Astronaut Evropske svemirske agencije Paolo Nespoli uspio je da napravi nevjerovatan snimak iz svemira.
 
Polarna svjetlost - Foto: Screenshot/YouTubePolarna svjetlost - Foto: Screenshot/YouTube
Polarna svjetlostFoto: Screenshot/YouTube

Naime, on je sa Međunarodne svemirske stanice usnimio nesvakidašnji prizor polarne svjetlosti.

Iako je ovaj prizor mnogima poznat sa Zemlje, ovako nešto nismo u prilici da vidimo.

Video-snimak traje 30 sekundi i na njemu se jasno vidi kako zelena svjetlost prelazi površinu Zemlje.

Polarna svjetlost je svjetlenje noćnog neba, obično u polarnim zonama. Na sjeveru se naziva aurora borealis, a kada se javi na Јužnom polu aurora australis. Pošto su obje aurore istog porijekla naučnici pojavu nazivaju 'polarna aurora'.

Ime 'sjeverna zora' je nastalo od utiska koji se stiče pri pojavi aurore, posebno gledano iz Evrope - na sjevernom horizontu se ukazuje crvenkasta svjetlost kao, na istoku, u zoru, pred izlazak sunca.

Nova plastična novčanica od deset funti sa likom Džejn Ostin, jedne od najomiljenijih britanskih spisateljista, puštena je  u opticaj.
 
Nova novčanica od 10 funti (Foto:Getty - Pool) - Nova novčanica od 10 funti (Foto:Getty - Pool) -
Nova novčanica od 10 funti (Foto:Getty - Pool)

Izuzimajući kraljicu, čiji portreti su na svom britanskom novcu, Džejn Ostin je tek treća žena koja se nalazi na nekoj britanskoj novčanici u savremeno doba, poslije Florens Najtingejl i drušvene reformatorke Elizabet Fraj. Ostin je izabrana poslije kampanje za veće predstavljanje žena.

Nova novčanica predstavlja najnoviji pokušaj Banke Engelske da napravi bezbjednije novčanice. Ona je odštampana na polimeru, kao i nedavno izdata novčanica od pet funti na kojoj se nalazi Vinston Čerčil.

Pored portreta Džejn Osten koji je naručio njen nećak 1870, na banknoti je i citat iz romana "Gordost i predrasuda": "Izjavljujem da na kraju nema većeg zadovoljstva od čitanja".

Novčanica je izdata u godini kada se obilježava 200 godina od smrti slavne spisateljice. Džejn Ostin, koja je imala 41 godinu kada je umrla, 18. jula, 1817, pisac je omiljenih djela kao što su "Razum i osjećajnost" i "Gordost i predrasuda" i druga.

 

Stanovnici baškirskog sela Minzitarovo /ruska republika Baškirija/ već četiri godine vode trezven i zdrav život, pošto je u tom mjestu zabranjena prodaja alkohola i duvanskih proizvoda.
 
Zabranjen alkohol (foto:nalepnice.rs) - Zabranjen alkohol (foto:nalepnice.rs) -
Zabranjen alkohol (foto:nalepnice.rs)

Praznicima piju samo čaj, a na lokalnim manifestacijama stanovnici agituju za zdrav način života.

Na ulazu u ovo selo nalazi se veliki pano sa natpisom "Teritorija zdravog načina života", kao podsjećanje stanovicima i gostima da se tu ne pije i ne prodaje alkohol.

Borba protiv pijanstva u Minzitarovu započeta je 2013. godine, kada su lokalni poslanici izglasali sopstveni amandaman na zakon o prodaji alkoholnih proizvoda.

Sada je selu zabranjena prodaja alkoholnih napitaka i cigareta u prečniku od jedan kilometar od svih administrativnih zdanja, škola i doma kulture.

Lokalni stanovnici kažu da su donijeli zakon s ciljem vaspitavanja mladog zdravog pokoljenja, jer je odraslog čovjeka teško prevaspitati. U ovom selu se promoviše sport i svake godine organizuje forum zdravlja.

Bivši lokalni rukovodilac Iljham Imajev, koji je inicirao lokalni zakon o zabrani prodaje alkohola, kaže da u početku niko nije vjerovao u uspjeh.

"Јa sam bio među onima koji kulturno piju, a sada uopšte ne pijem. U mojoj porodici se ne pije, ne piju ni susjedi, rodbina. U našem selu nema pijanih ljudi na ulicama", kaže Imajev.

U ovom selu jedino piće može se naći u privatnoj prodavnici, u kojoj kažu da imaju pivo i votku, ali da nema potražnje, navodi se u reportaži RIA "Novosti"

Stanovnik sela Ramilj Šavaljejev navodi da ne voli da se sjeća dijela života kada je pio, i da mu je sve to u magli, ali da je danas jedan od najpoštovanijih ljudi u selu.

"Pio sam mnogo, nisam mogao da se zaustavim. Da nisam prestao, umro bih negdje kraj ograde ili bih se smrzao", prisjeća se Ramilj, koji je prestao da pije prije dest godina, a prošle godine je za vrijeme kopanja krompira simbolično zakopao posljednju kutiju cigareta.

Predsjednik sela Iljšat Mudarisov ne zna koliko danas košta votka i tvrdi da mu mnogi seljani dolaze i zahvaljuju za to što propagira trezvenost.

"Što da trošim pare na otrov, bolje da kupujem slatkiše, keks i bombone", dodaje Mudarisov.

On navodi da su lokalni preduzimači i farmeri čak spremni da strogo kazne svoje radnike, pa čak i da ih otpuste, ako ih uhvate da piju, ali do sada nije bilo takvih slučajeva, jer ljudi ne žele da izgube posao.

Seljani umjesto votke piju izvorsku vodu sa obližnjeg izvora i kažu da je čaj sa tom vodom ukusniji i brže se kuva.

Seoski savjet često organizuje i okupljanja na kojima najmlađi mogu čuti starije kako govore o štetnosti alkohola, nikotina i narkotika.

"Poslije tih okupljanja ljudi se prosto stide da piju i da hodaju pijani ulicom", napominje Mudarisov.

Starica Madina Gimadejeva kaže da svi u selu vode zdrav način života i da stariji žitelji rado pomažu predsjedniku sela Mudarisovu. "Da nam je da ga oženimo dobrom djevojkom", kaže Gimadejeva.

Seoski savjet Uktejevo, koji obuhvata pet sela, među kojima je i Minzitarovo, 2013. godine je na republičkom takmičenju dobio nagradu "Trijezno selo" i osvojio 200.000 rubalja u konkurenciji od 80 sela.

Američka farmaceutska kompanija "Allergan" dosjetila se kako zaštititi patente na lijekove od konkurencije na generičkom tržištu.
 
Indijanci (Foto: Pinterest) - Indijanci (Foto: Pinterest) -
Indijanci (Foto: Pinterest)

Farmaceutska kuća je sklopila ugovor s indijanskim plemenom St. Regis Mohavk o prenošenju patenta za svoj lijek za oči restatis. Pleme će patent ustupiti ekskluzivno "Allerganu", uz naravno novčanu naknadu. Tako će Mohikanci dobijati godišnje 13,75 miliona dolara te dodatnih 15 miliona dolara od prodajnih prihoda restatisa.

Ovim potezom "Allergan" je dobio zaštitu da njegov patent prije vremena ne padne u ruke generičkih kompanija. Naime, indijanska plemena imaju pravni imunitet, pa ne podliježu postupcima u vezi s patentnim pravima. Generičke farmaceutske kompanije često pravnim putem pokušavaju osporiti patentno pravo na pojedini lijek.

Ostrvo površine 98 hektara u Šetlandskim ostrvima, koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske, već 80 godina nema nijednog stanovnika i prodaje se na aukciji za 595 hiljada funti.
 
Škotska- prodaje se misteriozno ostrvo na kojem niko ne živi  (Foto:Thinkstock) - Škotska- prodaje se misteriozno ostrvo na kojem niko ne živi (Foto:Thinkstock) -
Škotska- prodaje se misteriozno ostrvo na kojem niko ne živi (Foto:Thinkstock)

Ostrvo se nalazi u pokrajini Nort Rou i pripadalo je porodici Dejvida Mareja više od 150 godina. Na ostrvu se nalaze kuće, ali u njima niko ne živi.

Ovo područje u narodu je poznato kao Fedeland i turistički je privlačno, pogotovo za bogatu klijentelu. Vlasnik Marej kaže da su zdravstveni problemi razlog prodaje ostrva, a njegov otac Daglas posljednja je osoba koja se rodila na tom ostrvu, 1944. godine.

Što se tiče pristupa ovom mjestu, može se doći pješice, džipom ili brodićem. On priznaje da mu je teško da napusti ostrvo, ali da je jednostavno primoran.

 

- Mjesto poput ovoga je nezamislivo, ovakvo mjesto ne postoji nigdje drugdje. Priroda je predivna, biljke i životinje... dodaje vlasnik.

Pogodan je za šetnje i uživanje u prirodi, a njegovo područje čak je istraživano virtuelno putem simulacije video-igrica. Ta simulacija omogućava korisnicima da "šetaju" ostrvskim krajolikom i upoznaju ga.

Međutim, kupaca još nema.

„Odvoji minut, promjeni život" moto je ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubistva koji se obilježava  10. septembra.
 
Ilustracija - Foto: flickr.comIlustracija - Foto: flickr.com
IlustracijaFoto: flickr.com

Procjena je da godišnje preko 800.000 ljudi u svijetu izgubi život podižući ruku na sebe ili gledano pojedinačno jedan suicid se desi svakih 40 sekundi. Suicid je u svijetu na petnaestom mjestu kao uzrok smrti. Iako su stope suicida najviše kod osoba sa 70 i više godina, zabrinjava podatak da je suicid među vodećim vodeći uzrocima smrti osoba uzrasta od 15 do 24 godine u mnogim Evropskim državama, i da je to drugi uzrok smrti kod starijih adolescentkinja.

Najveći broj suicida se bilježi u zemljama Istočne Evrope (stope veće od 50 na 100.000 stanovnika), dok je najmanji broj suicida u zemljama Centralne i Јužne Amerike (stope manje od 10 na 100.000).

Stope suicida su više kod muškaraca nego kod žena i u svijetu iznose 15 za muškarce i osam za žene na 100.000 stanovnika.

Međunarodna asocijacija za prevenciju samoubistva (IASP) uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije 10. septembra ove godine obilježava 15-godišnjicu Svjetskog dana prevencije samoubistva.

Suicid je moguće spriječiti i svako od nas može pomoći kako bi se spasili ljudski životi i smanjile trenutne stope samoubistava. Zapalite svijeću u blizini prozora u 20 sati 10. septembra i tako dajte podršku prevenciji samoubistva.

Granični prelaz Kostajnica - ulaz u RS

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com