Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov rekao je da Zoranu Zaeavu neće dati mandat za formiranje nove vlade.
 
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs) - Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs) -
Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije (foto:www.nspm.rs)

Ne mogu da dam mandat lideru SDSM Zoranu Zaevu, rekao je Đorđe Ivanov i istakao da je iznenađen platformom albanskih partija koja krši nezavisnost i suverenost Makedonije.

"Platforma albanskih partija je pripremana u nekoj drugoj zemlji i uz posredovanje druge države. Sadržaj te platforme je suprotan Ustavu Makedonije", rekao je Ivanov.

Istakao je da je sa pozicija ove platforme Makedonija ugrožena, a jedinstvo i nezavisnost dovedeni u pitanje.

Prihvatanjem ove platforme albanskih partija, Ivanov kaže da se gubi jedinstvo makedonske države, te da je njena budućnost upitna.

Takođe je upozorio da je "prihvatanje stranih platformi" kažnjivo po Krivičnom zakonu.

Makedonski predsjednik je rekao i da od međunarodne zajednice očekuje da osudi ovu platformu, jer predstavlja miješanje u unutrašnja pitanje Makedonije.

Sastanak Zaeva i Ahmetija

Lideri makedonskog SDSM-a i albanske Demokratske unije za integracije, Zoran Zaev i Ali Ahmeti počeli su sastanak u Skoplju nedugo pošto je predsjednik te države Đorđe Ivanov odbio da Zaevu preda mandat za sastav nove vlade.

Ivanov je Makedoniju uveo u duboku političku krizu sa nesagledivim posledicama. Negira volju većine građana i sprečava legalan prenos vlasti", rekao je Zaev neposredno posle govora predsjednika Ivanova.

Zaev optužio Ivanova da je izveo državni udar

Predsjednik SDSM-a Zoran Zaev optužio je večeras predsjednika Makedonija Đorđa Ivanova da je "izveo državni udar", time što je odbio da mu dodijeli mandat za sastav nove vlade, te ga pozvao da to učini.

"Ivanov je Makedoniju uveo u duboku političku krizu sa nesagledivim posljedicama. Negira volju većine građana i sprečava legalno prenošenje vlasti", rekao je Zaev.

Najjača albanska stranka u Makedoniji, Demokratska unija za integracije ocijenila je da odluka predsednika Đorđija Ivaniva da ne dodjeli mandat za sastav nove vlade Zoranu Zaevu može da dovede do "katastrofalne situacije" u toj državi.

"DUI osuđuje pokušaj da se zajednička deklaracija albanskih partija u Makedoniji predstavi kao platforma druge države. Albanska platforma nije načinjena u Tirani. Mi sme je sastavili", rekao je portparol DUI Bujar Osmani.

Osmani je ocijenio i da prebacivanje političke krize na međunacionacionalni nivo može da odvede Makedoniju u "katastrofalnu situaciju".

Ranije danas, Ivanov je odbio da preda mandat Zaevu, objašnjavajući da ga "savjest sprečava" da mandat za sastav nove vlade preda onima koji "ruše suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije".

Zaev je skupio potpise 67 od ukupno 120 poslanika u Sobranju.

Potpise su Zaevu dali i poslanici iz tri političke partije Albanaca - Demokratska unija za integraciju, pokret "Besa" i Alijansa za Albance, koje su početkom januara u Tirani usvojile zajedničku platformu za pregovore o formiranju nove makedonske vlade.

Oni ovom platformom traže promjena Ustava radi uvođenja albanskog kao drugog službenog jezika, jednaku zastupljenost Albanaca u svim državnim institucijama i njihovo uključivanje u pregovore sa Grčkom o rješavanju spora o imenu Makedonije.

Tim dokumentom se traži i debata o himni, zastavi i državnom grbu Makedonije da bi državni simboli reflektovali multietničnost i etničku ravnopravnost.

Albanski premijer Edi Rama nazvao je platformu "istorijskom".

Han: Poštovati ishod izbora

Evropski komesar za proširenje i dobrosusjedsku politiku Јohanes Han poručio je večeras da svi lideri u Makedoniji, uključujući predsjednika, moraju da poštuju ishod nedavno održanih parlamentarnih izbora.

"U demokratiji morate priznati parlamentarnu većinu čak iako vam se ne sviđa", naveo je Han na "Tviteru", poslije odluke makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova da ne da mandat za sastavljanje nove vlade lideru SDSM Zoranu Zaevu.

U Skoplju je održan protest građana pod nazivom "Četvrti Ilindan", nakon što je Građanska inicijativa "Za zajedničku Makedoniju" pozvala građane na skup protiv promjene Ustava, imena i suštine države.

Okupljeni su nosili transparente sa porukama "Makedonija je naša crvena linija" i "Neće vam proći!", izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što je lider SDSM-a Zoran Zaev prihvatio albansku platformu.

"Makedonija ima tri Ilindana - 1903, 1944. i 1991. godine. Došlo je vrijeme da obznanimo četvrti Ilindan. U sva tri prethodna Makedonci su jasno i nedvosmisleno iskazali poštovanje prema svima koji žive pod ovim nebom. Došlo je vrijeme i za nas da pokažu poštovanje. Mi, savremenici ovog trenutka, dužni smo da spojimo sve vrijednosti iz prošlosti i da se usmjerimo ka budućnosti. Nijedan patriota nije protiv nacionalnih prava, kulture i tradicionalnih vrijednosti svojih sugrađana", navedeno je u proglasu.

Na skupu nije bilo partijskih obilježja, a okupljeni su tvrdili da je cilj okupljanja da pokažu da su protiv dvojezičnosti i federalizacije Makedonije.

Protest je započeo ispred sjedišta Vlade i preko kancelarije predsjednika završio ispred Sobranja.

Jedan od inicijatora skupa Bogdan Ilievski rekao je ispred Sobranja da su se okupili da bi pokazali koliko vole domovinu.

"Žele rasturanje, mi želimo zajedničku domovinu. Žele da razdijele crvenu i žutu boju na zastavi. To im nećemo dozvoliti", poručio je Ilievski.

Prethodno je isti protest organizovalo udruženje "Tvrdokorni" koje kao i "Zajedno za Makedoniju" tvrdi da nije povezano sa strankom VMRO-DPMNE, koja je otvoreno pozvala građane da izađu na proteste ukoliko Zoran Zaev formira vladu.

Zaev je zajedno sa još tri političke formacije iz albanskog političkog korpusa obezbijedio podršku za formiranje nove koalicione vlade.

On je potpise predao predsjedniku države Đorđu Ivanovu, koji treba da uruči mandat za sastav vlade.

Protesti se nastavljaju sutra.

Protesti u Skoplju protiv promjene Ustava

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je sinoć da je za četvrtak, 2. mart, zakazao neformalne konslutacije članova Predsjedništva BiH povodom vaninstitucionalne odluke o pokretanju revizije presude Međunarodnog suda pravde protiv Srbije.

On je za Radio-televizju Srbije rekao da na tim konsultacijam ne očekuje ništa posebno, objasnivši da ih je zakazao za četvrtak jer je danas u Federaciji BiH neradan dan, budući da se u dijelovima tog entiteta 1. mart obilježava kao "dan nezavisnosti BiH".

"Ne očekujem ništa posebno - ja imam svoj stav, Izetbegović ima svoj, a Čović nešto između", rekao je Ivanić.

Ivanić je podsjetio da je nedavno prekinuta vanredna sjednica Predsjedništva BiH jer bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović nije želeo da se raspravlja o podnošenju zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije.

On je dodao i da je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović napustio tu sjednicu i da je zato odlučio da zakaže neformalne konsultacije članove ove institucije BiH.

Ivanić je ponovio i da svi argumenti pokazuju da nema nikakve pravne osnove za reviziju tužbe i da odluka o tome nije donesena u institucijama BiH.

Ministar spoljnih podlova Srbije Ivica Dačić rekao je za RTS da se radi o Izetbegovićevom jednostranom potezu usmjerenom protiv dobrih odnosa Srbije i BiH.

On je rekao i da Srbija želi dobre odnose sa BiH.

Ivanić: U četvrtak konsultacije Predsjedništva BiH, ne očekujem ništa posebno

Predsjednički izbori u Srbiji biće održani 2. aprila.

Predsjednik Narodne skupštine Srbije Maja Gojković trebala bi raspisati izbore u četvrtak, 2. marta.

Beogradski mediji javljaju kako to znači da bi drugi krug predsjedničkih izbora, ako do njega dođe, mogao biti održan na Vaskrs, 16. aprila.

Prema Zakonu o izboru predsjednika Republike Srbije, izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova birača koji su glasali.

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje se broj birača koji su glasali utvrđuje na osnovu izvoda iz biračkog popisa, na predsjedničkim izborima taj se broj dobiva na osnovu broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji.

Ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova birača koji su glasali, glasanje se ponavlјa u roku 15 dana od dana prvog glasanja u drugom krugu izbora.

Dan drugog kruga glasanja utvrđuje Republička izborna komisija, s tim da glasanje mora biti neradnog dana.

Neće biti vanrednih parlamentarnih izbora

Iako se nagađalo da će s predsjedničkim biti održani i izvanredni parlamentarni izbori, premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako "ne postoje razlozi za održavanje parlamentarnih izbora".

Po njegovim riječima, "Srbija je stabilna zemlja, sa stabilnom ekonomijom, kojoj su potrebni rast, ozbiljnost i odgovornost, sa stabilnom većinom, koja funkcioniše u parlamentu".

Naveo je da uvažava mnoge aktere na političkoj sceni, posebno one koji su njegovi partneri i koji dobro razumiju državu, državne potrebe i obaveze, te da je pažljivo razmotrio njihovu ideju za održavanje parlamentarnih istovremeno s predsjedničkim izborima.

"Ipak, smatram da ne postoje bilo kakvi razlozi za njih u ovom trenutku", rekao je Vučić.

Kako je rekao, naredni parlamentarni izbori u Srbiji trebali bi biti održani 2020, a predsjednički 2022. godine.

Dosad su kandidature za predsjedničke izbore istaknuli sam Vučić, bivši zaštitnik građana Saša Janković, nekadašnji šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, lider radikala Vojislav Šešelj i predsjednik Pokreta Dveri Boško Obradović.

Predsjednički izbori u Srbiji 2. aprila

Prvog marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o izlasku iz SFRJ i današnji dan u Federaciji BiH se obilježava kao Dan nezavisnosti BiH.

Referendum je održan 29. februara i 1. marta prije 25 godina, a građani su se, većinom muslimani i Hrvati, izjasnili da su za izlazak BiH iz SFRJ, odnosno glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Prema statističkim podacima, na referendum je izašlo oko 64,31% odnosno 2.073.568 građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih oko 99,44%. Srbi su mahom bojkotovali referendum i nisu izašli na isti.

Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.

28. februara 1995. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu donijela je odluku kojom je 1. mart proglašen Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, neposredno nakon okončanja krvavog rata i tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.

Dan nezavisnosti je prvi put proslavljen 7. aprila 1995. godine.

U Federaciji BiH danas je neradni dan.

Federacija BiH proslavlja Dan nezavisnosti BiH

Oko hiljadu mlađih građana, na poziv makedonskog patriotskog udruženja "Tvrdokorni", protestovali su sinoć zbog pokušaja političara da "podijele" Makedoniju i uvedu još jedan zvanični jezik - albanski.
 
Makedonija (ilustracija) - Foto: Beta/APMakedonija (ilustracija) - Foto: Beta/AP
Makedonija (ilustracija)Foto: Beta/AP

Učesnici  marša "Zavjet za Makedoniju" istakli su da platforma Albanaca nije u cilju poboljšanja njihovih prava i zatražili su od političara da odbace dokument koji su potpisale albanske stranke.

Portparol udruženja "Tvrdokorni" Dragan Ugrinovski izjavio je novinarima da njihovo udruženje postoji mjesec dana i da na miran način žele da pokažu da nisu zadovoljni onim što političari dogovaraju za Makedoniju.

Demonstranti su pjevali patriotske pjesme i skandirali "Neću tri, neću dva, jedan jezik želim ja". Protest je završen polaganjem cvijeća ispred spomenika poginulim borcima iz 2001. godine.

Lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski uputio je sinoć opštinskim odborima stranke u gradovima Makedonije proglas u kome traže da stanu u odbranu nacionalnih interesa Makedonije.

Na društvenim mrežama i medijima kruže fotografije na kojima se vidi kako se ispred opštinskih odobra okupljaju članovi i simpatizeri VMRO-DPMNE.

U proglasu, koji VMRO-DPMNE za sada nije objavio javno, članovi i simpatizeri stranke pozivaju se na okupljanje ukoliko lider SDSM Zoran Zaev formira Vladu, javili su makedonski mediji.

Protest, kao i proglas Gruevskog, uslijedili su nakon informacije da su stranke SDSM iz makedonskog i DUI iz albanskog političkog korpusa blizu postizanja dogovora o formiranju vlade. Vladu podržavaju još dvije albanske stranke - BESA i Alijansa za Albance.

VMRO-DPMNE protivi se uvođenju albanskog kao drugog zvaničnog jezika u Makedoniji, kako to traže Albanci, koji su nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 11. decembra i konsultacija u Tirani i Prištini usvojili platformu za učešće u novoj vladi.

Zaev je izjavio  da očekuje da nova vlada bude formirana u martu, budući da je njegova stranka postigla dogovor o svim ključnim pitanjima sa albanskim strankama.

Portparol DUI Bujar Osmani izjavio je  da će ta stranka konačnu odluku da potpisima podrži formiranje vlade zajedno sa SDSM donijeti u ponedjeljak.

Iako su izbori održani početkom decembra, Vlada još nije formirana, budući da lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski, čija je stranka osvojila najviše mandata, nije uspio da obezbijedi parlamentarnu većinu.

Nakon što je Gruevski vratio mandat, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov izjavio je da će mandat povjeriti stranci koja obezbijedi potpise 61 poslanika.

SDSM i DUI već treću nedjelju intenzivno pregovaraju o eventualnoj zajedničkoj osnovi za formiranje vlade.

Na vanrednim izborima VMRO-DPMNE osvojila je 51 mandat, SDSM 49, DUI 10, albanska stranka Besa pet, Alijansa za Albance tri i Demokratska partija Albanaca dva poslanička mjesta.

 

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com