Putovanje kroz vrijeme je moguće, smatra naučnik Andrej Kananjin. Vremeplov će vjerovatno uskoro biti napravljen, a čak i obični smrtnici će moći njime da putuju.
 
Časovnik (ilustracija) - Časovnik (ilustracija) -
Nikakva posebna priprema neće biti potrebna, kaže ruski naučnik u intervjuu za Sputnjik. Za sad, tvrdi Andrej Kananjin, putovanje u budućnost je moguće, što je više puta i eksperimentalno potvrđeno. Princip prelaska u budućnost je jednostavan; neophodno je samo napraviti letjelicu, odnosno leteći aparat koji može da se kreće brzinom svjetlosti.

- Ako poletite na ovakvoj letjelici, manje vremena će proteći nego kad ste na Zemlji. To je važno, kako biste mogli da odredite koliko daleko u budućnost želite da odete - objašnjava naučnik.

Faktički ispada da ovako opisani vremeplov jeste neka vrsta svemirskog broda, a putovanje kroz vrijeme je zapravo put bez povratka.

- Ali ljudi bi hteli da se vrate! I tu nastaje problem. Savremena nauka tvrdi da je povratak u prošlost nemoguć. Narušavanje hronologije, odnosno istorije kakvu mi poznajemo, moglo bi da dovede do fatalnih promjena u tom istorijskom toku, odnosno do vremenskih paradoksa - upozorava Kananjin.

Najpoznatiji je "paradoks djeda", odnosno misaoni eksperiment kojim se dokazuje da je zapravo nemoguće putovati kroz vrijeme. Ovaj paradoks polazi od teze da je moguće da čovjek odluči i uspije da putuje kroz vrijeme, to jest da pronađe i ubije svoga djeda prije nego što je upoznao njegovu baku. To bi značilo da jedan od njegovih roditelja nikad nije ni mogao biti začet.

Sa druge strane, ako putnik nije putovao kroz vrijeme radi ubistva, njegov djeda je još živ, što znači da će se on ipak roditi, zatim putovati kroz vrijeme i ubiti djedu. Ovakvim razmišljanjem se dovedi u pitanje mogućnost putovanja kroz vrijeme. Osim toga, ako prisustvujete u prošlosti, znači da ste tamo već bili, da jeste i da ćete biti dio same te prošlosti koja vas je tu i dovela.

Većina naučnika je uvjerena da u prirodi postoji mehanizam "hronološke samoodbrane" svemira od paradoksa. Tako da, ako se neko uputi u prošlost sa zlom namjerom da ubije nekog starca, toj osobi će planove i namjeru nešto svakako pokvariti.

Znači, zaključak je sljedeći: putovanje u prošlost je teoretski moguće, ali tehnološki gledano, ono je milijardu puta teže nego let u budućnost.

Ako u svemirskim mjerilima naša civilizacija poživi još neko vrijeme, mi možemo postići brzinu svjetlosti. Štaviše, već danas otprilike razumijemo kako bi se to moglo izvesti. Ako postoji makar jedan realni način da se prevaziđu razorni efekti brzine svjetlosti, onda će sljedeće generacije neke naprednije civilizacije svakako realizovati ovu zamisao.

Bez obzira na to što u ovom trenutku leteće mašine za putovanje kroz vrijeme ne postoje, čak se i ne prave, postoje sa druge strane crteži i skice vremeplova koji bi mogao da povede putnike u budućnost. Važno je to što su sve te postojeće varijante fizički i tehnološki jasne savremenim inženjerima. Drugim riječima, kada nauka još malo bude napredovala, biće moguće napraviti ove mašine.

Ipak, realno je teško da se to može dogoditi u narednih 1.000 godina. Mada, nikad se ne zna, kaže Andrej Kananjin i dodaje da je teško bilo povjerovati prije 30 godina da će naučnici napraviti tako moćan kompjuter koji je u stanju da pobijedi svjetskog šahovskog šampiona.

Ako su kroz vijekove mogla padati jaka carstva i države, realnost je da će se to događati i ubuduće.
 
Analitičari predviđaju raspad SAD - Foto: ScreenshotAnalitičari predviđaju raspad SAD - Foto: Screenshot
Analitičari predviđaju raspad SADFoto: Screenshot

Kroz istoriju su padala brojna carstva i države, nacije su nestajale ili se transformisale - a taj proces nije gotov. Politički analitičari objašnjavaju da pojam nacije, odnosno države, nije trajan, a svakako ni vječan.

Iako su države najčešće nestajale tako da su bile osvojene i podijeljene između njihovih neprijatelja, čini se da će zemlje u budućnosti imati druge probleme koje će ih razjediniti, odnosno uništiti.

Od prijetnji kao što su podizanje nivoa mora do kulturalnih i etničkih podjela unutar samog društva, pitanje je hoće li ovih 10 država preživjeti u sadašnjem izdanju narednih 100 godina.

1. Holandija

Efekti klimatskih promjena uzrokovani globalnim zagrijavanjem djeluju razorno na tropska ostrva, ali teško je zamisliti da one mogu nanijeti štetu evropskim državama. Većina teritorija ove države nalazi se ili na nivou mora ili tek jedan metar iznad. Upravo zbog te činjenice globalno zagrijavanje je pitanje opstanka za Holandiju. Oni se već godinama bore s rastućim nivoom mora povišenjem svojih nasipa i njihovim proširivanjem. Uprkos tome, skloni su poplavama.

2. Sjeverna Koreja

Budući da se ova zemlja nalazi pod diktaturom dinastije Kim od 1940-ih, čini se da je samo pitanje vremena da nezadovoljstvo unutar društva kulminira i eksplodira. Postoje razna govorkanja o pokušajima nekoliko vojnih pučeva koji se se tajili od medija. Brojni analitičari vjeruju kako će do urušenja sistema doći i zbog nezadovoljstva unutar samog političkog vrha (Kim Јong-un je već nekoliko puta proveo čistke među svojim najbližim saradnicima i članovima porodice pokazujući da za nikoga nema milosti). Dobre vijesti za državu su svakako činjenica da je nakon pada dinastije Kim, Јužna Koreja spremna ulagati u popravak štete i ujedinjenje nacije.

3. Belgija

Iako je ova država dom Ujedinjenih nacija, sama Belgija možda neće biti tako ujedinjena za 100 godina. Ona je podijeljena u sukobu etničkog pitanja podjele na Flamance i Valonce. Budući da ne dijele isti jezik i imaju brojne druge kulturološke raznolikosti, za očekivati je da Valonci uspiju u svojim nastojanjima stvaranja neke vrste saveza s Francuskom ili postizanja vlastite nezavisnosti, kao i Flamanaca koji to ne žele dopustiti već ciljaju na apsolutnu nezavisnost zajedničke države. Zbog rastućih napetosti, brojni analitičari nagađaju da će do podjele zemlje doći već u sljedećih 20-ak godina.

4. Maldivi

Za sve one koje ne vjeruju u koncept globalnog zatopljenja, Maldivi su stvaran primjer na kojeg trebaju obratiti pažnju. Ta ostvska nacija locirana između Indije i Afrike suočava se s ozbiljnom opasnosti od potonuća. Prijetnja je postala toliko velika da je bivši predsjednik države razmatrao opciju kupovine zemlje u južnoj Aziji gdje bi preselio cjelokupno stanovništvo ako se nivo mora nastavi podizati. Prema projekcijama, Maldivi su prva zemlja koja će nestati zbog globalnog zagrijavanja, a to bi se moglo dogoditi oko 2085. godine.

5. Ujedinjeno kraljevstvo

Budući da se radi o uniji različitih država u kojima postoje jake težnje za nezavisnošću, moguće je da će raspad zadesiti i ovu svjetsku silu. Škotska je imala neuspjeli pokret za nezavisnost 2014. Kako je Velika Britanija prošle godine odlučila izaći iz Evropske unije i taj postupak nije jednako odobren iz svih dijelova države - i to će postati tačka spora. Vjeruje se da će zbog toga neke države izaći iz Ujedinjenog kraljevstva te se kao nezavisne pridružiti EU, a taj će proces biti razriješen u sljedećih 20 godina.

6. Irak

U ratnom stanju od 2011, ova je država pravi primjer svakodnevnog raspadanja. Nakon hvatanja i egzekucije Sadama Huseina koji je držao zemlju na okupu, stanovništvo je danas žestoko podijeljeno. Rast popularnosti ISIL-a privukao je pažnju na ovu podjelu pa je poprilično očigledno da se zemlja na jedvite jade umjetno održava. Irak je podijeljen na tri grupacije: Sunite, Kurde i Šiite, za koje je poprilično nevjerovatno da će se ujediniti pa se očekuje kako će se zemlja raspasti na tri manje tvorevine u tom procesu.

7. Kiribati

Ova je ostrvska država u centralnom dijelu Tihog okeana do 1979. bila britanska kolonija, a čine ju tri sasvim odvojene ostrvske grupe raspršene na ogromnom prostoru Tihog okeana - Gilbert, Feniks i Line. Smatra ju ih oličenjem tropskog raja, ali svako ko ga želi iskusiti trebao bi to brzo učiniti, jer je povišeni nivo mora već preplavio dva ostrva. Nastavi li se taj trend, veliki dio države bi mogao postati more, a ostatak više neće moći pružati osnovne uslove za život. Predsjednik države već je tražio pomoć od Novog Zelanda i Fidžija da započnu prihvaćati ljude s Kiribata kao stalne izbjeglice.

8. Španija

Kada je ekonomska kriza pogodila Španija 2008, učinila je toliko štete da je zemlju dovela na samu ivicu raspada - a još uvijek se nije oporavila. Nezaposlenost je iznosila 24 odsto u januaru 2015, a do danas nije ništa značajno bolja. Kao da to nije dovoljno, postoji i duboka podjela između stanovništvom. Regija Katalonija na zapadu Španije planira sticanje nezavisnosti uz veliku podršku javnosti. Na sjeveru zemlje nalazi se baskijska regija sa svojim terorističkim ćelijama, koji pokušavaju steći vlastitu nezavisnost.

Ako se ekonomska kriza ne riješi i ove regije nastave dobijati popularnost u borbi za nezisnost, velike su šanse da je Španiji kakvu danas poznajemo vrijeme odbrojano.

9. SAD

S obzirom na istoriju, činjenica je da je američko stanovništvo podijeljeno s dubokim kulturnim razlikama i političkim stavovima između sjevera i juga još od Građanskog rata. U 2012. svih 50 država je zaprimilo na hiljade pisama svojih građana koji traže izuzimanje od unije. Ako se ne dogodi nešto što će ujediniti zemlju i ako se nastave događaji koji samo produbljuju razlike - poput izbora Trampa za predsjednika, velike su šanse da će se SAD preoblikovati. Najvjerovatnije je da će se Aljaska i Teksas prvi odvojiti.

10. Kina

Uprkos tome što Kina ima jednu od najvećih privreda na svijetu i jaku vojsku, to ne znači da je zaštićena od kolapsa u sljedećih 100 godina. Kina ima i ogroman problem ekološkog zagađenja koji je toliko prijeteći da čak 250 hiljada Kineza zbog njega prijevremeno umire svake godine. Previđanja same kineska vlade otkrivaju da bi ta zemlja mogla ostati bez pitke vode do 2030, velike su šanse da država u sadašnjem obliku ne doživi 2050. godinu.

Kako navodi novo istraživanje, koje je objavilo Američko geološko društvo, kontinent nazvan Zelandija se nalazi u tihom okeanu, sakriven je i "prikačen" na Novi Zeland.
 
Novi kontinent Zelandija (Foto:  Nick Mortimer et al, doi: 10.1130/GSATG321A.1.) - Novi kontinent Zelandija (Foto: Nick Mortimer et al, doi: 10.1130/GSATG321A.1.) -
Novi kontinent Zelandija (Foto: Nick Mortimer et al, doi: 10.1130/GSATG321A.1.)

Tim od 11 naučnika je istraživao i došli su do saznanja da su Novi Zeland i Nova Kaledonija zapravo dio ogromne ploče koja se prije nekoliko desetina miliona godina odvojila od Australije.

Studija je utvrdila da je potopljeno čak 94 posto ovog kontinenta, uglavnom kao rezultata proređivanja kontineta prije nego što je došlo do pucanja superkontineta.

- Na osnovu različitih dokaza smo utvrdili da Zelandija nije skup djelimično potopljenih kontinenata, već je koherentan kontinent - zaključuje se u istraživanju.

Debljina kore Zelandije je u rasponu od 10 do 30 kilomeatra i otrpilike je veličine Indije.

Vjeruje se da se odvojila od Antarktika prije oko 100 miliona godina, a zatim opet od Asutralije prije 80 miliona godina.

- Naučna vrijednost Zelandije nije njeno klasifikovanje kao kontinenta na listi, već to što će istraživanje nje da doprinese geološkim studijama i novim otkrićima o dalekoj prošlosti - naveli su istraživači.

Snimak rike snježnog leoparda potpuno je zbunio naučnike koji su rekli da "nisu imali pojma da to može".
 
Snježni leopard - Foto: Screenshot/YouTubeSnježni leopard - Foto: Screenshot/YouTube
Snježni leopardFoto: Screenshot/YouTube

Snježni leopardi spadaju u najugroženije vrste divljih mačaka i, iako nastanjuju područja od Avganistana i Indije do Nepala i Kine, Pakistan, Rusiju i Mongoliju, smatra se da ih je u divljini ostalo tek nekoliko hiljada. Samim tim je snimak snježnog leoparda u Burjatskoj, jugoistočnom dijelu Sibira, izuzetno vrijedan.

Ali naučnike je zapravo iznenadila rika ovog leoparda. Smatralo se da zbog nešto drugačijeg razvoja glasnica ne mogu glasno rikati i da se gotovo nikad ne čuju.

Međutim, snježni leopard na snimku bio je odlučan da dozove ženku, piše Sajberijan tajms.

Vodeći ruski stručnjaci za divlje životinje ostali su zatečeni kad su preslušali snimak.

- Mnogi još vjeruju da ove velike, tajnovite mačke ne riču zbog fizionomije grla koja se razlikuje od lavlje, tigrove i drugih leoparda. Ovaj snimak dokazuje da nisu u pravu. Na njemu možete vidjeti velikog mužjaka kako doziva ženku u vrijeme parenja - rekao je Dmitrij Medvedev, predsjednik organizacije za zaštitu snježnih leoparda u Irkutsku.

Snježni leopardi su na ivici izumiranja zbog krivolova. Njihovo je krzno, nažalost, naročito cijenjeno, a na nekim područjima ubijaju ih jer zbog uništavanja njihovog prirodnog staništa i plijena, dolaze suviše blizu naselja u potrazi za hranom.

Lučano Bajeti živi u gradiću Veletri, smještenom na Alban brdima iznad Rima, i provodi dane vrzmajući se po maloj kući i bašti. Ali svakog dana, oko tri sata ujutro, on vadi knjige i počinje učiti. Vremešni Bajeti ima 15 bečelor i masters diploma s različitih univerziteta širom Italije i već se uveliko priprema da stekne i svoju 16. diplomu.

"Zahvaljujući knjigama osjećam se slobodno. Na kraju krajeva, obje riječi imaju isti korijen", kaže Bajeti ukazujući na italijanske riječi libro, knjiga, i libero, što znači sloboda. Ovaj bivši direktor srednje škole 2002. godine je dospio u Ginisovu knjigu rekorda kao čovjek s najviše diploma, završivši tada osam fakulteta, od čega je osmi bio mašinski.

Među njima su bili i fakulteti sociologije, književnosti, političkih nauka i filozofije, a većinom ih je  završio na prestižnom i jednom od najstarijh univerziteta na svijetu - rimskom La Sapienca Univerzitetu. Od tada je dodao još sedam drugih na svoju listu, uključujući kriminologiju, vojnu strategiju, koju je studirao na daljinu na Torinskom univerzitetu, i turizam, koji je završio ovog mjeseca u Napulju.

"Svaki put sebi postavljam novi izazov, da vidim koliko mi tijelo i mozak mogu izdržati", kaže Bajeti, koji je je započeo karijeru kao nastavnik fizičkog. Njegova 30 godina mlađa žena, koja stoički izdržava njegov tempo, opisuje svog muža kao "pravog lika", koji je poznat u njihovom gradiću. Većinu diploma je stekao dok je imao stalni dnevni posao i volontirao za Crveni krst. Prvu diplomu, onu nastavnika fizičkog, stekao je 1972. i odmah je zavolio akademski svijet. Najveći izazov i najneuobičajenija je bila diploma vojne strategije.

"Ovaj studij su organizovali Ministarstvo odbrane i Univerzitet u Torinu i bavio se osjetljivim stvarima u vezi s nacionalnom bezbjednošću. Ispite smo morali polagati u uniformi", kaže on.

Studij kriminologije, tokom kojeg je radio intervjue sa zatvorenicima, takođe je imao dugoročni uticaj na Bajetija.

Italijan završio 15 fakulteta

Bal pod maskama, let anđela, smotre gondola uskim kanalima i niz drugih manifestacija obilježili su početak čuvenog Karnevala u Veneciji koji će trajati do 28. februara.
 
Karneval u Veneciji - Foto: RTSKarneval u Veneciji - Foto: RTS
Karneval u VenecijiFoto: RTS

Gradske vlasti pripremile su stotine kulturnih događaja za djecu i odrasle, uključujući koncerte i izložbe u 40 palata, crkava i muzeja.

 

 

Kao i svake godine, biće izabrana kraljica karnevala. Mjere bezbjednosti su pojačane, a pripadnici antiterorističkih snaga raspoređeni na ključnim lokacijama u gradu koji očekuje desetine hiljada posjetilaca.

Granični prelaz Kostajnica - ulaz u RS

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com