Nevjerovatna fotografija ledenog brijega kanadskog fotografa Dejvida Berdnija nastala je u sklopu njegovog projekta "Sjever-Јug".
 
Merkatorova projekcija - Merkatorova projekcija -
Merkatorova projekcija

 Fotografija je snimljena u Vedelovom moru u Јužnom okeanu. Fotograf je svoje djelo nazvao Merkatorova projekcija (po pojmu iz kartografije), zbog njene savršene simetrije.

Na sjeveroistoku Tajlanda, na području Udon Tani, nalazi se Јezero crvenih lotosa, za koje uglavnom znaju samo lokalni stanovnici.
 
Јezero crvenih lotosa - Foto: Screenshot/YouTubeЈezero crvenih lotosa - Foto: Screenshot/YouTube
Јezero crvenih lotosaFoto: Screenshot/YouTube

Mještani koje žive pored jezera na njemu svakodnevno love ribu, skupljaju puževa i stabljika lotosa, koje koriste za pripremu jela.

Oni koji su ga posjetili kažu da ne izgleda kao da je s ovog svijeta, a najljepše je od decembra do februara.

Da bi se pojmila sva ljepota lotosa, treba imati na umu da otvaraju latice od 6 ujutro do podneva, a najbolji pogled na ovaj nestvaran prizor je iz čamca koji lagano klizi po površini mirnog jezera.

Јezero crvenih lotosa (foto:instagram.com) Јezero crvenih lotosa (foto:instagram.com)
Јezero crvenih lotosa (foto:instagram.com)

Inače, stabljike i sjeme lotosa su jestivi, a na Tajlandu su često su na meniju. Osim što je jestiv, lotos za budiste predstavlja simbol čistoće i prosvjetljenja.

Јezero je takođe dom 80 vrsta ptica, uključujući i nekoliko ugroženih vrsta, poput sive čaplje.

Trećina odraslih osoba do 35 godina u Velikoj Britaniji ne posjeduje osnovne vještine za samostalan život, pokazalo je istraživanje lanca prodavnica Paundlend i otkrilo kako mnogi od njih ne znaju čak ni sijalicu da zamijene, a kuvanje jaja im je prava noćna mora.
 
Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock) - Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock) -
Zamjena sijalica (foto:siriwitp/Thinkstock)

Istraživanje sprovedeno na grupi ljudi od 24 do 35 godina pokazuje kako veliki broj onih koji i dalje žive s roditeljima gube pojedine vještine koje starije generacije uzimaju zdravo za gotovo, odnosno smatraju ih normalnim.

Gotovo 77 posto ispitanika ne zna kako da zamijeni gumu na biciklu kada pukne, a 68 posto njih ne zna kako da zamijeni utikač na kablu.

Bez obzira na to što je putem moderne tehnologije moguće pronaći odgovor na svakojaka pitanja, 23 posto mladih priznaje kako ne zna da uključi mašinu za pranje veša, dok 41 posto njih ne bi moglo da priključi blu-rej uređaj na televizor.

Mnogi ispitanici su priznali kako ne bi znali da okače sliku na zid, promijene gumicu na česmi, dekorišu sobu ili ispeglaju košulju.

Provjeravanje količine ulja u automobilu pokazalo se nemogućom misijom za mnoge, kao i košenje travnjaka ili postavljanje polica na zid.

- Kuvanje jaja je posebno zanimljiva stavka – za mnoge (33 odsto) je izuzetno teško pošto od ljuske ne mogu da vide da li je kuvano.

Čak pet odsto je priznalo da je pokušalo da skuva jaje u mikrotalasnoj rerni, sa eksplozivnim posljedicama, a 13 je probalo to isto u ketleru.

Četvrtina ispitanika između 25 i 34 godine je otkrila da nikako ne mogu da zapamte koliko dugo treba da se kuva jaje.

Sajmon Tviger iz Paundlenda smatra da je iznenađujuće vidjeti šta je to što danas mladi smatraju neophodnim, svakodnevnim životnim vještinama.

- Starije generacije imaju sve neophodne vještine, dok se mladi i te kako muče s njima. Nadam se da će mnogi od njih prije nego što napuste porodičnu kuću naučiti osnovne stvari kako ne bi morali da plaćaju dodatne troškove održavanja - ističe Tviger.

Poznati američki astrofizičar Nil Degras Tajson otkrio je za magazin Biznis insajder kako bi svijet mogao da izgleda za 500 godina.
 
Budućnost (Foto: Thinkstock) - Budućnost (Foto: Thinkstock) -
Budućnost (Foto: Thinkstock)

“Ako stanovništvo bude nastavilo da raste onom stopom kojom to čini sada, za 500 godina na Zemlji će biti mjesta tek toliko da svi mogu da stanu jedni pored drugih. To, očigledno, nije ona budućnost koju želimo, što znači da ćemo morati da teraformiramo Mars i preselimo se tamo, ili naučimo kako da kontrolišemo rast populacije“, rekao je Tajson.

On je takođe objasnio da može da se dogodi da čovječanstvo počne da gradi i naseljava sve više građevinske konstrukcije, kao i one koje sve dublje zalaze ispod površine tla. Te dvije vrste konstrukcija bi se međusobno presijecale, prije vertikalno nego horizontalno.

“Ukoliko se do tada ne dogode neke bitne promjene, i ne shvatamo da zahvaljujući tehnologiji imamo šanse za opstanak, nećemo doživjeti taj dan“, upozorio je naučnik.

“Na samrti ću najviše žaliti za time što nisam živio duže i vidio sve one izume koji će se tek pojaviti. Volim što mogu da eksperimentišem i budem dio genijalnosti ljudske rase“, zaključio je.

Arhitektonsko čudo sagrađeno je u Ašahabadu, prestonici izlovanog Turkmenistana.
 
Pustinjski soko - Foto: APPustinjski soko - Foto: AP
Pustinjski sokoFoto: AP

Grad u kome živi pola miliona ljudi, od prije nekoliko dana može da se pohvali jednim od najspektakularnijih aerodroma na svijetu, kako po svojoj veličini, tako i po dizajnu, kapacitetima, ali i cijeni.

Impresivna građevina podignuta je na mjestu starog aerodroma koji je prethodno srušen. Novi, velelepni objekat, podignut je u rekordnom roku - za nešto manje od tri godine, a na izgradnji je radilo više od 12.000 radnika.

Cijena aerodroma "Saparmurat Turkmenbaši Veliki" iznosila je impozantnih 2,35 milijardi dolara. Prostire se na 1.200 hektara površine, a glavna zgrada izgrađena je u obliku pustinjskog sokola u letu.

Pustinjski soko (Foto: REUTERS)Pustinjski soko (Foto: REUTERS)
Pustinjski soko (Foto: REUTERS)

Na području aerodroma, sagrađeno je još 80 različitih objekata, a aerodrom ima i 46 terminala, kontrolni dispečerski toranj visok 72 metra, hotel sa 60 soba i 27 restorana. Aerodrom ima besplatni parking i to 1.200 mjesta.

Aerodrom je zamišljen kao veza između Evrope i Azije zbog čega je i godišnji protok putnika planiran na nevjerovatnih 14 miliona putnika.

Iako je u funckciji tek desetak dana, aerodrom je već dobio nekoliko prestižnih međunarodnih nagrada, kao i priznanje za originalno tehnološko rješenje. Zanimljivo je da je aerodrom našao svoje mjesto i u Ginisovoj knjizi rekorda. Aerodromska tapiserija od 750 kvadrata zvanično je najveća takva na svijetu.

U 21. vijeku se zna da je gotovo sve moguće objasniti pomoću nauke. Neki od izuzetaka su fenomeni koji već decenijama zbunjuju stručnjake..

.Stanovnici doline Hesdalen u Norveškoj već decenijama posmatraju neobična svjetla koji se javljaju na noćnom nebu.


Nakon što se pojave, ona plešu u raznim pravcima i ponekad svjetle u različitim jarkim bojama. Svjetla je video veliki broj ljudi i više puta su zabilježena kamerom, pa njihova pojava nije sporna – zanimljivo je jedino to što naučnici nakon dugogodišnjih studija nisu uspjeli da otkriju o čemu je riječ. Jedno od nagađanja je da je to područje radioaktivno, a radijaciju nose čestice prašine koje eksplodiraju pri dodiru s atmosferom.

Drugo objašnjenje je da se cijela oblast ponaša kao velika baterija, s obzirom na to da je jedna od dolina izuzetno bogata bakrom, a druga ima cinka u izobilju. Obije komponentne se mogu pronaći u bateriji, potrebna im je samo "kisela" veza da bi zasvjetlele. Rijeka na dnu doline sadrži sumpor, koji može da djeluje kao izvor kiseline. Teoretičari zavjere u tim svjetlima, međutim, vide vanzemaljski uticaj.

Vilinski krugovi Namibije

Na pašnjacima južne Afrike, najvećim dijelom u Namibiji, postoji na hiljade misterioznih krugova koji se pojavljuju na poluplodnoj zemlji. U Namibiji stanovnici ove misteriozne krugove nazivaju "vilinskim krugovima". Krugovi se pojavljuju na površini, a zatim nestaju nakon nekoliko decenija. Manji krugovi u prosjeku traju 24 godine, dok veći mogu da postoje čak i do 75 godina.

Na pitanje ‘zašto’ je vrlo teško odgovoriti, smatra doktor Volter Činkel, biolog sa Univerziteta u Floridi. Postoji nekoliko pretpostavki, a za sada nijedna od njih nije uvjerljiva.

Naučnici proučavaju krugove još od 1971.godine , ali još nema jasnih dokaza o njihovom uzroku.

Po narodnom vjerovanju lokalnog stanovništva, pravi ih zmaj koji živi ispod Zemljine kore, čiji vatreni dah stvara "mjehuriće" na površini zemlje. Druge hipoteze uključuju dejstvo termita, sofisticirani ekološki inženjering...

Taos Hum

Riječ je o nizu čudnih, niskofrekventnih zvukova nalik pjevušenju koji su snimljeni širom svijeta, a naročito u gradu Taos u Novom Meksiku. Opisan je kao zvuk praznog hoda motora automobila, a navodno utiče i na ljude koji žive u tom području. Oni koji su ga iskusili tvrde da se više osjeća u tijelu nego što se doživljava spolja.

Slušalice zato ne pomažu, a zvuk može da ‘vibrira’ duž tijela. Njegovu je frekvenciju teško registrovati mikrofonima, a jedno od mogućih objašnjenja je spontana otoakustična emisija - tj. da zvuk dolazi iz dlačica ušiju u samim ljudima.

Đavolji čajnik

Đavolji čajnik u Minesoti je rijeka, odnosno formacija slapa i stijena u kojoj nestaje polovina rijeke Brule. Ona se dijeli u dva dijela, od kojih jedan dio pada niz stijene i stvara vodopad, dok drugi odlazi u jamu i nestaje, ali niko ne zna gdje. Naučnici vjeruju da postoji izlazna tačka negdje ispod jezera Superior, ali istraživači su godinama u rupu izlivali boju i ubacivali razne predmete poput pingpong loptica, a nijedan od ubačenih predmeta nikada nije pronađen.

Geolozi tvrde da su duboke pećine koje mogu da akumuliraju toliku količinu vode vrlo rijetke. U čvršćim stijenama tekstonske akcije ponekad mogu da zdrobe podzemne slojeve stijena, stvarajući propusnije okruženje za vodu. Nažalost, ne postoje geološki dokazi za tako nešto, a čak i da postoje, malo je vjerovatno da bi jama mogla zauvijek da ‘uvlači’ rijeku u sebe. Oluje i erozija ponekad u nju šalju odrone veličine drveća i u nekom trenutku bi se svakako zapušila, ali to se nije dogodilo.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com