U Parizu je sinoć u Kulturnom centru Srbije otvorena izložba o razvoju kulture Kosova i Metohije od perioda antike do 20. vijeka.
 
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh) - Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh) -
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh)

U prisutvu mnogobrojnih zvanica i uglednih ličnosti iz kulturnog miljea Pariza, pred brojnim francuskim novinarima izložbu je otvorio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

O sadržaju i značaju izložbe "Kosovo i Metohija - 10 koraka" govorio je ambasador Srbije pri UNESKO Darko Tanasković.

Ova izložba objedinjuje opsežan pisani materijal, čiji su autori srpski stručnjaci iz oblasti istorije, istorije umjetnosti i arheologije, fotografije, ali i eksponate koje su ustupile brojne srpske institucije kulture.

Publika će koristeći modernu tehnologiju imati interakciju sa sadržajem, čime će joj veliko kulturno bogatstvo južne srpske pokrajne biti bolje dočarano, a istovremeno će dati veći uvid u geopolitičku, sociološku i religijsku situaciju na KiM. Ova izložba biće otvorena za posjetioce do 18. septembra.

Borba Srbije da Kosovo ne bude primljeno u UNESKO neće prestati, poručio je Marko Đurić prilikom otvoranja izložbe.

- Mi počivamo kao država i kao narod na KiM. Na tome počiva naš identitet, to je ono što ujedinjuje i okuplja Srbe u Beogradu, Boki Kotorskoj, Sidneju i gdje god da žive širom svijeta - rekao je Đurić.

- Donijeli smo našu borbu za KiM i za očuvanje našeg kulturnog i duhovnog nasljeđa ovdje u srce Pariza, u grad u kojem se vodi odlučujuća borba za očuvanje tog nasljeđa pred institucijama Ujedinjenih nacija - istakao je on.

Na izložbi su predstavljeni neki neprocjenjivi eksponati, poput plašta i pečata kneza Lazara, odjeće srpskih žena iz 12. i 13. vijeka, kopija tapija i povelja srpskih manastira.

- Naše je da ovakve izložbe priređujemo i da na veoma visokom nivou, na moderan način predstavimo činjenicu da je Kosovo i Metohija suštinski naše, ali ne zato što mi kažemo da je naše, nego zato što je ono kulturno, tradicijski, civillizacijski naše - rekao je Tanasković, i dodao, da ova izložba to i čini.

Kako kaže, to i nije politički problem, već je napravljen politički problem, jer se ne poštuju moral, istorija i pravo.

Tanasković je kazao i da je ogromno interesovanje za izložbu, kao i da je prisutno tridesetak ambasadora država, od kojih su neke priznale Kosovo, što je, ističe, veoma važno.

- Kada bi pogledali ovu izložbu i kada bi imali nešto samokritičkog duha, oni bi vjerovatno dobro razmislili da li bi ponovo tražili da uđu, jer oni ljudi koji danas budu vidjeli ovo prenijeće to svojim prestonicama, a to znači mnogo više nego što se obično misli - smatra ambasador.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić izrazio je nadu da će BiH 20. septembra biti uvrštena na dnevni red Savjeta za opšte poslove EU, te ocijenio da će dobijanje upitnika pružiti potrebnu podršku koja će BiH približiti zvaničnoj kandidaturi za članstvo u EU.
 
Savjet ministara BiH - Foto: RTRSSavjet ministara BiH - Foto: RTRS
 

Zvizdić je razgovarao danas u Sarajevu sa kineskim ambasadorom u BiH Čen Bo o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i predstojećem samitu u okviru saradnje 16 plus jedan, u novembru u Rigi.

Čen je istakla da su mnogi kineski privrednici zainteresovani za saradnju sa preduzećima iz BiH i da će i u narednom periodu biti unapređivana saradnja dvije zemlje.

Tokom susreta bilo je riječi i o realizaciji projekata iz oblasti energetike, te je istaknut značaj izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Ona je dodala da će ugovor između dvije strane biti potpisan do kraja godine.

Čen je prenijela poziv kineskog premijera Li Kećianga za učešće BiH na Svjetskom sajmu hortikulture, koji će biti održan u Pekingu 2019. godine.

Zvizdić je zahvalio za poziv i dodao da je to odlična prilika da BiH predstavi svoje kapacitete u toj oblasti.

Komesar za pregovore o proširenju EU Јohanes Han rekao je danas u Briselu na sastanku sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem da očekuje da će na narednoj sjednici Savjet za opšte poslove EU dati zadatak Evropskoj komisiji da počne pripremati upitnik za BiH.
 
Denis Zvizdić i Јohanes Han - Foto: SRNADenis Zvizdić i Јohanes Han - Foto: SRNA
 

Zvizdić i Han razgovarali su o mogućnosti uvrštavanja zahtjeva BiH za članstvo u EU na dnevni red predstojećeg sastanka Savjeta za opšte poslove EU, kao i usvajanja Zaključka o prosljeđivanju zahtjeva Evropske komisije za dostavljanje mišljenja o zahtjevu.

Han je pohvalio napredak BiH i čestitao Zvizdiću na otklanjanju i posljednjeg uslova za razmatranje aplikacije, dodajući da je neophodno nastaviti napore na nastavku reformskih procesa i na jačanju regionalne saradnje.

Na sastanku je bilo riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i o mogućnostima održavanja najavljenog referenduma u Republici Srpskoj.

Zvizdić i Han su se saglasili da se u BiH, kao u svim ostalim zemljama, odluke suda, posebno Ustavnog suda koji je dio Ustava BiH, moraju poštovati.

Han je posebno istakao da proces približavanja EU zahtijeva i promjenu ponašanja predstavnika svih nivoa vlasti, u smislu punog poštivanja i unapređenja vladavine prava.

Sagovornici su ocijenili da bespotrebni zastoji blokiraju nastavak procesa integracija i da svi politički akteri u BiH moraju pokazati odgovornost prema istorijskoj prilici koju ima BiH.

Zvizdić je istakao da je BiH, nakon usvajanja finalizovanog teksta mehanizma koordinacije za EU pitanja, ispunila i posljednji uslov neophodan za razmatranje aplikacije na sastanku 20. septembra.

On je rekao da je dalji napredak u oblasti EU integracija i dalje u fokusu svih nivoa vlasti i da je BiH snažno opredijeljena za nastavak reformskih procesa, s ciljem dobijanja kandidatskog statusa do kraja 2017. godine.

Predsjedavajući Savjeta ministara informisao je komesara EU o stepenu realizacije zacrtanih ciljeva iz reformske agende i rekao da je Savjet ministara BiH relizovao 55 odsto zacrtanih mjera.

Zvizdić je istakao da je u toku redovno sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i informisao da su procedure u vezi sa potpisivanjem Protokola, kao i procedure u vezi sa uspostavljanjem tijela predviđenih mehanizmom koordinacije u toku, te da očekujemo dostavljanje upitnika u što skorijem roku.

On je upoznao Hana i o činjenici da je Savjet ministara BiH usvojio i transportnu strategiju i da je time BiH ispunila uslov za pristup regionalnim i nacionalnim EU fondovima.

Predsjedavajući Savjeta ministara upoznao je evropskog komesara i o knjiženju vojne imovine proteklih dana u Han Pijesku i naglasio da se i tim BiH približila NATO integracijama.

Zvizdić je rekao da je BiH opredijeljena za očuvanje pozitivnog momenta procesa reformi u cilju dobijanja statusa države kandidata za članstvo do 2017. godine i da očekuje da će dosadašnji napori biti prepoznati 20. septembra kada bi Vijeće trebalo usvojiti Zaključak o proslijeđivanju zahtjeva BiH Evropskoj komisiji sa pozivom za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo.

Slovenija će biti prisiljena da uvede stroge “krajnje mjere“, da bi zaustavila neželjene migrante, a Hrvatska se, u tišini, sprema za novi izbjeglički talas.
 
Migranti - Foto: APMigranti - Foto: AP
MigrantiFoto: AP

Ako se ponovi prošlogodišnji masovni izbjeglički talas Slovenija će biti prisiljena da uvede stroge “krajnje mjere“, da bi zaustavila neželjene migrante, izjavila je slovenačka ministarka unutrašnjih poslova Vesna Gjekeš Žnidar na sjednici vlade.

Ona je rekla da je trenutno mirno, ali da strahuje da je to samo prividno zatišje.

Donošenje novog zakona o strancima, koji će omogućiti brže vraćanje nezakonitih migranata u susjedne države, u završnoj je fazi, rekla je ona.

Dodala je i da policija i vojska pojačano nadziru granicu sa Hrvatskom, te da će postavljena žičana ograda ostati do daljnjeg.

U opširnoj analizi o tome kako se susjedi Hrvatske pripremaju za novi izbjeglički talas, portal indeks.hr, pozivajući se na saznanja iz Državne uprave za zaštitu i spasavanje, navodi da će njihov zadatak prije svega biti prihvat i smještaj onih koji uspiju da uđu u Hrvatsku.

''I Hrvatska se, dakle, u tišini sprema za moguće masovne migracije, a pitanje je samo kako će postupiti", navodi Indeks i podsjeća da se "prošle godine tadašnji premijer Zoran Milanović svojom tranzitnom politikom zamejrio Mađarima i Slovencima koji još uvijek nisu uklonili žicu sa svojih granica''.

Zamjerio im se, kažu, ali ih je uspio nagovoriti da pristanu na hrvatski način rješavanja problema i prihvate da izbjeglice prođu i kroz njihovu teritoriju.

Napominje se, međutim, da Milanović više nije premijer, a pitanje je hoće li biti ponovo.

Sadašnji premijer Tihomir Orešković je, podsećaju, Angeli Merkel nedavno obećao da će se Hrvatska ovog puta dogovarati sa susedima.

Odlazeći ministar unutaršnjih poslova Vlaho Orepić tvrdi da nema nikakvog razloga za brigu, ali je policajce iz Slavonije ipak ranije vratio s mora gdje su bili na ispomoći, navodi Indeks.

U Ministarstvu odbrane žele zaprvo da znaju s koliko ljudi, i s kakvom spremom, raspolažu u slučaju potrebe.

A rezerviste bi, navodi ovaj medij, resorno ministarstvo upotrijebilo u dva slučaja - ako dođe do velikih jesenjih poplava i ako policiji zatreba logistička pomoć u kontrolisanju izbjegličkog talasa.

Konstatuje se, naime, da nikome za sada ne pada na pamet da kontrolu granice prepusti vojsci.

Policija to može i sama, puno efikasnije nego vojska, prenosi portal.

- Odnosi Srbije i Mađarske napreduju na svim poljima, a upravo danas dogovorili smo da do kraja ove godine organizujemo novu zajedničku sjednicu vlada dvije zemlje i to najvjerovatnije u nekom gradu u centralnoj Srbiji, izjavio je danas premijer Srbije Aleksandar Vučić.
 
Viktor Orban i Aleksandar Vučić - Foto: RTSViktor Orban i Aleksandar Vučić - Foto: RTS
 

Vučić je, poslije sastanka sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, rekao da je dogovoreno da se saradnja unapređuje u svim oblastima, a da će premijeri formirati posebnu radnu grupu sa po tri do četiri člana iz svake zemlje.

"Treba da analiziramo rješenja u svakoj od zemalja, da primjenjujemo ono što se pokazalo boljim", rekao je Vučić.

On je kao primjer naveo ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića, koji će sa saradnicima otići u Mađarsku na sedam dana, kako bi na operativnom nivou razgovarao sa kolegama iz te zemlje.

Prema njegovim reijčima trgovinska razmena dvije zemlje raste.

"U prvih šest mjeseci ove godine raste zahvaljujući velikom broju mađarskih firmi. Rast je za 12,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu", rekao je Vučić.

Premijer Srbije je istakao i da Srbija i Mađarska nisu uvijek imale isti pristup, ali da su, zahvaljujući jedni drugima, sačuvali najbolje odnose.

Konstatujući da je bilateralna saradnja Srbije i Mađarske sve bolja, Vučić je zahvalio premijeru Orbanu i ministru spoljnih poslova Mađarske Peteru Sijartu na izuzetnoj podršci koju ta zemlja pruža Srbiji na putu evrointegracija.

Vučić je istakao da je sa mađarskim kolegom dogovoreno da dvije države zajedno rade, da naprave, kako je rekao, neku vrstu zajedničke strategije za budućnost.

Kada je riječ o migrantskoj krizi, Vučić je dodao da je Orban dva ili tri puta ponovio da po prvi put nije optimista kada je riječ o situaciji u svijetu.

"Moramo da se pripremimo i za jesen i za zimu. Danas je više od 5.000 migranata na teritoriji Srbije. Moramo da vidimo šta da učinimo. Spremni smo da oformimo timove koji će da rade na strategiji i pripremama za ono što nas čeka u budućnosti", rekao je Vučić.

Orban: Mađarska ne prihvata da iko blokira put Srbije u EU

Orban je poručio da Mađarska ne prihvata da bilo ko iz nekog razloga blokira pristupanje Srbije EU, ističući da jedino mjerodavno mora da bude ono šta je neka država završila u procesu integracija.

"To mora da bude odlučujuće, a ne ni sama integracija niti to da li se neko nekome dopada ili ne", rekao je Orban dodajući da je premijera Vučića uvejrio da je to Mađarski stav i da će ta zemlja u tom duhu istupati.

On je rekao da je i sam iskusio to da je bilo podrške Mađarskoj da uđe u Evropu, bila je veoma podržana, a poslije više nije.

"Vjerujte, ja za sada ne znam šta da vam ponudim, nego to da se što više približite, a ne želim da govorim o tome da ima nastojanja da se Srbija spriječi da postane članica EU ili da joj se taj put oteža", rekao je Orban na zajedničkoj konferenciji sa premijerom Aleksandrom Vučićem u Beogradu.

Orban je dodao i da mu je drago što će sljedeći sastanak dvije vlade biti održan ove jeseni, i to ne u Beogradu, niti u Vojvodini, već u nekom drugom dijelu Srbije.

"Želimo da zbližimo naše privrede i da otvorimo mogućnost da se upoznaju investitori", zaključio je.

Ne može se očekivati samo od Republike Srpske da učini korak nazad kada je riječ o referendumu o Danu Republike, već to treba da urade svi, izjavio je ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.
 
Petar Ivancov - Foto: RTRSPetar Ivancov - Foto: RTRS
 

Ivancov smatra da bi rukovodstvo Republike Srpske trebalo da bude razumno jer ne vidi da će rezultat biti išta drugo, osim da će Dan Republike ostati praznik.

- Јednostavno, ne vidim drugačiji ishod, osim ako oni koji su inicirali cijeli proces ne povedu dijalog sa liderima u Republici Srpskoj i međunarodnom zajednicom - rekao je Ivancov za "Nezavisne novine".

On je ocijenio da je sastanak ambasadora Savjeta za sprovođenje mira posljednji korak u nizu stvari o pitanju odluke Ustavnog suda BiH i referenduma, koji je rezultat te odluke.

Ivancov smatra da je problemu doprinijela uzdržanost visokog predstavnika da Sudu BiH da mišljenje o pitanju ustavnosti Dana Republike, koje je 2009. godine pokrenuo lider SDA Bakir Izetbegović.

- Da je tada ukazao na moguće probleme koji mogu proisteći iz toga, možda danas ne bismo imali pitanje referenduma, a sastanak ambasadora o toj temi ne bi se ni desio - rekao je Ivancov.

Ivancov kaže da, sa emocionalne strane, razumije reagovanje Republike Srpske na odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju 9. januara kao Dana Republike, jer postoje jaka osjećanja prema tom prazniku koji se proslavlja 20 godina, a sada odjednom Ustavni sud kaže da on nije legalan.

- Čini se da je sad ostalo jedino da se referendum sprovede i da se međunarodnu zajednicu, ali i Ustavni sud, uvjeri kako ljudi u Srpskoj vide to pitanje - poručio je Ivancov.

Ističući da rješenje situacije nije da se referendum zabrani, Ivancov je rekao da takav pristup ne rješava uzrok, nego se bavi samo posljedicama.

On kaže da je protivnik korištenja bonskih ovlaštenja, te da ne savjetuje visokom predstavniku da ih iskoristi.

- BiH je suverena zemlja i samo prisustvo visokog predstavnika na određen, vrlo stvaran način, taj suverenitet ograničava. Ni u ovom slučaju ne vidim argument u prilog korištenju bonskih ovlaštenja - rekao je Ivancov.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com