Mjesec za nama je bio najtopliji juni otkako postoje mjerenja, objavila je služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena.

Temperature između jula 2023. i juna 2024. godine bile su svakog od proteklih 12 mjeseci rekordne i najviše do sada zabilježene, a trenutno se nalazimo u trećem toplonom talasu ove godine.

Međutim,12 mjeseci zaredom temperature su prosječno bile više za 1,64 stepeni Celzijusa u odnosu na prosjek predindustrijskog doba i početka sagorijevanja fosilnih goriva, pokazuju mjerenja, a prema riječima stručnjaka, ekstremni vremenski uslovi će postati naša nova realnost.

Naime, treći talas u kome se nalazimo je, prema riječima meteorologinje N1 Sare Botić, veoma intenzivan i zahlađenje se još ne nazire.

– Taj topli vazduh se proteže, dakle, od ekvatorijalne širine pa preko sjevera Afrike i Sredozemlja do juga Evrope i čak ide dalje na jugoistok Evrope, sve do Rusije – objašnjava Botić.

Naučni novinar Slobodan Bubnjević za N1 Beograd kaže da se broj toplotnih talasa koji se dešavaju iz godine u godinu stalno povećava i da sada možemo da očekujemo da ih ima 5-6 tokom ljeta.

Sve ovo što nam se događa posljednjih nekoliko godina, kako kaže, karakteristično je za klimatske promjene i modeli pokazuju da će se ovaj trend rasta nestabilnosti povećavati istovremeno sa rastom intenziteta ovakvih vremenskih prilika.

– Kad kažete globalno zagrijavanje, ljudi obično pomisle da će biti mnogo toplije, pa se neki, na primjer, na sjeveru i raduju malo o tome. Imate vijesti o tome da će na Sjevernom moru postati novi Mediteran – kao ljudi će da ljetuju u Holandiji, neće više dolaziti ovdje kod nas na Balkan i u Sredozemlje, zato što će tamo biti dovoljno toplije. To je malo račun bez krčmara u tom smislu. Mi, na primjer, u Srbiji kažemo, tople su nam zime pa se manje ogrijevnog drveta troši i struje. To je povoljan način gledanja, međutim, problem je u tome što, zapravo, klimatske promjene nisu samo podizanje srednje globalne temperature, nego je riječ o tome da se nestabilnosti povećavaju – kaže Bubnjević.

Do klimatskih promjena je došlo zbog ubrizgavanja ogromnih količina ugljen-dioksida u atmosferu. Bubnjević ističe da nikad u ljudskoj istoriji nikad nismo spaljivali više fosilnog goriva nego u ovom trenutku, što dovodi do enormne emisije CO2, te da se sada govori o pokušajima da se to smanji, odnosno da se zaustavi rast.

Ekstremi nova realnost

Meteorologinja N1 kaže da su ekstremni vremenski uslovi odlike klimatskih promjena i da ćemo sve češće u budućnosti imati i ekstremne temperature, poplave, suše, dugotrajne toplotne talase, koji će, kako navodi, postati naša nova realnost.

U toplotnom talasu u kome se trenutno nalazimo, prema njenim riječima, moguće je da se neki rekordi obore i na sjeveru Evrope.

Bubnjević ističe da je to što se podiže temperatura na sjeveru Evrope jako loša stvar, zato što će to dovesti do većeg isparavanja na sjeveru.

– Led će se podići, to će dovesti do enormne količine padavina koja se spušta ka jugu. Dakle, to je jedan od scenarija koje očekujemo. Ako otopljenje na krajnjem sjeveru bude veliko, postoje opasnost da metanska skladišta počnu polako da oslobađaju metan, a metan je inače gas koji je vrlo opasan da ga imamo više u atmosferi i on je potentniji od ugljen-dioksida za klimatske promjene. Tako da, klimatske promjene same sebe mogu da dovedu do situacije gdje bi došlo do maksimalnog uravnoteženja – objašnjava naučni novinar.

Sagovornici se slažu da se ne možemo vratiti na klimu koju smo imali u prošlosti, već da samo ostanemo na trenutnom stanju.

– Dakle da ostanemo na tih jedan i po stepen. Ne možemo se vratiti da nam klima bude kao što je bila ranije i da se zemlja ohladi. Ne, ona bi samo ostala na ovolikoj zagrijanosti i ne bi dalje raslo, ako bismo uspjeli da zaustavimo to globalno zagrijavanje – kaže Botić.

Bubnjević napominje da se igrati  s tim da mi pokušamo da ohladimo zemlju u ovom trenutku naš tehnološki razvoj nije dostigao takve razmjere da to može bezbjedno da se uradi, ali ono što jeste globalni plan, je da se proba zaustaviti što prije.

– Dakle, praktično kad pitate ljude koji su aktivni i koji su klimatolozi, prosto odgovor je uvijek da je već trebalo davno da budemo na nuli što se tiče CO2 – kaže on.