Pravoslavni vjernici proslavljaju Vaskrs

Velika nedjelja
Ova nedjelja se zove još i Strašna sedmica, u kojoj se slavi uspomena na izdaju, hvatanje (hapšenje) i stradanje Gospoda Isusa Hrista. Ove sedmice se u  hramovima vrše posebna bogosluženja, i poželjno je da vjernici u njima redovno učestvuju. U ovoj nedjelji su najvažniji praznici Veliki četvrtak i Veliki petak.

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog, i toga dana je Gospod ustanovio svetu tajnu pričešća, zato je dobro da se toga dana pričestimo.

Na taj dan uveče, čitaju se dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, i dok se čitaju jevanđelja narod u crkvi kleči.

Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u  hramovima, popodne iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa .

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara.

U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici posle cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena. Ove nedelje crkva zapoveda najstroži post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti sve do iznošenja Plaštanice.

Васкрсење Господа Исуса Христа - ВАСКРС | Српскa Православнa Црквa  [Званични сајт] 

 

Vaskrs

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do poslednjeg čoveka na zemlji darovao večni život.

 Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs.

Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedelju posle punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada pak ne prije te ravnodnevnice.

Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u srpskom narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod  Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Farbanje vaskršnjih jaja
Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve  misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Kada i kako se farbaju jaja za Vaskrs?

Kako se farbaju jaja?
Domaćica se prvo  prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.

Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a djeca obigravaju oko matere, i broje svježe ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se "čuvarkuća".

Prije farbanja jaja se mogu "šarati".

Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak.

Najprije se pero zagreje na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta.

Pošto vosak ne prima boju, poslije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova.

Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvijetići i druge lijepe figurice. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike i one se mogu lijepiti na jaja.

Simbolika
Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija.

Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: "Hristos Vaskrse". Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja.

Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.

Vaskršnje slavlje
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.

Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita "Oče naš" i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Данас је Васкрс - Христос васкрсе! | Frontal

Tucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu.

Prilikom tucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse".

Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Pobusani ponedeljak
Prvi ponedeljak posle Vaskrsa zove se Pobusani ponedeljak. Toga dana, po narodnom verovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obelježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dijele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedeljak je dan posvećen mrtvima.