screenshot

U Britaniji vlada prava pomama za novim novčanicama od pet funti koje se mogu prati u mašini, jer su plastične.

Zapravo, na cijeni su one sa malim serijskim brojevima. Ako se uzme u obzir da je štampano 440 miliona komada, šansa da neko od Ostrvljana dobije primjerak sa serijskim brojem koji počinje sa AA01 je otprilike jedan naprema 440.

Naravno, prva štampana novčanica u prvoj seriji, dakle ona sa brojem AA01 000001, poklonjena je kraljici Elizabeti Drugoj (čiji lik se i nalazi na poleđini), što znači da je ostalo 999.998 komada sa istom početnom oznakom u opticaju.

Kada je vidio koliko su ljudi novca spremni da daju za pojedine primerke, bivši mornarički oficir Majk Haris poželio je da se našali i vidi dokle to sve može da ide.

Na poznatom sajtu za prodaju Ibej postavio je oglas u kom je ponudio "rijetkog naopako štampanog petaka"!

A zapravo je samo okrenuo naopako poleđinu regularne novčanice.

Vjerovali ili ne, došlo je do pravog rata ponuđača! Trenutno je brojka koju je neko spreman da da za njegovog "rijetkog petaka" više od 65.500 funti!

Iako je istakao da je autentičnost novčanice "verifikovao" izmišljeni Odjsek za naopako štampane engleske apoene, ponude nisu prestajale da stižu.

Samo su se poneki setili da ga pitaju "Šta je na drugoj strani novčanice?" i da li bi mogao da im pošalje fotografiju potvrde od navedenog odsjeka.

"Htio sam da se našalim, a ispalo je da neki ljudi to shvataju preozbiljno. Neki me nazivaju legendom zbog šale, dok se drugi baš nerviraju", kaže 54-godišnji Majk.

Nevjerovatna fotografija ledenog brijega kanadskog fotografa Dejvida Berdnija nastala je u sklopu njegovog projekta "Sjever-Јug".
 
Merkatorova projekcija - Merkatorova projekcija -
Merkatorova projekcija

 Fotografija je snimljena u Vedelovom moru u Јužnom okeanu. Fotograf je svoje djelo nazvao Merkatorova projekcija (po pojmu iz kartografije), zbog njene savršene simetrije.

Norveška je odustala od plana da susjednoj Finskoj daruje planinski vrh kao poklon za stogodišnjicu sticanja nezavisnosti.
 
Norveška: Planina Halti (Foto: Microsoft/Encarta) - Norveška: Planina Halti (Foto: Microsoft/Encarta) -
Norveška: Planina Halti (Foto: Microsoft/Encarta)

Granica između dvije zemlje prelazi preko planine Halti, ali najviši vrh planine je u Norveškoj, pa je pokrenuta kampanja da se komšijama za stogodišnjnicu sticanja nezavisnosti daruje vrh visok 1.330 metara.

Tim potezom bi granica između dvije zemlje bila pomjerena na štetu Norveške za samo 20 metara, a Finska bi dobila novu najvišu planinu.

Međutim, premijerka Norveške Erna Solberg rekla je da mora, nažalost, da odbije ideju zato što norveški ustav zabranjuje davanje teritorije.

Zagovornici ideje darivanja vrha planine smatraju da bi to bio "divan poklon za sestrinsku naciju" da obilježi 100 godina od sticanja nezavisnosti, a ne bi bio veliki gubitak za planinsku Norvešku, koja ima mnogo više vrhove.

- Mijenjanje granica između zemalja stvara pravne probleme, od kojih su neki u vezi sa norveškim ustavom - rekla je premijerka Sveinu Lejrosu, gradonačelniku grada Kafjorda, koji je podržao kampanju.

U norveškom ustavu iz 1814. godine navodi se da je teritorija nedjeljiva.

- Umjesto toga razmotrićemo neke druge prigodne poklone za Finsku - zaključila je premijerka Norveške.

Trećina odraslih osoba do 35 godina u Velikoj Britaniji ne posjeduje osnovne vještine za samostalan život, pokazalo je istraživanje lanca prodavnica Paundlend i otkrilo kako mnogi od njih ne znaju čak ni sijalicu da zamijene, a kuvanje jaja im je prava noćna mora.
 
Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock) - Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock) -
Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock)

Istraživanje sprovedeno na grupi ljudi od 24 do 35 godina pokazuje kako veliki broj onih koji i dalje žive s roditeljima gube pojedine vještine koje starije generacije uzimaju zdravo za gotovo, odnosno smatraju ih normalnim.

Gotovo 77 posto ispitanika ne zna kako da zamijeni gumu na biciklu kada pukne, a 68 posto njih ne zna kako da zamijeni utikač na kablu.

Bez obzira na to što je putem moderne tehnologije moguće pronaći odgovor na svakojaka pitanja, 23 posto mladih priznaje kako ne zna da uključi mašinu za pranje veša, dok 41 posto njih ne bi moglo da priključi blu-rej uređaj na televizor.

Mnogi ispitanici su priznali kako ne bi znali da okače sliku na zid, promijene gumicu na česmi, dekorišu sobu ili ispeglaju košulju.

Provjeravanje količine ulja u automobilu pokazalo se nemogućom misijom za mnoge, kao i košenje travnjaka ili postavljanje polica na zid.

- Kuvanje jaja je posebno zanimljiva stavka – za mnoge (33 odsto) je izuzetno teško pošto od ljuske ne mogu da vide da li je kuvano.

Čak pet odsto je priznalo da je pokušalo da skuva jaje u mikrotalasnoj rerni, sa eksplozivnim posljedicama, a 13 je probalo to isto u ketleru.

Četvrtina ispitanika između 25 i 34 godine je otkrila da nikako ne mogu da zapamte koliko dugo treba da se kuva jaje.

Sajmon Tviger iz Paundlenda smatra da je iznenađujuće vidjeti šta je to što danas mladi smatraju neophodnim, svakodnevnim životnim vještinama.

- Starije generacije imaju sve neophodne vještine, dok se mladi i te kako muče s njima. Nadam se da će mnogi od njih prije nego što napuste porodičnu kuću naučiti osnovne stvari kako ne bi morali da plaćaju dodatne troškove održavanja - ističe Tviger.

Svemir ima 2.000 milijardi galaksija, odnosno deset puta više nego što je nauka do sada procjenjivala, navode astronomi u najnovijoj studiji.
 
Galaksija - Foto: Screenshot/YouTubeGalaksija - Foto: Screenshot/YouTube
GalaksijaFoto: Screenshot/YouTube

Do sada se smatralo da svemir ima između 100 i 200 milijardi galaksija, masivnih sistema sastavljenih od zvijezda, gasova i prašine.

Tim astronama, predvođen Kristoferom Konseliseom sa Univerziteta u Notingemu, dugo je radio na podacima dobijenim pomoću teleskopa Habl.

Izradili su 3D snimke i metodom ekstrapolacije došli su do broja galaksija u različitim periodima istorije svemira.

Što su galaksije dalje, njihova svjetlost teže dopire do nas. Postojećim teleskopima može se posmatrati tek deset odsto galaksija.

"Teško je shvatiti da u svemiru još moramo istražiti 90 odsto galaksija", ističe Konselis, i napominje, da nije poznato šta će biti otkriveno kada se insatliarju nove generacije teleskopa.

Astronomi su pomoću novih matematičkih modela zaključili koliko je "nevidljivih" galaksija koje današnji teleskopi ne mogu da obuhvate.

Evropska južna opservatorija u Čileu upravo gradi ogromni teleskop E-ELT, čije će ogledalo imati promjer od 39 metara.

Arhitektonsko čudo sagrađeno je u Ašahabadu, prestonici izlovanog Turkmenistana.
 
Pustinjski soko - Foto: APPustinjski soko - Foto: AP
Pustinjski sokoFoto: AP

Grad u kome živi pola miliona ljudi, od prije nekoliko dana može da se pohvali jednim od najspektakularnijih aerodroma na svijetu, kako po svojoj veličini, tako i po dizajnu, kapacitetima, ali i cijeni.

Impresivna građevina podignuta je na mjestu starog aerodroma koji je prethodno srušen. Novi, velelepni objekat, podignut je u rekordnom roku - za nešto manje od tri godine, a na izgradnji je radilo više od 12.000 radnika.

Cijena aerodroma "Saparmurat Turkmenbaši Veliki" iznosila je impozantnih 2,35 milijardi dolara. Prostire se na 1.200 hektara površine, a glavna zgrada izgrađena je u obliku pustinjskog sokola u letu.

Pustinjski soko (Foto: REUTERS)Pustinjski soko (Foto: REUTERS)
Pustinjski soko (Foto: REUTERS)

Na području aerodroma, sagrađeno je još 80 različitih objekata, a aerodrom ima i 46 terminala, kontrolni dispečerski toranj visok 72 metra, hotel sa 60 soba i 27 restorana. Aerodrom ima besplatni parking i to 1.200 mjesta.

Aerodrom je zamišljen kao veza između Evrope i Azije zbog čega je i godišnji protok putnika planiran na nevjerovatnih 14 miliona putnika.

Iako je u funckciji tek desetak dana, aerodrom je već dobio nekoliko prestižnih međunarodnih nagrada, kao i priznanje za originalno tehnološko rješenje. Zanimljivo je da je aerodrom našao svoje mjesto i u Ginisovoj knjizi rekorda. Aerodromska tapiserija od 750 kvadrata zvanično je najveća takva na svijetu.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com