Svađa zbog izbjeglica unutar njemačke demohrišćanske Unije CDU/CSU eskalirala je do te mjere da je predsjednik Hrišćanko-socijalne unije Horst Zehofer danas kancelarki i predsjednici Hrišćansko-demokratske unije Angeli Merkel zaprijetio prekidom odnosa i nepodržavanjem njene kandidature na parlamentarnim izborima 2017.
 
Angela Merkel  i  Horst Zehofer Foto: (AFP,S.Cahe) - Foto: Getty ImagesAngela Merkel i Horst Zehofer Foto: (AFP,S.Cahe) - Foto: Getty Images
Angela Merkel i Horst Zehofer Foto: (AFP,S.Cahe)Foto: Getty Images

"Mi nećemo odustati od zahtjeva za uvođenjem godišnje granice broja izbjeglica od 200.000. Radi se jednostavno o našim principima", rekao je Zehofer u razgovoru za "Špigel onlajn", a prenijela Hina.

Zehofer je objasio da trajne svađe unutar Unije CDU/CSU štete demohrišćanima, ali i dodao se radi o tome kako ponovo pridobiti povjerenje birača. Podsjeća se da njemačka kancelarka Merkel čvrsto odbija uvođenje gornje granice za prihvat izbjeglica obrazlažući da granice nisu potrebne pošto se broj izbjeglica ionako smanjio.

Zehofer je naglasio da bez dogovora o izbjeglicama on neće gostovati ni na stranačkom kongresu CDU-a u decembru na kojem bi Merkelova trebalo da bude potvrđena kao predsjednica stranke.

U zavisnosti od podrške stranke, Merkelova će odlučiti o ponovnoj kandidaturi za dužnost kancelarke. Zehofer je isto tako doveo u pitanje dolazak Merkelove na stranački kongres CSU-a, što je višedecenijska tradicija.

"Ako Angela Merkel dođe na stranački kongres CSU-a, a ja na kongres CDU-a, uprkos tome što se naša politika miljama razilazi, to bi imalo razoran učinak po ugled Unije (CDU/CSU)", rekao je Zehofer u intervjuu koji će u cjelosti biti objavljen u štampanom izdanju časopisa "Špigel" u ponedjeljak.

Hina podsjeća da je CSU, koji predstavlja demohrišćansku opciju u Bavarskoj dok je u ostatku zemlje zastupljen CDU, od samog početka izbjegličke krize najveći protivnik otvorene izbjegličke politike Merkelove zbog čega je odnos između dvaju sestrinskih stranaka doveden na najniži nivo u istoriji.

CSU je nedavno objavio dokument u kojem se, osim gornje granice za prihvat izbjeglica, traži i znatno pooštravanje uslova za dobijanje azila.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Kimun izjavio je da se razočarao u mnoge svjetske lidere koji više brinu da ostanu na vlasti nego da poboljšaju živote drugih ljudi.
 
Ban Ki Mun - Foto: arhivBan Ki Mun - Foto: arhiv
Ban Ki MunFoto: arhiv

Dodao je da ne razumije zašto je Sirija "talac sudbine jednog čovjeka, njenog predsednika Bašara el-Asada".

Ban je u intervjuu za američku agenciju AP rekao da u privatnom kontaktu lideri imaju prilike da upoznaju njegovu veoma drugačiju i oštriju stranu.

Iako ga, kako navodi AP, opisuju kao "tihog", Ban tvrdi da je govorio o ljudskim pravima više nego bilo koji zapadni lider. 

Prema izvještaju Visokog komesarijata za ljudska prava UN koji je objavljen danas u Ženevi, u sukobu u istočnoj Ukrajini poginulo je 9.640, a ranjeno 22.431 lice.
 
Ukrajina (Foto: aviavlad) - Ukrajina (Foto: aviavlad) -
 

"Do 15. septembra Visoki komesarijat za ljudska prava UN zabilježio je 9.640 mrtvih i 22.431 ranjenog među snagama ukrajinske vlade, civilima i pripadnicima lokalnih snaga od početka sukoba, u aprilu 2014. godine", navedeno je u izvještaju.

Dio izvještaja koji obuhvata period od sredine maja do sredine avgusta pokazuje povećanje broja civilnih žrtava na istoku od 66 odsto, u poređenju sa situacijom iz prethodnog perioda.

U navedenom periodu, na istoku Ukrajine dokumentovano je ukupno 188 civilnih žrtava, i to 28 mrtvih i 160 ranjenih, prenosi TASS.

Sjedinjene Američke Države su zajedno sa svojim zapadnim partnerima redovno uništavale temelje svjetskog poretka, počevši od BiH i Kosova do Iraka i Libije, ističe ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu, odgovarajući na optužbe šefa Pentagona Eštona Kartera da Moskva potkopava osnove svjetskog poretka.
 
Sergej Šojgu (foto: © Sputnik/ Ilья Pitalev) - Sergej Šojgu (foto: © Sputnik/ Ilья Pitalev) -
Sergej Šojgu (foto: © Sputnik/ Ilья Pitalev)

"Rusija je od vremena operacije SAD-NATO za razbijanje Јugoslavije svaki put upozoravala do čega će na kraju dovesti ovakve akcije“, navodi Šojgu, prenosi Sputnjik.

Šojgu je naglasio da svaki put, „praveći iste greške u Iraku, Avganistanu, Libiji i drugim zemljama, američke kolege nikad ne izvlače bilo kakve zaključke“.

Po mišljenju šefa ruskog Ministarstva odbrane, vrijeme je da SAD menjaju strategiju kako se ne bi „opravdavale za svoje procjene, svaljujući sve na Rusiju, Kinu i druge zemlje koje "imaju nezavisan pogled na stvari"“.

Šojgu je dodao da „ne treba miješati svjetski poredak sa Amerikancima“, jer je zaštita svjetskog poretka prirodna obaveza čitave međunarodne zajednice, a ne samo Pentagona, dodavši da se Rusija uvijek zalagala za očuvanje pravednog i višepolarnog svijeta u interesima svih država.

„"Što prije naše američke kolege shvate to i počnu da se mijenjaju, prije će se riješiti nakupljene nesuglasice. Pritom, nije riječ samo o Siriji"“, zaključio je šef ruskog Ministarstva odbrane.

Karter u govoru na Oksfordskom univerzitetu izjavio da Rusija želi da potkopa osnove svjetskog poretka. Dodao je da SAD ne traže neprijatelja u Rusiji, ali da će štititi „saveznike, osnove svetskog poretka i svjetlu budućnost koju nam on obezbjeđuje“.

Velika Britanija nema više puno prijatelja, a i ranije nije učestvovala u donošenju nekih teških odluka zbog posebnog statusa unutar EU jer nije bila članica evrozone niti Šengenskog sporazuma, rekao je bivši predsjednik Evropskog saveta Herman van Rompej.
 
 - Foto: AP - Foto: AP
Foto: AP

Herman van Rompej je u izjavi za Bi-Bi-Si rekao da istupanje Velike Britanije iz bloka vidi kao "političku amputaciju".

Smatra da je "malo verovatno" da će konkretni razgovori između Velike Britanije i preostalih članova Evropske unije o izlasku iz bloka početi pre kraja 2017. godine.

"Pregovori će biti teški ali nadam se na obostranu korist", rekao je Van Rompej i dodao da se od Velike Britanije očekuje prvi korak.

Prema njegovim riječima, pregovori će vjerovatno početi nakon formiranje nove vlade Njemačke nakon izbora zakazanih za sljedeći septembar.

"Prije održavanja izbra i formiranja nove vlade Njemačke, mislim da neće biti ozbiljnih pregovora. Uvijek možete početi sa nekim tehničkim pitanjima ali koplikovane, ali teške teme neće biti pokrenute prije konstituisanja nove vlade Njemačke sljedećeg oktobra ili novembra" rekao je Rompej za Radio Bi-Bi-Si.

Van Rompej je opisao visoke predstavnike imenovane za pregovore, među kojima je belgijski bivši premijer Gaj Verhofštatm i francuski ekspert za finansije Mišel Barnije, kao "veoma teške i veoma pragmatične pregovarače".

Demantovao je da lideri žele da "kazne" Veliku Britaniju zbog istupanja iz bloka.

"Svaki pregovori su teški, to zavisi od ličnosti koje pregovaraju. Naravno da želimo sporazum koji predstavlja neku vrstu obostrane koristi", rekao je Rompej.

Rompej je ukazao da "postoje ogromni ekonomski interesi, ali i crvene linije".

"Dobro je poznato da je sloboda kretanja državljana EU - crvena linija", napomenuo je bivši predsjednik Evropskog savjeta, koji je tu funkciju vršio u periodu od 2009 do 2014. godine.

Premijerka Tereza Mej je ranije najavila da neće aktivirati član 50. o pokretanju postupka izlaska prije 2017. godine.

Lideri zemalja članica, isključujući Veliku Britaniju, okupiće se u slovačkoj prestonici Bratislavi kako bi razgovarali o budućnosti bloka.

Zakintos je jutros potresao zemljotres od 4.1 stepeni Rihterove skale, javila je grčka novinska agencija ANA.
 
Zakintos - Foto: TANЈUGZakintos - Foto: TANЈUG
ZakintosFoto: TANЈUG

Prema Opservatoriji Instituta za geodinamiku u Atini, epicentar zemljotresa bio je u moru 13 kilometara zapadno od Amaliade prema Zakintosu.

Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili šteti.

Na Zakintosu je prije desetak dana bjesnio i požar, koji je zahvatio borovu šumu u centru ostrva.

 

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com