Slanje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid izazvalo je veliku pažnju medija, ne samo u regionu već i u svijetu.

Ovom temom bavio se i ugledni "New York Times" koji je podsjetio da je zahtjev za reviziju presude zatražio bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bakir Izetbegović.

"Zahtjev muslimanskog člana (Predsjedništva BiH) Bakira Izetbegovića, očigledno potpiruje političke tenzije u regionu koje tinjaju još od rata koji je 'rasturio' Jugoslaviju 90-ih godina prošlog vijeka", piše ugledni list.

"New York Times" dodaje da bi ovim potezom bošnjačkog člana predsjedništva sada mogli biti ohrabreni "pro-srpski secesionisti, koji imaju podršku Srbije i Rusije".

"Moskva se udvara Srbima u Srbiji i Bosni, dok u međuvremenu tajno interveniše u makedoniji i Crnoj Gori, pokušavajući da povrati uticaj koji je imala na Balkanu", piše "NYT".

U članku se podsjeća da je Međunarodni sud pravde 2007. godine oslobodio Srbiju "direktne odgovornosti za masakr koji se dogodio Srebrenici", ali da se Srbija smatra odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu jer nije spriječila genocid i kaznila tadašnjeg vojnog komandanta generala Ratka Mladića.

Kako se dalje u tekstu navodi, zahtjev za reviziju presude izazvao je veliku buru u Bosni i Hercegovini, jer su Srbi izrazili nezadovoljstvo zbog slanja zahtjeva.

"New York Times" se takođe osvrće i na suđenje generalu Ratku Mladiću koje je u toku u Haškom Tribunalu.

Pozivajući se na neimenovane pravne eksperte, list piše da su male šanse da Sud ponovo otvori slučaj, ali se u tekstu ponavlja da će sam zahtjev za reviziju "raspaliti debatu" u Bosni i Hercegovini.

Dalje se podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum podijelio Bosnu i Hercegovinu na "bošnjačko-hrvatski entitet i Republiku Bosanskih Srba", ali, navodi se, odnosi su do dan danas u ovoj državi zategnuti i postali su gori u posljednjih nekoliko mjeseci.

"U novembru prošle godine bosanski Srbi su održali kontroverzni referendum - koji nije predviđen Dejtonskim sporazumom, ali podržan od strane Moskve - koji bi mogao da vodi do potpune nezavisnosti ili čak novog pridruživanja Srbiji. Predsjednik bosanskih Srba Milorad Dodik i oštri nacionalista rekao je da je zahtjev za reviziju presude zatvorio vrata napretku Bosne i ugasio svjetlo", piše "New York Times", te dodaje da su "Dodik i drugi kritikovali Izetbegovića što pokušava ponovo da otvori slučaj protiv Srbije bez pristanka srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva".

List takođe prenosi riječi Aleksandra Vučića, premijera Srbije, koji je rekao da je Izetbegovićev potez odnose dvije zemlje vratio 25 godina unazad.

"Malo povjerenja koje smo godinama gradili sada je nestalo", prenosi "NYT" Vučićeve riječi.

U tekstu, objavljenom i u internet izdanju, stoji i da je Izetbegović u Sarajevu dobio veliku podršku za slanje zahtjeva za reviziju tužbe.

"U Sarajevu, Izetbegovićeve pristalice, uključujući akademike, opozicione političare i organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da Sud treba ponovo da otvori slučaj, jer mnogi u Bosni i Srbiji još uvijek odbijaju da priznaju zločine u Srebrenici kao genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova", piše "NYT".

"Zahtjev je očigledno poslat u žurbi. Desetogodišnji rok za podnošenje zahtjeva ističe u nedjelju", zaključuje se u tekstu "New York Timesa".

New York Times: Zahtjev za reviziju presude potpiruje tenzije, i ohrabruje secesioniste

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da je podnošenje zahtjeva MSP-u za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid neodgovoran potez, kojim je stvorena veoma loša atmosfera, prije svega u BiH.

Vučić je to rekao u razgovoru sa ambasadorom SAD u Beogradu Kajlom Skotom istakavši da su time u prošlost vraćeni teško građeni odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine i uzdrmana stabilnost cijelog regiona.

Srpski premijer je rekao da će Srbija uvijek poštovati integritet Bosne i Hercegovine i zalagati se za očuvanje mira i stabilnosti, ali da nipošto neće dozvoliti da budu ugroženi državni i nacionalni interesi Srbije.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, Vučić i američki diplomata su osim o situaciji u regionu razgovarali o bilateralnim odnosima i evrointegracijama Srbije, kao i o drugim temama od zajedničkog interesa.

Premijer Vučić i ambasador Skot su istakli važnost promovisanja mira, stabilnosti i boljih međusobnih odnosa na Zapadnom Balkanu, kao i zajedničkih mogućnosti za ubrzanje ekonomskog rasta, širenja trgovinske razmjene i otvaranja novih radnih mjesta.

Srpski premijer je ukazao da bi njegov prijedlog o uspostavljanju Carinske unije na Zapadnom Balkanu bio jedan od načina da se postigne ekonomski napredak cijelog regiona.

Ambasador Skot je iskazao kontinuiranu američku podršku Srbiji u procesu približavanja Evropskoj uniji i naporima koje Vlada čini u ispunjavanju kriterijuma za članstvo.

Dvojica sagovornika su konstatovala i dobru saradnju Srbije i SAD u borbi protiv terorizma kroz djelovanje anti-ISIS koalicije. Ambasador Skot je prenio poziv državnog sekretara SAD Tilersona Vladi Srbije za ministarski sastanak posvećen toj temi, planiran za mart u Vašingtonu.

Vučić: Zbog revizije uzdrmana stabilnost celog regiona

Predavanjem zahtjeva za reviziju presude BiH protiv Srbije u Hagu i prekidanjem vanredne sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj je trebalo da se raspravlja o tome, produbljena je kriza u BiH, koja je, po mnogima, najveća u postdejtonskoj BiH.

I dok je Delegacija BiH na čelu sa Sakibom Softićem, bivšim agentom BiH u Hagu, juče predavala zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, u Sarajevu u Predsjedništvu BiH nekoliko sati ranije prekinuta je vanredna sjednica Predsjedništva, koju je sazvao predsjedavajući Mladen Ivanić. Sjednicu je prvo napustio Bakir Izetbegović, bošnjački član, da bi potom za njim krenuo i hrvatski član Dragan Čović.

Reviziju su pored Softića predali i David Scheffer i Phon van den Biesen.

Inače, Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 26. februara 2007. godine presudu o predmetu BiH protiv tadašnje Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kojom je okončao četrnaestogodišnji spor.

Ivanić je nakon prekinute vanredne sjednici na pres-konferenciji u Sarajevu izjavio da je teško pronaći način da BiH izađe iz krize koja se juče dodatno zaoštrila prekidom sjednice te institucije.

Naglasio je da pošto je vanredna sjednica Predsjedništva BiH prekinuta, to znači da odluka o podnošenju zahtjeva za pokretanje revizije presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hag po tužbi protiv Srbije nije donesena.

Ivanić je juče novinare obavijestio da je Izetbegović napustio sjednicu.

"Sa željom da ne doprinosi razjedinjavanju, sjednicu je napustio i Čović. Ovo danas je bio, ako ne zadnji, onda jedan od zadnjih pokušaja da se funkcionisanje BiH vrati u institucije", objasnio je Ivanić.

Ocijenio je da je ovo vrhunac vaninstitucionalnog djelovanja i da se ovim ušlo u jednu veoma ozbiljnu krizu, te naglasio da ne zna da se ikada u postdejtonskoj BiH desilo da sjednica Predsjedništva BiH bude prekinuta na ovaj način.

Ivanić je istakao da ne zna kada će Predsjedništvo ponovo moći zasjedati.

"Učiniću sve što mogu da sistem funkcioniše, ali nisam ja napravio krizu. Samo sam htio da institucije odlučuju, ali nisam uspio", naglasio je Ivanić.

Napomenuo je da ne zna kakve će biti implikacije i da će se to tek vidjeti, te da akteri moraju razmisliti kakve su posljedice.

Ivanić je istaknuo da ne brani Srbiju, nego institucije BiH, te da će uputiti novo pismo Međunarodnom sudu pravde u Hagu u kojem će ih obavijestiti o tome da nije bilo odluke Predsjedništva BiH na sjednici koja je prekinuta.

Upitan da kaže šta ako zahtjev za reviziju bude prihvaćen u Hagu, Ivanić je rekao da se to neće desiti jer on nije to odobrio, a pred UN-om, kako je obrazložio, predsjedavajući Predsjedništva je suveren, a u ovom trenutku on obnaša tu funkciju.

Izetbegović je rekao na konferenciji za medije u Sarajevu da je napustio vanrednu sjednicu Predsjedništva zbog toga što ona nije bila pripremljena u skladu s poslovnikom, te da je to učinio i Čović.

"Predloženi akti moraju biti pripremljeni tako da sadrže obrazloženje", smatra Izetbegović. Tvrdi da odluka koju je predložio Ivanić nije bila na taj način pripremljena.

Navodeći da su raniji sazivi Predsjedništva BiH donijeli sve potrebne odluke u vezi s procesom protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, Izetbegović je ponovio svoj stav da Sakib Softić ima pravo da i dalje zastupa BiH pred tim sudom.

 

Izetbegović i Softić zaoštrili krizu

"Jedina pravno zasnovana odluka o kojoj smo se eventualno mogli izjašnjavati bila bi ona kojom se, eventualno, oduzimaju i ograničavaju ovlaštenja agentu", rekao je Izetbegović.

Prema njegovoj tvrdnji, Ivanić je odbio da definiše prijedlog odluke u tom smislu. On je dodao da je u vrijeme konferencije za novinare bila u toku i predaja zahtjeva Međunarodnom sudu pravde u Hagu za reviziju presude.

Izetbegović nije mogao govoriti o detaljima iz zahtjeva za reviziju, samo je rekao da je riječ o mozaiku dokaza, među kojima su neki iz suđenja generalu Vojske RS Ratku Mladiću. Tvrdi da se od bošnjačkih predstavnika očekivalo da zaustave reviziju, te da procese blokiraju oni koji su izvršili agresiju, počinili zločine.

"Nije mi jasno kako neko može porediti sadašnju vlast Srbije s režimom Slobodana Miloševića. Stoga je začuđujuće solidarisanje Srbije i RS s onima koji su počinili zločin", rekao je Izetbegović, potcrtavši da neće odustati i da će ustrajati u traženju pravde i istine.

Dodaje da ne očekuje brzu odluku suda, ali da je uvjeren da će zahtjev za reviziju biti prihvaćen.

Upitan da kaže ko finansira reviziju tužbe, Izetbegović je rekao da su se ta sredstva prikupljala u proteklih 10 godina i da je uglavnom riječ o donacijama.

 

PIC: Vratiti se dijalogu

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira izrazili su juče zabrinutost zbog ozbiljne političke situacije do koje je u BiH došlo kao "rezultat inicijative da se podnese zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za zločin genocida".

Pozvali su sve političke lidere da se uzdrže jednostranih poteza, te poručili domaćim liderima da se vrate principima kompromisa, dijaloga i konsenzusa pri donošenju odluka, kao i poštivanju bh. ustava, institucija i vladavine prava.

"Ambasadori su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica koje bi to moglo ostaviti na funkcioniranje Predsjedništva, parlamenta i Vijeća ministara BiH, te pozvali da se krene ka poboljšanju cjelokupne političke atmosfere u zemlji", dio je zajedničke izjave.

Saopšteno je da su ambasadori svjesni patnji koje su uzrokovali genocid i drugi zločini, kao i prava žrtava i preživjelih, te su ponovo istakli potrebu da se ulože dalji napori u pravcu pomirenja i dobrih odnosa u zemlji i regiji.

"Tolerancija, prihvatanje drugih i mirni suživot su apsolutni imperativi civilizacija zasnovanih na pravima i slobodama, demokratiji i ravnopravnosti", poručili su ambasadori PIC-a.

Vanredna sjednica UO PIC-a održana je danas na zahtjev ambasadora Rusije u BiH Petra Ivancova, a zbog zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, što je izazvalo napetost.

"Ambasador Turske se suzdržao od paragrafa izjave koji govori o zabrinutosti trenutnim stanjem i otkazu jednostranim odlukama", kazao je Ivancov.

Dodao je da su dugo razgovarali, te da su odlučili da je važnije da se da zajednička izjava.

M.R.S.

 

Revizija udaljava od suživota

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović rekao je da zahtjev za reviziju presude nije zahtjev BiH, već lični zahtjev Bakira Izetbegovića, te da će se o Izetbegovićevom vaninstitucionalnom djelovanju u ponedjeljak izjasniti poslanici na posebnoj sjednici parlamenta RS.

"Očekujemo da stav svih stranaka u parlamentu, čije je sjedište u RS, bude jedinstven", istakao je Čubrilović i dodao da je odluka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da sazove sjednicu Predsjedništva na kojoj bi se odlučivalo o zahtjevu za reviziju bio posljednji pokušaj da se stvari vrate u institucije sistema.

"Istrajavanje na tome da Sakib Softić, s veoma upitnom ulogom i mandatom, ipak preda zahtjev za reviziju, jasno nas udaljava od pomirenja, suživota i napretka i dovodi u političku neizvjesnost za koju je odgovoran Izetbegović", naglasio je Čubrilović.

 

Evropska unija (EU) pozvala je vlasti BiH da ne ugrožavaju produženi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, za koji ističu da je važan za sprovođenje Reformske agende EU, potvrđeno je "Nezavisnim" u Delegaciji EU u Sarajevu.

"Uvjereni smo da će vlasti prepoznati ozbiljnost situacije i da će postići zadovoljavajući kompromis kako bi nastavile sa reformama. Program MMF-a je veoma važan stup Reformske agende, koji vodi i pruža podršku reformskim naporima zemlje", naveli su oni.

Podsjetili su da je 20. septembra 2016. godine Savjet za opšte poslove EU na tački posvećenoj BiH pozdravio značajan napredak u sprovođenju Reformske agende. Nakon toga je Savjet pozvao EU da podnese svoje mišljenje o aplikaciji za članstvo zemlje.

"Nastavljen napredak u sprovođenju Reformske agende je važan za put zemlje ka EU. Savjet je pozvao BiH da nastavi sa naporima na osiguravanju efikasnog sprovođenja Reformske agende u bliskoj saradnji s EU, međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnim partnerima, kao i sa građanskim društvom", naveli su oni.

Dodali su da reforme za modernizaciju bh. ekonomije i poboljšanje socioekonomske situacije građana nemaju alternativu.

"Puno toga smo postigli u proteklih godinu i po dana, ali preostalo je da se urade još mnoge stvari", istakli su.

Inače, kako smo nezvanično saznali u diplomatskim krugovima, pojedine zemlje članice EU su u stalnoj komunikaciji sa Bakirom Izetbegovićem, bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, od kojeg traže da ne podnose zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije.

"Mnoge evropske zemlje ovaj potez vide kao direktan izazov EU jer potkopava napredak koji je postignut u Reformskoj agendi. Mnogi čak smatraju da je ovo pitanje opasnije i potencijalno više destabilišuće od referenduma o Danu Republike, ali ne žele o tome javno govoriti da se ne stekne pogrešan utisak da su oni protiv traženja pravde za žrtve", objasnio nam je naš izvor.

Podsjećanja radi, važan dio Reformske agende su aranžman sa MMF-om i projekti uz pomoć Svjetske banke koji imaju za cilj popravljanje ekonomsko-socijalnog položaja BiH. Dio ove agende za koju je zadužen MMF uglavnom se bavi finansijskim sistemom i bankarskim sektorom, kao i poboljšanjem kreditne sposobnosti BiH za uzimanje razvojnih kredita, poput onih za izgradnju mreže autoputeva, dok se Svjetska banka bavi popravljanjem efikasnosti administracije, ekonomskim sektorima i reformama za popravljanje poslovnog okruženja.

Tatjana Proskurjakova, direktorica Svjetske banke, nedavno je "Nezavisnim novinama" rekla da nema direktne veze između aranžmana sa MMF-om i projekata Svjetske banke, ali da bi prekidanje aranžmana s MMF-om značilo da su reforme stale što bi se, upozorila je, odrazilo na programe banke u BiH.

Podsjećanja radi, vlasti u BiH ističu da je aranžman pred raskidom, ali krivicu za to prebacuju jedni na druge.

Najveća, ali ne i jedina prepreka za dobijanje druge tranše produženog aranžmana je usvajanje Zakona o akcizama BiH.

EU od BiH traži da ne ugrožava aranžman sa MMF-om

Gledajući statističke podatke, rast cijene potrošačke korpe je u posljednjih pet godina tri puta veći od rasta prosječne plate u tom periodu.

Za navedeni vremenski period, prosječna plata je povećana za 55, a potrošačka korpa za 162 marke.

Prosječna neto plata tokom ovih godina rasla je usporeno, pa je tako u 2010. godini iznosila 798, u 2011. godini 828, u 2012. godini 831, godinu kasnije 838, u 2014. 843, 2015. je pala na 842 KM, da bi prošle godine skočila na 853 KM.

Istovremeno, prema podacima Saveza sindikata RS, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu za decembar 2010. godine iznosila je 1.706 KM, a prosječna plata isplaćena za isti mjesec pokrila ju je sa 46,8 odsto.

"Budući da su troškovi života u međuvremenu porasli, u 2016. godini sindikalna potrošačka korpa je iznosila 1.868,06 KM i skuplja je za 162 KM u odnosu na korpu iz 2010. godine. Prosječna plata u RS u decembru prošle godine iznosila je 835 KM i pokrivala je korpu sa svega 44,7 odsto", precizirala je Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Sindikatu.

Ona je navela da je kupovna moć građana sve manja, zbog čega su prisiljeni kupovati sve manje namirnica i štedjeti na sve načine.

"Ono što je primjetno jeste da se svako povećanje cijene nafte u svijetu koristi da se povećaju cijene i usluge svega, a kada nafta pojeftini, niko te cijene ne vrati i ne smanji, već ostaju na istom nivou i opet sljedeće poskupljenje idu naviše", naglasila je Radoševićeva.

Ona je navela i da je veliki problem to što uvijek i najviše poskupljuju one namirnice i usluge koje svako domaćinstvo svakodnevno mora imati i koristiti.

Murisa Marić iz Udruženja građana "Don" iz Prijedora kazala je da je stvarni rast potrošačke korpe u RS mnogo veći nego što to pokazuju statistički podaci.

"Ako se uzme da se gramaža svega smanjuje svakodnevno, da su sva pakovanja hrane umanjena značajno, poskupljenja su mnogo veća. Druga priča je da je sindikalna potrošačka korpa samo 'lista želja' većine građana u RS, jer veliki broj njih preživljava od neke plate od 400 KM", istakla je Marićeva.

Ona je navela i da veliki dio te plate od 400 KM ide na režije i na kredite, a ostatak kada se rasporedi, dobije se da dio građana na hranu dnevno može izdvojiti po dvije marke, što je dovoljno samo za hljeb.

Rast plate:

2010. godine: 798

2011. godine: 828

2012. godine: 831

2013. godine: 838

2014. godine: 843

2015. godine: 842

2016. godine: 853

 Kupovna moć građana u strmoglavom padu

Nakon što su ranije migrantske rute koje su vodile iz Srbije preko Mađarske i Hrvatske obezbijeđene, migranti svoj spas i put u zapadnu Evropu sve više traže preko BiH, a samo u posljednjih sedam dana na graničnom prelazu Rača otkriveno je njih 15, porijeklom iz Avganistana i Pakistana.

Ilustracije radi, u cijeloj 2016. godini, od 218 pokušaja ilegalnog prelaska granice, zabilježeno je manje od 20 osoba porijeklom iz zemalja iz kojih masovno migriraju, a one su preko BiH pokušale doći do zemalja Evropske unije.

"Nakon što je zapadnobalkanska ruta stavljena pod kontrolu, migranti iz Srbije sve češće ulascima u BiH pa dalje preko Hrvatske pokušavaju da dođu do zemalja Evropske unije i to za sada nije neki veliki broj, ali je činjenica da je povećan", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak Graničnoj policjiji BiH.

Posljednji otkriveni slučajevi pokušaja nelegalnog ulaska u BiH zabilježeni su na graničnom prelazu Rača, kod Bijeljine, gdje su pripadnici Granične policije otkrili sedam mlađih muškaraca iz Pakistana koji su granicu pokušali preći pješke.

Dragan Kulić, šef Terenske kancelarije Sjeveroistok, rekao je da su kod njih pronađeni dokumenti koji potvrđuju da ih je nekoliko registrovano u prihvatnom centru Adaševci, kod Šida, u Srbiji, dok je kod jednog lica pronađena i potvrda o izraženoj namjeri traženja azila u Srbiji.

"U posljednjih 10 dana u Bijeljini zatečene su tri grupe migranta prilikom pokušaja ilegalnog prelaska granice i u svim slučajevima to su bili muškarci mlađe životne dobi", rekao je Kulić.

Prema podacima Granične policije BiH, najčešći pokušaji prelaska granice u BiH dešavaju se upravo kod Bijeljine, a zabilježeni su slučajevi kod Višegrada, ali i kod Bileće i Trebinja, gdje migranti iz Crne Gore preko BiH pokušavaju da dođu do Evrope.

"Postoji povećan stepen rizika da bi eventualno ovo područje u narednom periodu moglo biti intenzivnije ugroženo nezakonitim migracijama, nakon što su ranije migrantske rute značajno obezbijeđene", rekao je Kulić.

Da migranti ne prezaju ni od čega kako bi se dočepali zemalja EU, govori i slučaj od prije tri dana, kada su četiri Avganistanca otkrivena u kamionu iz Bugarske koji je prevozio metalne konstrukcije, a u koji su ušli tako što su prerezali carinski pečat tj. uže kojim se zavežu vrata nakon što se urade izvozni dokumenti.

BiH nova migrantska ruta za EU

 

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com