Poslanici Evropskog parlamenta glasaće o rezoluciji o napretku reformi u BiH na putu ka EU u srijedu, 15. februara, objavljeno je u sjedištu Parlamenta u Strazburu.
 
Evropski parlament  (Foto:AFP 2016/ FREDERICK FLORIN) - Evropski parlament (Foto:AFP 2016/ FREDERICK FLORIN) -
 

Debata o predloženoj rezoluciji, uz učešće komesara EU za proširenje Јohanesa Hana biće održana sutra, a glasanje je zakazano za srijedu u podne u okviru plenarne sjednice Evropskog parlamenta.

U nacrtu dokumenta apeluje se na BiH da prevaziđe svoje etničke i političke podjele na putu prema članstvo u EU i kako bi proces ocjenjivanja aplikacije za članstvo u Uniji bio uspješan, navodi se na veb-sajtu Evropskog parlamenta.

BiH je podnijela aplikaciju za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a Evropska komisija trenutno je procjenjuje.

Rezoluciji je pripremio izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda.

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta usvojio je krajem januara Izvještaj o BiH za 2016. godinu u kojem se pozdravljaju pozitivni koraci napravljeni u BiH na putu ka EU.

"Radujemo se stavu Evropske komisije o toj aplikaciji i želimo da ohrabrimo vlasti u BiH da ovaj proces shvate veoma ozbiljno i da se tome posvete", izjavio je tim povodom Preda.

On je naglasio da BiH treba da se fokusira na reforme i izbjegava teme koje izazivaju razdore i mogu da uspore napredak BiH na putu ka EU.

U Višegradu će 14. februara biti obilježen Prvi srpski ustanak i Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, najavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović.
 
Konferencija za novinare - Foto: RTRSKonferencija za novinare - Foto: RTRS
 

Govoreći o istorijskom značaju ovog događaja, Savanović je rekao na  konferenciji za novinare u Banjaluci da je Prvi srpski ustanak, podignut 15. februara 1804. godine, prva uspješno organizovana borba srpskog naroda za slobodu protiv viševjekovnog ropstva pod turskom okupacijom.

- Prvaci tadašnje Srbije donijeli su odluku da podignu bunu u Beogradskom pašaluku u šumadijskom mjestu Orašcu i počele su pripreme za ustanak. To je bio organizovan ustanak u kojem je pored hajdučkih četa učestvovalo seosko stanovništvo i srpska vojska, koja je imala oko 25.000 vojnika - istakao je Savanović.

On je rekao da su početni uspjesi srpske vojske bili značajniji od bitke na Ivankovcu u smislu odbacivanja Turaka i bitke na Mišaru, čime je pokazano da je otpor protiv turske vojske tada jačao i proširio se na Beogradski pašaluk, istočnu i južnu Srbiju, te na prostore BiH.

 

- Prvi srpski ustanak podignut je kao reakcija na janjičarski režim, a kao svoje ciljeve imao je oslobađanje od Turaka, vaskrs srpske države, izgradnju novih državnih institucija, ukidanje feudalizma i kulturni preporod - podsjetio je Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

On je naglasio da je 15. februar zajednički datum obilježavanja Prvog srpskog ustanka Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske, te da postoje još četiri ustanovljena datuma: ulazak Srpske vojske u Banjaluku, Bitka na Kozari, stradanje srpskog naroda u Donjoj Gradini, te pomen izbjeglim i stradalim Srbima iz Republike Srpske Krajine.

Savanović je napomenuo da je ovaj značajan događaj u istoriji srpskog naroda imao veliki uticaj i na borce u odbrambeno-otadžbinskom ratu zbog čega je 15. februar i izabran za Dan boraca Republike Srpske.

On je podsjetio da je u odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1995. godine bio angažovan 215.671 pripadnik Vojske Republike Srpske, a da su njih 23.184 položila živote za Republiku Srpsku.

Ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić rekla je da su danas potpisani ugovori za devet lokalnih zajednica o dodjeli ukupno 810.000 KM bespovratnih sredstava u okviru mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Republici Srpskoj, od čega je Vlada Srpske obezbijedila 460.000 KM, a Vlada Švajcarske 350.000 KM.
 
Lejla Rešić - Foto: RTRSLejla Rešić - Foto: RTRS
 

"Korisnici sredstava u ovom ciklusu su Rudo, Prijedor, Čajniče, Bijeljina, Brod, Novi Grad, Modriča, Kalinovik i Šamac. Svaka lokalna zajednica ulazi sa određenim učešćem u ove projekte", rekla je Rešićeva novinarima u Banjaluci.

Opštini Kalinovik dodijeljeno je 100.000 KM, opštini Rudo 99.929 KM, gradu Prijedoru 99.637 KM, gradu Bijeljini 99.450 KM, Modriči 97.710 KM, opštini Čajniče 84.649 KM, Brodu 71.574 KM, Novom Gradu 64.161 KM i Šamcu 54.792 KM.

Rešićeva je istakla da je odziv lokalnih zajednica izuzetan, što govori o tome da postoji interes za ovakav način participiranja, da se jača svijest lokalnih zajednica o njihovom učešću jer je riječ o projektima koji moraju biti strateški vezani i razrađeni.

Izvršni direktor Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske Ivan Vidović rekao je da su danas potpisani ugovori za treći ciklus dodjele sredstava u okviru mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Srpskoj, te da bi četvrti ciklus trebalo da bude nastavljen iduće godine.

"Nadamo se da će opštine ispuniti ciljeve iz lokalnih strategija", dodao je Vidović.

Savjetnik za lokalnu upravu u UNDP-u Alvin Međedović rekao je da Razvojni program UN, projektom lokalnog integrisanog razvoja koji finansira EU, kontinuirano podržava realizovanje finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Republici Srpskoj.

"Kao i u prethodna dva ciklusa zajednički ćemo sa našim partnerima realizovati i ovaj treći ciklus i ući u pripreme za narednu godinu, radi stimulisanja lokalnog razvoja", istakao je Međedović.

Načelnik opštine Rudo Ratko Rajak rekao je da treći put potpusuje ovakav ugovor i naglasio da su zahvaljujući ovom projektu napravljeni značajni pomaci na podsticanju razvoja u oblasti poljoprivrede, prije svega malinarstva.

"Potrudili smo se da konkurišemo sa kvalitetnim projektima, o čemu najbolje svjedoči činjenica da su nam ova sredstva dodijeljena treći put", naglasio je Rajak i izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom.

Finansijski mehanizam uspostavljen je da bi podržao realizaciju prioriteta utvrđenih strategijama razvoja jedinica lokalne samouprave i tako doprinio jačanju javnih usluga i ruralnog razvoja u Republici Srpskoj.

Projekat je uspostavljen saradnjom Ministarstva finansija i Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, UNDP-a i IRB-a Srpske.

Sredstva finansijskog mehanizma, koja su namijenjena za finansiranje projekata jedinica lokalne samouprave, javnih preduzeća i institucija na lokalnom nivou, odobravaju se na bespovratnoj /grant/ osnovi, a u ovom ciklusu bila su dostupna za podršku realizaciji projekata lokalnih zajednica u oblastima unapređenja poslovnog okruženja na lokalnom nivou i povećanja stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivredne proizvodnje, te uravnotežen integralni i ruralni razvoj.

Alojzije Stepinac, čovjek koji je podržavao ustaški režim, ne može biti ni svetac, ni heroj, rekao je direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof.
 
Efraim Zurof (foto:©Tanjug/ Zoran Žestić) - Efraim Zurof (foto:©Tanjug/ Zoran Žestić) -
Efraim Zurof (foto:©Tanjug/ Zoran Žestić)

Zurof je, povodom otkrivanja spomenika Stepincu u Osijeku, rekao da je riječ o čovjeku koji ne zaslužuje tako nešto, budući da je pozdravio ustaški režim i bio sveštenik Paveliću, lideru ustaškog režima i masovnom ubici.

- Očigledno je da je njegov slučaj komplikovaniji zbog nekih dobrih stvari koje je činio poslije rata. Međutim, svako ko je podržavao ustaše, ne može biti heroj i ne zaslužuje spomenik - naveo je Zurof.

On kaže da je žalosno to što je gradonačelnik Osijeka učestvovao u otkrivanju spomenika Stepincu, te je istakao da je Centar "Simon Vizental" osudio postavljanje spomen-ploče sa ustaškim pozdravom "Za dom spremni!" na spomenik hrvatskim vojnicima poginulim u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka, u blizini Јasenovca.

Zurof ističe da mu predstavlja čast što će primiti orden od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića na Dan državnosti Srbije - 15. februara.

- Ne radim ovo što radim da bih dobijao priznanja i odlikovanja, već zato što mislim da je važno da se sačuva uspomena na stradale, tačno sećanje na Holokaust i da masovne ubice poput Pavelića i Dinka Šakića, komandanta Јasenovca, ne budu heroji. A ako dobijem neko priznanje, to je lijepo - rekao je Zurof.

Hrvatski teolog i publicista Drago Pilsel smatra da o hrvatskom kardinalu Alojziju Stepincu treba da progovore dokumenti, a političari da zaćute.
 
Drago Pilsel (Foto: RFE/RL) - Drago Pilsel (Foto: RFE/RL) -
Drago Pilsel (Foto: RFE/RL)

U tekstu objavljenom na portalu "Autograf", Pilsel ocjenjuje da je Mješovita komisija Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i Rimokatoličke crkve, koja razmatra istorijsku ulogu Stepinca u NDH, akt ”pročišćenja istorijskog sjećanja“.

"Njen rad se mora usredsrediti ”na ličnost kardinala Stepinca i njegovu djelatnost za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i u vremenu prije i nakon njega“", piše Pilsel.

On navodi da su Njegova svetost patrijarh srpski Irinej i vladike SPC uvjereni da će tako ”istovremeno doći do novih uvida u istorijski kontekst u kome je djelovao Stepinac, kao i u kompleks odnosa dvije crkve i odnosa srpskog i hrvatskog naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Upravo to i želimo, kaže Pilsel, da progovore dokumenti, posebno oni koje bi Vatikan trebalo dati komisiji, a koja su nepoznata široj javnosti.

"Sumnjam da bi tada papa Franjo ili neki njegov nasljednik želio da preuzme odgovornost da jednog nadbiskupa sa teškim manama predloži za primjer hrišćanskog života, jer bi tada bilo jasno ono što srpska strana već sada vjeruje, kao i neki pravdoljubivi Hrvati, da Stepinac ne predstavlja orijentir i model života cijelom svetu, a to je ono što svaki svetac mora da bude", naveo je Pilsel.

Navodeći da je Mješovitu pravoslavno-katoličku komisiju formirao papa Franja, Pilsel u kolumni podsjeća na dio pisma patrijarha Irineja poglavaru Rimokatoličke crkve koje je izazvalo konsternaciju u redovima episkopata i svešenstva Katoličke crkve.

"”Zločinačka priroda takozvane NDH ubrzo je postala jasna i onima koji su u njoj vidjeli legitimno pravo hrvatskog naroda na svoju državu, ali i tada, kada su državne vlasti NDH bestidno i naočigled svih pretvorile zemlju u klanicu, kardinal Stepinac se uzdržavao od osude režima, zalažući se isključivo za pojedinačne žrtve progona i nemajući snage da osudi vlast koju je od početka tako srdačno pozdravi“", napisao je patrijarh Irinej u pismu.

Pilsel podsjeća da je patrijarh Irinej u pismu ukazao kardinal Stepinac nije protestovao nego je ćutao i kada se znalo da je nacistički ustaški režim na najužasniji način poslao u smrt tri pravoslavna episkopa, više stotina pravoslavnih sveštenika i monaha i više stotina hiljada pravoslavnih vjernika, njegovih sugrađana.

"Pisma i papino reagovanje da predloži formiranje komisije pokazala su da papa Franjo razumije da se ne može preći samo tako preko kontroverzi koje je ostavio iza sebe ratni Stepinac, te da želi da slučaj Stepinac stavi u kontekst digitalizacije i najavljenog otvaranja arhive pape Pija Dvanaestog", naveo je Pilsel.

On pita da li će Stepinac moći da se izvuče iz sjenke problematičnog pape Pija Dvanaestog, odnosno zašto Vatikan nije želio da prizna NDH, za šta se pak žestoko zalagao sam Stepinac, i to čak u drugoj polovini 1943. godine, kada su Јevreji već bili skoro zbrisani sa teritorije NDH, što je hrvatski kardinal itekako dobro znao.

"Ustanovi li se da je Stepinac, ipak, `ćutao`, ili da je oklijevao, ili da nije učinio više, a mogao je /kao kada je eskivirao pomoći zagrebačkom mitropolitu Dositeju kojeg su ustaše zatvorili i gotovo na smrt pretukli, da bi ga poslali vozom u Beograd, gdje je preminuo od zadobijenih povreda/, hrvatski biskupi će se morati javno izviniti", naveo je Pilsel.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je, nakon sjednice Predsjedništva HNS-a u Mostaru, da je krajnje vrijeme da se situacija u BiH mijenja na bolje i da se politika bavi aktuelnim životnim pitanjima.

"Krajnje vrijeme je da tu situaciju mijenjamo na bolje. Vrijeme je da se bavimo aktuelnim životnim pitanjima u BiH. Politiziranjem se narušavaju odnosi u BiH i stvara atmosfera koja neće omogućiti ubrzani put Euroatlantskim putem. Svi mi kroz stranke koje predstavljamo na drugim nivoima vlasti, želimo dati puni doprinos. Razgovarat ćemo sa liderima stranaka koje mogu pomoći", rekao je Čović..

Dodao je da se često sluša kako "neko želi treći entitet, a nije mu jasno gdje su to čuli ili pročitali".

"Počesto slušamo kako Hrvati žele nekakav treći entitet, onda neki to komentarišu da bi oni to drugačije, a mi se pitamo gdje su to čuli ili pročitali. Neko se trudi napraviti gore političke odnose nego što oni jesu. HNS želi preuzeti aktivnu ulogu oko tih stvari i kad je u pitanju Izborni zakon i naš Euroatlantski put", smatra Čović.

Što se tiče Izetbegovićeve izjave da će ponovo biti pokrenuta revizija tužbe BiH protiv Srbije, Čović je istakao da država BiH nema stav o reviziji te je dodao da on tu ne govori o ličnim stavovima koji mogu biti različiti od ovog.

"Kolega Ivanić i ja samo gospodinu Izetbegoviću jasno rekli da se revizija ne može tražiti u ime države BiH", rekao je Čović.

Podsjetio je i na sastanak stranaka koje čine koaliciju na nivou BiH gdje je jasno poručeno da će, ako bude pokrenuta revizija, stranke iz RS napustiti koaliciju.

Na pitanje o Rezoluciji o BiH koja će se biti na dnevnom redu Evropskog parlamenta, a gdje će biti tretirano pitanje "federalizacije", Čović komentarisao pripremni dio.

"Ja mogu samo kazati o rezoluciji o pripremnom dijelu. Mislim da će dobiti potporu Evropskog parlamenta. Treba pročitati šta je tamo napisano da bi komentarisali. Mi danas imamo određeni vid federalne organizacije BiH, mi mislimo da može biti bolji i tražimo tu podršku. Da bi dobili kvalitetniji odgovor kako razmišlja hrvatski narod u BiH; u Neumu će biti konferencija 16. marta "Hrvati nositelji Evropskih vrijednosti u BiH". Biće tri panela, više od 60 naučnih radova, uglednih profesora iz zemalja koje drugačije posmatraju uređenje BiH", rekao je Čović, prenosi N1.

On je kazao je da je u posljednja dva mjeseca čuo različite verzije o "svom mišljenju o federalizaciji".

"Ja sam čuo zadnjih dva mjeseca jedno 70 razlličitih verzija koji znaju šta mislim o federalizaciji, trećem entitetu i svemu. Ovih dana slušam šta ja mislim o autoputu, koridoru. To je čudno, ali ništa novo na području BiH. Mislim da je krajnje vrijeme da otvorimo ova pitanja i konačno ih riješimo. Na narednoj sjednici 24. februara će biti zvanično poznati naši stavovi o aktuelnim pitanjima. Vjerujem da će to biti dobra prilika da dobijete jasan stav HNS-a", podvukao je Čović.

Još je poručio da neko u ime HDZ-a i HNS-a obmanjuje javnost sa jasnim političkim ciljevima.

"Ja nisam sklon komentarisati to što kolege govore, ali je činjenica da smo mi od kolega iz Parlamenta dobijali stavove o tome da moramo kazati kakav prijedlog Izbornog zakona želimo, a mi smo to uradili davno. Ako mi oko federalizacije želimo tek zauzeti stav, kako neko može znati šta HDZ misli. Svi su opsjednuti hrvatskim entitetom, ali volio bih čuti dokument ili zapis i vidjeti gdje je to spomenuto. Volio bih znati ko obmanjuje javnost u naše ime. Mi nismo nikakvi ljudi koji stave nešto na papir i gurnu nekome drugom da on to riješava", zaključio je Čović.

Čović: Ivanić i ja rekli smo Izetbegoviću da se revizija tužbe ne može pokrenuti u ime BiH

 

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com