Član Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić ocijenio je da je centralni birački spisak izgubio vjerodostojnost jer je za dvije i po godine u njega pod nerazjašnjenim okolnostima unijeto 100.000 novih glasača.
 
 - Foto: SRNA - Foto: SRNA
 

Petrić je upozorio da podaci pokazuju nevjerodostojnost i popisa stanovništva. On je za "Glas Srpske" otkrio da je primijetan rast broja birača iz izbora u izbore i da se taj trend ne zaustavlja.

"Došli smo u situaciju da se broj glasača približio broju popisanih stanovnika", upozorio je Petrić.

Prema standardima, u zavisnosti od starosti stanovnika neke zemlje, udio mlađih od 18 godina je od 25 do 35 odsto, a u nekim društvima, kako je naveo Petrić, čak i do 50 odsto.

"Oni nisu na biračkom spisku. Kod nas ispada da osoba mlađih od 18 godina gotovo da nema", naveo je Petrić.

Prema podacima iz centralnog biračkog spiska, broj birača je u posljednja tri mjeseca povećan za 17.000.

Petrić je rekao da proizilazi da je na centralnom biračkom spisku više 87.000 ljudi ako se uzme u obzir da je razlika između stanja kada su raspisani opšti izbori 2014. godine i predstojeći lokalni, te ovih još 17.000 birača.

"CIK će morati da sa drugim nadležnim institucijama napravi analizu i odgovori na to pitanje, kao i da pronađe zakonske prijedloge da bi birački spisak bio prečišćen i da bi se time vratila njegova vjerodostojnost", izjavio je Petrić.

On je izrazio nadu da će taj problem biti riješen nakon izbora i da će se analizirati koji organi ne rade svoj posao.

Petrić je rekao da je sistem pasivne registracije birača, uveden 2006. godine, pokazao slabosti jer je došlo do fiktivnog prijavljivanja iz jedne opštine u drugu, čime je vršen izborni inženjering.

Svi koji dobiju ličnu kartu, automatski se upisuju u birački spisak, a ispis iz njega vrši se u slučaju smrti ili gubitka državljanstva i poslovne sposobnosti.

S obzirom na to da statistika pokazuje da je umrlih više nego rođenih, ne postoji opravdanje za proširenje biračkog spisak, osim u simboličnom obliku.

Petrić je najavio i da će naredna sjednica CIK-a BiH biti održana u četvrtak, 1. septembra, a, možda, i prije, te da će biti razmatran zahtjev Republike Srpske za dostavljanje biračkog spiska za potrebe referenduma o Danu Republike.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas da BiH još neće moći da izvozi poljoprivredne proizvode u Rusku Federaciju jer su ruski fitosanitarni inspektori prilikom analize proizvodnih pogona u BiH našli brojne nepravilnosti.
 
Mirko Šarović - Foto: RTRSMirko Šarović - Foto: RTRS
Mirko ŠarovićFoto: RTRS

On je rekao da zvanični izvještaj analize ruskih inspektora još nije stigao, ali je jasno da su uočene brojne nepravilnosti koje se odnose prije svega na entitetske inspekcije i proizvođače.

"Ruski inspektori locirali su ključne nedostatke u radu entitetskih fitosanitarnih inspekcija, na određenim mjestima primijećeno je prisustvo trećih lica u lancu trgovine, ali i u načinu pakovanja proizvoda", istakao je Šarović za portal "Kliks".

On je dodao da BiH mora ujednačiti svoj fitosanitarni sistem i uspostaviti kontrolu inspekcijskog nadzora, kako bi privremena zabrana izvoza u Rusiju bila otklonjena.

Prema njegovim riječima, adresirane su i institucije koje su najodgovornije za takvo stanje.

"Sljedeće sedmice odmah ćemo preduzeti hitne mjere kako bi se ovo pitanje što prije riješilo. Rusija hoće da ima jednu adresu u BiH s kojom će voditi korespondenciju. Kada završimo sve proporuke uputićemo novi poziv ruskoj inspekciji, kako bismo problem izvoza konačno riješili", naglasio je Šarović.

Ruska Federacija početkom augusta donijela je privremenu odluku o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH zbog sumnje na porijeklo robe, ali i kvalitet inspekcijskog nadzora.

Nakon pregovora, ruski inspektori su od 18. do 20. augusta boravili u BiH, gdje su obišli nekoliko proizvodnih pogona i firmi koje izvoze robu na tržište Rusije.

Savjet za implementaciju mira će na nivou ambasadora zemalja članica u utorak, 30. avgusta, održati sjednicu na kojoj će raspravljati o najavljenom referendumu o Danu RS, potvrdio je za federalne medije visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
 
PIK o referendumu - Foto: RTRSPIK o referendumu - Foto: RTRS

 

Incko je naveo kako su detaljne pripreme u toku, te da su mišljenja u vezi sa referendumom još podijeljena. Podsjećamo, sastanak Upravnog odbora PIK-a trebalo je da bude održan 23. avgusta, ali je sjednica odgođena zbog dodatnih konsultacija.

Ruski ambasador u BiH Petar Ivancov ranije je izjavio da Rusija ne smatra da je nezakonito izražavanje volje jednog naroda o pitanju za koje smatra da je od velikog značaja. 

Centralna izborna komisija BiH početkom naredne sedmice izjasniće se o zahtjevu za ustupanje biračkih spiskova koji je uputila Republička komisija za sprovođenje referenduma o Danu Republike.
 
CIK BiH - Foto: RTRSCIK BiH - Foto: RTRS
 

Nadležne službe CIK-a zadužene su da pripreme svu potrebnu dokumentaciju kako bi Komisija mogla donijeti odgovarajuće odluke.

Zahtjev za raspravu o tome podnio je član CIK- a. On je podsjetio da je zahtjev stigao prije 10 dana i da nema razloga da se to ne stavi na dnevni red.

Predsjednik CIK-a BiH Ahmet Šantić naveo je da je pored ovog CIK juče primio još dva zahtjeva, među kojima je zahtjev za izuzeće Suada Arnautovića i apelacija. Rekao je da sve ove zahtjeve treba prvo dobro razmotriti. 

Zaključen centralni birački spisak sa 3.263.906 birača

Centralna izborna komisija BiH donijela je danas odluku o zaključivanju i potvrđivanju Centralnog biračkog spiska za lokalne izbore koji će biti održani 2. oktobra, prema kojoj je u taj spisak upisano ukupno 3.263.906 birača.

Broj redovnih birača za lokalne izbore, sa stanjem na dan 18. avgust ove godine u 24.00 časa, je 3.177.557.

Broj birača sa statusom raseljenog lica koji glasaju u odsustvu je 8.946, broj birača sa statusom raseljenog lica koji glasaju lično je 12.005, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 287 i broj birača koji glasaju putem pošte je 65.111, saopšteno je iz CIK-a BiH.

Odluka sadrži i ukupan broj birača po izbornim jedinicama i kategorijama i biće javnosti dostupna na veb stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba a biće objavljena i u službenim glasilima.

 

Izborna kampanja u BiH, kao i neposredno obraćanje političkih subjekata i emitovanje plaćenog političkog oglašavanja zvanično počinje 2. septembra i trajaće 30 dana, odnosno do lokalnih izbora zakazanih za 2. oktobar, saopšteno je iz Regulatorne agencije za komunikacije.
 
RAK BiH - Foto: RTRSRAK BiH - Foto: RTRS
RAK BiHFoto: RTRS

Regulatorna agencija podsjeća medije na obavezu poštivanja Poglavlja 16 Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja, 2. septembra, do dana održavanja lokalnih izbora u BiH 2. oktobra.

Obaveza pokrivanja izbornih aktivnosti tokom izbora odnosi se na sve pružaoce audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u BiH, saopšteno je iz RAK-a.

RAK podsjeća da su pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija obavezni da dostave Agenciji raspored planiranih izbornih programa najkasnije sedam dana prije početka izborne kampanje, kao i važeće cjenovnike marketinških usluga najkasnije 15 dana prije početka izborne kampanje.

Agencija podsjeća i da izborna ćutnja važi za cijelu teritoriju BiH i sve pružaoce audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Izborna ćutnja počinje 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno 1. oktobra u 7.00 časova i traje do njihovog zatvaranja.

Pravilnik o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kao i Izborni zakon BiH, dostupni su na veb- stranici RAK-a /rak.ba/, a lista ovjerenih političkih subjekata za ove izbore može se naći na veb-stranici Centralne izborne komisije BiH //izbori.ba/.

Hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, uputio je pismo visokom predstavniku Valentinu Incku i ambasadorima u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira u BiH.
 
Dragan Čović - Foto: RTRSDragan Čović - Foto: RTRS
 

"Nesporna je činjenica da su Hrvati, uprkos Ustavom zagarantovanoj punoj jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda BiH, u posljednje dvije decenije sistemski lišavani svojih legitimnih prava koja su garantovana Dejtonskim sporazumom", navedeno je u pismu.

On je istakao da se hrvatsko pitanje ne može riješiti bez teritorijalnog preraspodjele, kao i bez ustavne i promjene izbornog zakona na osnovu Vašingtonskog sporazuma, odnosno izvornog Ustava Federacije BiH.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com