Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) kupila je stikere za registraciju vozila za naredne tri godine.
 
Stiker naljepnica za registraciju (foto: faktor.ba) - Stiker naljepnica za registraciju (foto: faktor.ba) -
Stiker naljepnica za registraciju (foto: faktor.ba)

Ugovor vrijedan više od pola miliona maraka prije nekoliko dana dodijeljen je jednoj banjalučkoj firmi, čime je problem u vezi s naljepnicama, koje su dokaz o plaćenoj registraciji, riješen na duži period.

Problem u vezi sa stikerima pojavio se početkom ove godine, kad je došlo do nestašice jer je postupak nabavke propao nakon što je Kancelarija za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine uvažila žalbu jednog od ponuđača u postupku.

Toliko je eskalirao da je na nekoliko lokacija više dana registracija vozila bila obustavljena, a nastavljena je nakon što su se počele izdavati posebne potvrde.

Međutim, ono što je zanimljivo je to da su nadležni najavljivali kako se ozbiljno razmatra mogućnost potpunog ukidanja stikera i prelaska na neke druge opcije, pa su vozači ostali poprilično zbunjeni.

U skladu s tim u martu ove godine formirana je Radna grupa za procjenu mogućnosti ukidanja stikera, koja je od Savjeta ministara BiH dobila rok od dva mjeseca da ispita sve mogućnosti. Taj rok istekao je još u maju, a da li je grupa zasjedala i šta je zaključila – još nije objelodanjeno.

U IDDEEA nisu bili raspoloženi za razgovor o radu ove grupe, iako četiri od sedam članova čine upravo njeni zaposleni, pa su uputili “Nezavisne“ na adresu Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Iz ove institucije, koja u radnoj grupi ima svoja tri člana, a kojom predsjedava Zoran Andrić, zamjenik ministra, u banjalučkom listu takođe nisu mogli dobiti informaciju o tome da li je i šta odlučeno po pitanju budućnosti ovih naljepnica.

Inače, sama ideja u vezi sa naljepnicama je da policajac u svakom momentu i bez prisustva vozača može da provjeri da li je automobil registrovan. Prilikom registracije automobila vozači stikere plaćaju pet maraka.

Gradska uprava Banjaluke uplatila je 10.000 KM za pomoć Skoplju, kojeg su u subotu, 6. avgusta, zadesile vremenske nepogode i katastrofalne poplave.
 
Banja Luka: Skupština grada - Foto: ilustracijaBanja Luka: Skupština grada - Foto: ilustracija
Banja Luka: Skupština gradaFoto: ilustracija

Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović naveo je da je banjalučka gradska uprava u stalnom kontaktu sa upravom Skoplja.

"Znamo i razumijemo njihovu situaciju, te smo uputili ovu simboličnu pomoć", rekao je Gavranović, saopšteno je iz Uprave.

On je dodao da ova dva grada, kako kaže, ne veže samo prijateljstvo, već i "neka zla sudbina".

Navodeći da je 1963. godine Skoplje stradalo u zemljotesu u kojem je hiljadu ljudi izgubilo život, a više od stotinu hiljada ostalo bez svoga doma, Gavranović je podsjetio da je nekoliko godina kasnije, 1969. godine, sličnu sudbinu doživjela i Banjaluka.

"Poslije nekoliko decenija, svjedoci smo ponovnog stradanja naša dva grada, ovaj put od poplava. Prvo Banjaluka 2014. godine, a evo sada i Skoplje", rekao je Gavranović.

Vlada Srbije usvojila je danas Pismo o namjerama kojim se prihvataju revidirani ciljevi i mjere ekonomske politike za period od 2016. do 2017. godine, dogovoreni sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/.
 
Međunarodni monetarni fond - Foto: AFPMeđunarodni monetarni fond - Foto: AFP
Međunarodni monetarni fondFoto: AFP

Srbija se ovim dokumentom obavezala da ostaje posvećena sprovođenju mjera predviđenih aranžmanom, saopšteno je iz Vlade.

U pismu je opisan dosadašnji napredak, dat je pregled ekonomskih mjera koje predstoje i istaknuta namjera nove Vlade Srbije da ostane posvećena politikama o okviru ovog programa.

Izvršni odbor direktora donijeće 30. avgusta zaključak četvrte i pete revizije koja je završena tokom posljednje posjete Misije MMF-a Beogradu.

Kako je potvrđeno za RTRS u Ustavnom sudu Srpske, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa odbilo je zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa zakonom o popisu, koji je Narodna skupština Srpske usvojila 13. jula i sa Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma koji je skupština izglasala 15. jula 2016. godine.
 
Ustavni sud Srpske - Foto: RTRSUstavni sud Srpske - Foto: RTRS
Ustavni sud SrpskeFoto: RTRS

U saopštenju za javnost Ustavnog suda se navodi, da je u vezi sa vetom Kluba Bošnjaka na Odluku NS RS o raspisivanju referenduma o Danu Republike, Vijeće utvrdilo da podnosilac nije ukazao na povredu nijednog od prava iz kruga vitalnih naconalnih interesa konstitutivnih naroda, kako su oni definisani Ustavom Republike Srpske.

Vijeće je, naime, utvrdilo da navodi u vezi sa pravnim dejstvom Odluke Ustavnog suda BiH ne mogu biti predmet razmatranja ovog Vijeća koje može da cijeni samo da li se predloženim rješenjem u Odluci za koju se traži pokretanje postupka povređuje vitalni nacionalni interes.

Pri tome, Vijeće je ocijenilo da se osporena Odluka o referendumu jednako odnosi prema svim narodima i građanima, te da kao takva ne može ugroziti vitalni nacionalni interes ni dovesti do diskriminacije u uživanju bilo kojeg od prava garantovanih Ustavom.

Osporena odluka, po ocjeni Vijeća, nema nacionalni predznak, već se nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnosi na sve građane, koji slobodno mogu da učestvuju na referendumu.

Vijeće je donijelo i odluku kojom se utvrđuje da Zakonom o obradi i objavljivanju rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine u Republici Srpskoj nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

Odgovarajući na navode iz zahtjeva, Vijeće je u obrazloženju navelo da zahtjevom Kluba delegata bošnjačkog naroda nije ukazano na povredu nijednog od prava zajamčenog Ustavom Republike Srpske, jer se odredbe osporenog Zakona ne odnose na pripadnike bilo kojeg konstitutivnog naroda pojedinačno, niti diskriminišu ili favorizuju pripadnike nekog od ovih naroda.

Vijeće je ocijenilo, takođe, da navodi kojima se ukazuje na prekoračenje nadležnosti zakonodavnog organa, princip hijerarhije opštih pravnih akata, te potencijalno članstvo BiH u Evropskoj uniji, ne mogu biti predmet ocjene u postupku pred ovim Vijećem, već eventualno u postupku apstraktne ocjene ustavnosti.

Vijeće je odbilo i zahtjev za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u Zakonu o javnim tužilaštvima Republike Srpske.

Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda smatrao je da se povreda vitalnog interesa ogleda u tome što je osporenim odredbama Zakona propisano da je jedan od službenih jezika koji se koriste u tužilaštvima nazvan jezikom bošnjačkog naroda, a ne bosanskim jezikom. 

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske danas će razmatrati zahtjeve Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa zakonom o popisu, koji je Narodna skupština Srpske usvojila 13. jula i sa Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma koji je skupština izglasala 15. jula 2016. godine.
 
Ustavni sud Republike Srpske - Foto: RTRSUstavni sud Republike Srpske - Foto: RTRS
Ustavni sud Republike SrpskeFoto: RTRS

Na prošloj sjednici Vijeće je utvrdilo da su ispunjene pretpostavke za meritorno odlučivanje, nakon čega je Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine predložio Ustavnom sudu Srpske da odbije kao neosnovane zahtjeve Kluba Bošnjaka.

Nadležne institucije BiH pokrenule su provjeru kupovine nekretnina na atraktivnim lokacijama, uglavnom u okolini Sarajeva, za potrebe arapskih turista, u koje se ulažu milioni konvertibilnih maraka.
 
Arapi kupuju zemlju oko Sarajeva - Foto: RTRSArapi kupuju zemlju oko Sarajeva - Foto: RTRS
Arapi kupuju zemlju oko SarajevaFoto: RTRS

Osim Službe za strance, SIPA-e i Poreske uprave, u slučaj provjere je uključena u Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine.

U akciju provjere se krenulo nakon što su određene institucije u BiH posumnjale da je u procesu kupovine bilo sumnjivih radnji - pranje novca, utaja poreza...

Istragom je obuhvaćeno 108 firmi.

''Našli smo da tu ima puno fiktivnih firmi. Lica koja nisu ni ušla u BiH i nemaju uopšte mjesto boravka ovlaštavaju naše državljane koji mogu u ime njihove firme kupovati nekretnine u BiH", rekao je za sarajevski N1 Slobodan Uljić, direktor Službe za poslove sa strancima u BiH.

Utvrđeno je, rekao je, da su stranci kupili te nekretnine, odnosno da je riječ o 51 pravnoj osobi. Služba je provjerila i osnivački kapital tih firmi. U 99 odsto slučajeva iznosio je oko 2.000 maraka, a došlo se i do podataka da određena pravna lica imaju nekretnine koje vrijede sigurno 600, 700 i više hiljada maraka. '

"Došli do situacije da pomislimo da se radi o krivičnim djelima pranja novca, utaje poreza i ostalo. Sva naša saznanja smo proslijedili drugim bezbjednosnim agencijama, na prvom mjestu SIPA-i, a sa Poreskom upravom smo u više navrata u posljednjih pola godine održali sastanke. Ima dosta pravnih lica koja ne plaćaju poreze, cifre su čak i milionske'', kazao je Ujić.

Arapi kupuju zemlju oko Sarajeva (Foto: RTRS)Arapi kupuju zemlju oko Sarajeva (Foto: RTRS)
 

I Federalna uprava policije posumnjala je da određeni bh. državljani koriste situaciju, na način da, u saradnji s Arapima, kupovinom enormnog broja nekretnina, između ostalog, varaju građane. FUP je, na primjer, podnio krivičnu prijavu protiv jednog člana Notarske komore Federacije, a Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je donijelo odluku da neće sprovoditi istragu, pa je predmet arhiviran.

 Da Arapi kupuju zemljište u BiH dokazuju i podaci iz Službenih novina Federacije. Јedan kuvajtski turista je ispričao da je posjetio nekoliko atraktivnih lokacija, što izgrađenih, što u procesu izgradnje isključivo za potrebe Kuvajćana. Kupuju, rekao je, brda i grade naselja poput onog u Hadžićima.

''Srećni smo kada dođemo ovdje i kada trošimo naš novac na ovu ljepotu, na ovo mjesto. Јer znate nas je strah, ne mogu ja otići u bilo koju zemlju i imati povjerenje. Upravo će to povjerenje natjerati mnoge Kuvajćane da dođu ovdje i kupuju zemlju'', rekao je on za N1.

Arapi kupuju zemlju oko Sarajeva (Foto: RTRS)Arapi kupuju zemlju oko Sarajeva (Foto: RTRS)
 

Građani smatraju da bi u rukama Arapa mogo završiti veliki dio domaće imovine. Kada je riječ konkretno o kuvajtskim investicijama, podaci Centralne banke BiH govore da je do kraja 2015. u različite projekte u BiH uloženo oko 86 miliona evra, što prema visini ulaganja u BiH Kuvajt stavlja na 15. mjesto.

Ipak, većinom je riječ o ulaganjima upravo u atraktivna naselja, za vlastite potrebe.

Služba za poslove sa strancima BiH u saradnji sa drugim bh. institucijama provela je akciju koja je imala za cilj utvrditi legalnost kupovine zemljišta u našoj zemlji, otkriti eventualnu utaju poreza prilikom kupovine i pranje novca, potvrđeno je za N1.

Inače, od 108 firmi koje su registrovane u BiH, a čiji su vlasnici stranci 71 je iz Kuvajta, iz Libije 13, UAE 12, Sirije 10 i Katara dva. Uljić kaže da su sva saznanja o ovim kupovinama nekretnina proslijeđena drugim sigurnosnim agencijama u BiH, SIPA-i, ali i Poreskoj upravi.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com