Američka istorija pamti 44. predsjednika koji su ostavili trag svojim revolucionarnim idejama, neustrašivim predlozima, ali i neobičnim hobijima i aktivnostima.

1. Monrovija je glavni grad Liberije, a dobila je ime prema Džejmsu Monrou, petom predsjedniku SAD.


2. Džordž Vašington je bio američki predsjednik, ali i uspešan preprodavac alkohola. Proizvodio je viski od raži, brendi od jabuka i breskvi u svojoj destileriji Maunt Vernon.

3. Tokom svojeg predsjedničkog mandata, Džon Kvinsi Adams je volio da započne dan kupanjem u rijeci Potomak bez kupaćih gaća.

4. Iako je Zahari Tejlor, poznati general u američkoj vojsci, preživio mnoge bitke, na kraju ga je dotukla činija višanja koje je pojeo 4. jula 1850. godine. Voće je navodno bilo oprano kontaminiranom vodom s bakterijama, pa je Tejlor dobio koleru i umro pet dana kasnije.

5. Džejms A. Garfild je mogao da koristi obije ruke istovremeno. Štaviše, mogao je u isto vrijeme jednom rukom da piše latinski, a drugom grčki tekst.

6. Lice predsjednika Vudra Vilsona nalazi se na novčanici od 100.000 američkih dolara. Ove novčanice namijenjene su trgovanju u okviru sistema federalnih rezervi. Iako su nakon uvođenja modernije bankarske tehnologije prestale da se koriste i vrlo su rijetke, i dalje se smatraju zakonitim sredstvom plaćanja.

7. Među najpopularnijim zapadnjačkim imenima u Kini su Isus Hrist, Elvis Prisli i Ričard Nikson. Američki predsjednik posjetio je Kinu 1972. godine, što je bio veliki korak u normalizaciji odnosa između ove dvije zemlje koje su se do tada smatrale neprijateljima.

8. Džimi Karter je podnio službenu prijavu "Kancelariji za Neidentifikovane leteće objekte" u Oklahomi 1973. godine, kad je bio guverner. Navodni NLO je vidio još u oktobru 1969. godine u domaćoj saveznoj državi Džordžiji.

9. Raterford B. Hejs zabranio je konzumaciju alkohola u Bijeloj kući, a podsticao pjevanje gospela svake večeri.

10. U izradi isklesanih glava Džordža Vašingtona, Tomasa Džefersona, Teodora Ruzvelta i Abrahama Linkolna na planini Rašmor u Južnoj Dakoti učestvovalo je 400 osoba, a rad na skulpturama je trajao 14 godina. Veći dio posla obavljen je pomoću dinamita.

10 neobičnih činjenica o američkim predsjednicima

Temperature na Aljasci dostigle su minus 59 stepeni Celzijusa, što pričinjava probleme i najiskusnijim stanovnicima ove sjeverne američke države.
 
Zima na Aljasci - Foto: RTS
 

„Zubi su mi se smrzli. Hoću da idem odavde“, rekla je za AP vlasnica prodavnice Sintija Erikson.

Iako na Aljasci živi više od 50 godina i potpuno je spremna za zimu, i njoj kao i drugim stanovnicima Tanane, najhladnijeg mjesta u državi, ovako niske temperature otežavaju život.

Avioni ne lete, automobili ne mogu da se pokrenu, ljudi su umotani u brojne slojeve odeće i tako se teturaju po ledu. Propan u šporetima na gas postaje poput želatina, pa je kuvanje moguće samo na drva.

Voda u cijevima uvijek je na korak od smrzavanja, a kako bi poboljšali izolaciju stanovnici Aljaske sve zatrpavaju snijegom, kojeg je ove godine, srećom, dosta.

Eriksonova se nada otopljenju i sanja o blagoj temperaturi od minus 20, ali prema prognozama hladan talas iz Sibira trajaće još neko vrjeme. Škole na Aljasci rade normalno po ovoj temperaturi, mada djeca ne idu napolje na odmor ukoliko je manje od minus 20.

Stanovnicima Tanane, Omjakona i drugih "hladnih" mjesta najvjerovatnije čudno izgleda juče objavljen rezultat istraživanja prema kome je planeta Zemlja bila rekordno topla 2016. godine.

Američka agencija za istraživanje svemira (NASA) i Nacionalna uprava za okeane i atmosferu saopštile su da je 2016. treća godina za redom s toplotnim rekordom, te da je najtoplije bilo na većem dijelu Arktika gdje je prosječna temperatura prošle godine bila 0,12 stepena Celzijusa viša nego 2015. godine.

Stručnjaci za to najviše krive globalno zagrevanje izazvano delovanjem ljudi, čemu je doprinio i prirodni fenomen El Ninjo. Arktik je bio „veoma topao, najviše u odnosu na sve drugo“, rekao je Gavin Šmit, direktor njujorškog Instituta Godard za proučavanje svemira, gdje NASA prati temperature na čitavoj planeti.

Čak 60 odsto primata, najbližih čovjekovih biloških predaka, u opasnosti je od izumiranja - upozoravaju naučnici i za takvo stanje okrivljuju ljude.
 
Gigantopithecus u poređenju sa čovjekom i gorilom - Foto: ilustracija
Gigantopithecus u poređenju sa čovjekom i gorilomFoto: ilustracija

U opasnost su gorile, lemuri, giboni...odnosno više od 500 vrsta primata, dok je brojnost 75 odsto primata u opadanju, rezultati su studije objavljene u stručnom časopisu "Naučni izazovi".

"Rezultati istraživanja otkrivaju da su stvari ozbiljnije nego što se vjerovalo", ističe profesor antropologije na Univerzitetu u Ilinoisu Pol Garber.

Smanjen broj primata on objašnjava ljudskim aktivnostima, među kojima su lov, rudarstvo i potraga za naftom.

Sječa šuma, stočarstvo i ratarstvo pridonose uništavanju dragocjenih prirodnih rezervata u Africi, Aziji i Јužnoj Americi.

Broj "Grauerovih gorila" samanjen je sa 17.000 u 1995. na samo 3.800 danas, većinom zbog rudarskih aktivnosti i zato što ih ljudi love radi mesa.

Tu su i "hananski giboni" koji su naziv dobili po istoimenoj kineskoj pokrajini. Oni su na ivici izumiranja, a po rezultatima studije ostalo ih je samo tridesetak?!

U Kini su od 26 vrsta primata čak 22 ugrožene, upozorava Garber.

U svijetu je ostalo samo 14.000 sumatranskih orangutana. Među ugroženima je i 94 odsto vrsta lemura, posebno onih koji žive na Madagaskaru.

"Ljudi nastavljaju sa sječom tropskih šuma, izgradnjom cesta, iskopavanjem ruda, lovom, zbog čega primati rapidno gube prirodne rezervate", upozorava Garber.

U idućih 25 godina, ukoliko se ljudi ozbiljno ne angažuju na očuvanju primata, veliki broj njihovih vrsta jednostavno će nestati.

Samo u četiri zemlje: Brazilu, Indoneziji, Madagaskaru i DR Kongu žive dvije trećine svih poznatih vrsta primata na planeti.

Poljoprivreda predstavlja jedno od najvećih prijetnji prirodnim rezervatima primata, ukazuju naučnici.

"Poljoprivrednim radovima uništavaju se vitalna mjesta za život 76 odsto svih vrsta primata na Zemlji", objašnjava Garber.

On kao kao veliki problem vidi proizvodnju palminog ulja, soje i kaučuka te eksploataciju šuma i njihovo uništavanje zbog stvaranja pašnjaka za stoku.

Zbog svega toga, uništeno je nekoliko miliona hektara šuma - zaključuje Garber.

Ukrajinskom paru koji nije mogao da dobije dijete najzad se ostvarila želja zahvaljujući metodi vantjelesne oplodnje koja podrazumijeva učešće tri osobe.
 
Ilustracija (Foto: Thinkstock) -
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Ljekari u Kijevu su prvi u svijetu primijenili metodu tzv. pronuklearnog transfera, ali to nije prva beba u čijem je začeću učestvovalo troje roditelja, navodi Tajms.

Djevojčica, koja je rođena 5. januara druga je beba na svijetu koja ima troje roditelja, jer je u Meksiku prošle godine rođeno još jedno dijete začeto pomoću genetskog materijala troje roditelja, ali je to prilikom korišćena drugačija metoda.

Tim iz Kijeva je oplodio jajnu ćeliju majke spermom njenog supruga, a zatim su kombinovane gene ubacili u donatorsku jajnu ćeliju. Dijete ima genetski identitet roditelja i veoma mali udio gena žene donatora.

Ljekari su razvili metodu vantjelesne oplodnje u kojoj učestvuju tri osobe da bi pomogli ženama kod kojih postoji opasnost da prenesu potomstvu ozbiljne genetske poremećaje, nazvane mitohondrijske bolesti. Pri tom se uzimaju jajne ćelije majke s nezdravim mitohondrijama i žene davaoca sa zdravim mitohondrijama.

Klinika "Nadija" u Kijevu primijenila je istu tehniku za liječenje neplodnog para, a ne para s problemom mitohondrijske bolesti. Doktor Valeri Zukin izjavio je da je imao osjećaj da će isti sistem biti djelotvoran kod ukrajinskog para koji nije mogao da dobije dijete konvencionalnom vantjelesnom oplodnjom i najavio da još jedna pacijentkinja sa sličnim problemima treba da se porodi početkom marta.

Ovaj sistem je nov i kontroverzan i nameće etička pitanja, uključujući i ono kako će se osjećati dijete koje ima DNK tri različite osobe.

Profesor Adam Bejlen iz Britanskog udruženja za borbu protiv neplodnosti kaže da je pronuklearni transfer izrazito eksperimentalan i da nije adekvatno procijenjen, niti naučno dokazan.

Velika Britanija je nedavno usvojila zakon koji omogućava primenu tzv. tri persone IVF za liječenje parova sa mitohondrijskim bolestima, ali u Britaniji još nije rođena takva beba.

Sve je manje ljudi sa genima za pamet, odnosno onim genima koji osiguravaju sklonost višim nivoima učenja, pa naučnici smatraju da je trenutno na djelu negativna selekcija u razvoju čovjeka.
 
Inteligencija (Foto: Thinkstock) -
Inteligencija (Foto: Thinkstock)

Takav razvoj događaja mogao bi imati ozbiljne posljedice za ljudsku vrstu u narednim vijekovima - upozoravaju naučnici.

Studija sprovedena na velikom uzorku od 109.000 Islanđana otkrila je da osobe koje su nosioci gena za duže obrazovanje rjeđe formiraju porodicu.

Autori istraživanja navode da studije pokazaju kako genetske varijante utiču na obrazovna dostignuća.

Istovremeno, novija genetska istraživanja omogućila su definisanje takozvanih poligenskih ocjena - brojeva koji predstavljaju snagu uticaja određene grupe gena na određene karakteristike.

U svom istraživanju autori su utvrdili da je poligenska ocjena za obrazovna dostignuća povezana sa odgođenom reprodukcijom i manjim brojem đece.

Naučnici ističu da bi koeficijent inteligencije /IQ-a/ mogao biti oko 0,3 po deceniji, što na evolutivnom nivou može imati vrlo velik značaj.

"Mi smo kao vrsta određeni sposobnostima naših mozgova. Obrazovanje je trening i usavršavanje naših mentalnih sposobnosti. Zato je dascinantno otkriti da genetski faktori povezani sa dužim vremenom provedenim u učenju postaju sve rjeđi u populaciji", upozoravaju naučnici.

Prvi Hičkokov film u Tehnikoloru je "Konopac" (1948) i montiran je tako da izgleda kao da je sve jedan kadar, mađarski reditelj Bela Tar je 30 godina kasnije snimio "Magbet" zaista iz jednog kadra, a Vudi Harelson sada želi da ode korak dalje.
 
Vudi Harelson (foto: Gettyimages) -
Vudi Harelson (foto: Gettyimages)

Nakon niza filmova iz 21. vijeka u kojima su reditelji cijelo djelo dugog metra snimali odjednom (posebno je upečatljiv "Ruski kovčeg"), čuveni glumac želi da to uradi bez šanse za popravni.

Njegov film "Izgubljen u Londonu UŽIVO" (Lost in London LIVE) će biti sniman u petak, ali će istovremeno biti emitovan u više od 550 bioskopa širom SAD.

Priča je bazirana na užasnoj noći koju je zaista proživio u Londonu i u kojoj je uhapšen, a u pitanju je kombinacija drame i komedije.

Harelson kaže da posao uopšte nije lak.

- Neko me je pitao da li će poslije ovoga više ljudi pokušati isto. Moj odgovor je "ne", ako prije toga budu razgovarali sa mnom. Ovo je stvarno naporno - rekao je Harelson.

Osim njega, u filmu glume muzičar Vili Nelson i Harelsonov veliki prijatelj glumac Oven Vilson, koji mu je pomogao i oko scenarija.

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com