GLAS SRPSKE
Širom planete trenutno se dešavaju katastrofe velikih razmjera koje su, prema tvrdnjama stručnjaka, posljedice klimatskih promjena.
Dok su zapadnu i centralnu Evropu prethodnih dana zahvatile velike poplave, koje su samo u Njemačkoj odnijele najmanje 160 života, u Sjedinjenim Američkim Državama bjesne požari epskih razmjera.
U američkoj saveznoj državi Oregon, najveći aktivni požar u zemlji zahvatio je više od 147.000 hektara, što je izazvalo evakuaciju više hiljada ljudi. Više do 2.000 vatrogasaca bori se s požarom “Butleg” - jednim od najvećih u historiji Oregona. Od izbijanja 6. jula ovaj požar je već spržio područje veće od grada Los Anđelesa.
To je jedan od više od 80 velikih požara koji bjesne u 13 američkih država, potaknuti vrućinama i jakim vjetrom. Klimatske promjene povećavaju rizik od vrućeg i suhog vremena koje će vjerovatno i ubuduće poticati šumske požare, javljaju američki mediji.
Svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepena Celzijusa od početka industrijske ere, a temperature će rasti ako vlade širom svijeta ne naprave velike promjene koje će dovesti do smanjenja emisija štetnih plinova.
Požar “Butleg” u Oregonu, nazvan po obližnjem izvoru, prisilio je najmanje 2.000 stanovnika iz uglavnom ruralnih područja da napuste svoje domove. Do sada je uništeno najmanje 160 kuća i zgrada. Nije bilo zabilježnih smrtnih slučajeva. Vlasti su rekle da je obuzdana oko jedna trećina požara, dok je ostatak van kontrole.
Džon Flanigen, šef Operativne službe za borbu protiv požara, na konferenciji za novinare je intenzitet požara uporedio sa uraganom, rekavši da je iščupao drveće iz zemlje.
Požar je toliko narastao da “praktično stvara svoje vremenske prilike”. Intenzivni šumski požari, poput “Butlega”, proizvode takvu energiju da mogu stvoriti takozvane “vatrene oblake”. Ovi oblaci su toliko vrući i veliki da mogu stvoriti vlastite vremenske sisteme, poput uragana i gromova.
Jedan stanovnik u blizini grada Bly čiji je dom uništen, Sajyid Beej rekao je da je izdaleka gledao kako plamen gori kroz drveće i kreće se prema njegovom posjedu.
“Sve je bilo crveno, kao da smo bili na Marsu”, rekao je.
S druge strane, velike dijelove Evrope pogodile su velike poplave. Samo u Njemačkoj je poginulo više od 160 ljudi, a vodene bujice su harale selima, odnoseći kuće, ceste i mostove.
Kako se voda povlači, zvaničnici procjenjuju posljedice koje su ostavile bujice u zapadnoj i južnoj Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Ove poplave su bile oštro upozorenje da su neophodne jače brane, nasipi i odvodni sistemi kao i dugoročno sprječavanje klimatskih promjena, jer nekada rijetki vremenski poremećaji postaju sve češći.
U Evropi je broj žrtava katastrofalnih poplava koje su pogodile više zemalja premašio 190, a najviše ih je u Njemačkoj, više od 160.
Traga se za 170 nestalih. Šteta se procenjuje na više milijardi evra. U Belgiji je dan nacionalne žalosti zbog izgubljenih života u katastrofalnim poplavama.
Njemačka vlada planira da obnovi infrastrukturne objekte u vlasništvu države, oštećene u poplavama u zapadnim dijelovima zemlje što je moguće prije, a nada se i novcu iz Fonda solidarnosti Evropske unije, stoji u nacrtu dokumenta koji prenosi agencija Rojters.
Vlada u Berlinu takođe planira obezbjeđivanje 400 miliona evra pomoći u slučaju vanrednih situacija za obnovu zgrada, oštećene lokalne infrastrukture i pomoći stanovništvu u kriznim situacijama.
U toku je otklanjanje štete poslije rekordnih padavina i poplava na jugu Njemačke. U Bavarskoj pomažu i pripadnici Bundesvera.
- Prioritet je raščišćavanje imovine u privatnom vlasništvu, u čemu nam pomaže stanovništvo. Hitno nam je potrebna pomoć. Tek sada vidimo šta se dogodilo proteklih dana - kaže Bernard Kern iz oblasti Berhtesgaden u Bavarskoj.
U toku je i velika akcija prikupljanja donacija širom zemlje. Pomoć stiže i u centar u Nirburgu, gdje volonteri pomažu da se što prije pošalje u najteže pogođena područja.
Volonterka Ana Gajsen ističe da živi u mjestu koje nije bilo teško pogođeno, pa je željela da pomogne onima koji su ugroženiji poplavama.
- Lijepo je da je tako mnogo robe donirano, dajemo sve od sebe da sve obavimo brzo - poručuje Ana Gajsen.
Dan žalosti u Belgiji
U Belgiji je nacionalni Dan žalosti zbog žrtava u poplavama. U četiri provincije traga se za više od 160 ljudi.
U Pepinsteru je u toku projekat obnove snabdijevanja domaćinstava električnom energijom i osposobljavanje željezničke mreže. Problem je i što je most preko kojeg su prelazili vozovi presječen zbog velike količine vode.
U Vervijeu, belgijskom gradu koji je najviše stradao u poplavama prošle nedjelje, belgijski kraljevski par JE predvodio minut ćutanja za sve poginule, dok je istovremno njemačka kancelarka Angela Merkel drugi put obišla zonu katastrofe u svojoj zemlji i obećala brzu pomoć onima koji su izgubili skoro sve.
Procjenjuje se da će obnova nakon poplava trajati godinama i da će koštati milione evra.
Belgijski kralj Filip obećao je u tradicionalnom obraćanju pred Dan nezavisnosti 21. jul da će u obnovi biti iskorišćena sva sredstva, prenosi AP.
On i kraljica Matilda došli su da pruže utjehu postradalima u Vervijeu nakon poplava u kojima je u Belgiji poginula najmanje 31 osoba, dok se oko 70 vodi kao nestalo.
Širom Belgije zastave su spuštene na pola koplja, a u podne su se oglasile sirene, najavljujući minut ćutanja.
Naučnici kažu da je veza između ekstremnih vremenskih prilika i globalnog zagrijavanja nesumnjiva, a hitnost da se nešto učini u vezi s klimatskim promjenama neupitna.
Naučnici još ne mogu sa sigurnošću reći jesu li klimatske promjene uzrokovale poplavu, ali insistiraju na tome da su tome sigurno doprinijele ekstremne vremenske neprilike koje su se pojavile od zapada SAD-a i Kanade preko Sibira do Evrope.
Naučnici upozoravaju da će povećanje globalne temperature imati razarajući efekat na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosistemima i, posljedično, gubitak bioraznolikosti, prenosi klix.ba.
Obilne kiše koje su zahvatile Rumuniju, u posljednja 24 sata su izazvale poplave u 12 okruga i odnijele jednu žrtvu na sjeveroistoku zemlje.
Kod sela Handrešti, u okrugu Jaši, iz rijeke je izvađeno tijelo utopljenog muškarca, saopštio je danas Generalni inspektorat za vanredne situacije Rumunije.
Poplave su pogodile okruge Alba, Brašov, Karaš-Severin, Dambovica, Dolž, Hunedoara, Jaši, Maramureš, Mureš, Neamc, Prahova i Timiš, prenosi Tanjug.
Najobilnije kiše u posljednjih 1.000 godina, potopljen kineski grad
Velike površine zemlje u centralnoj kineskoj provinciji Henan našle su se danas pod vodom, a najugroženiji je glavni grad Džengdžou koji je pogođen najobilnijim kišama, kako su meteorolozi rekli, "u posljednjih 1.000 godina."
Usljed poplava, stradalo je najmanje 12 ljudi u Džengdžou, gradu od 12 miliona stanovnika na obali Žute rijeke, a 100.000 ljudi je evakuisano na sigurno, izvijestila je novinska agencija Sinhua, citirajući lokalnu vladu.
Veliki broj pripadnika vojske i 6.000 vatrogasaca raspoređeni su u zonu katastrofe radi spasavanja.
Neviđene kišne oluje izazvale su poplave, a srušila se i brana nedaleko od grada. Stotine ljudi zarobljeno je u zgradama i hotelima. Spasioci su bezbjedno evakuisali preko 100 djece i starijih ljudi, a napori za spasavanje i evakuaciju još traju.
Jedan broj putnika zarobljen je i na aerodromu u Džengdžou, pošto su letovi otkazani, a prevoz do aerodroma obustavljen, prenosi CRI.
Kineska centralna vlada je u srijedu u tri sata ujutro po lokalnom vremenu povećala nivo nacionalne reakcije na vanredne situacije u oblasti kontrole poplava sa nivoa III na nivo II.
Životi miliona ljudi u Henanu su otežani od vikenda, u "neobičajno kišnoj ljetnoj sezoni, koja je dovela do brzog povećanja nivoa rijeka u slivu Žute rijeke", prenio je Rojters.
Brojni vozovi širom Henana su otkazani, zatvoreni su pojedini autoputevi, dok su avionski letovi obustavljeni ili odloženi.
Od subote uveče do utorka poslije podne, palo je 617,1 milimetara kiše po kvadratnom metru, što je skoro na nivou godišnjeg prosjeka od 640,8 milimetara.
