Prestupna godina je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova Godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u decembru ili januaru. Tako mjesec februar, koji ionako ima 28 dana, u prestupnoj godini ima 29 dana.


Za svaku prestupnu godinu vezuju se razna sujevjerja, pa tako na primer Balkanci smatraju da se prestupne godine ne valja vjenčavati. Oni kažu da ti brakovi ne opstaju dugo.
Ukoliko ipak dođe do vjenčanja, poželjno je da djevojka zaprosi momka a ako on odbije mora da joj pokloni poljubac i par svilenih rukavica.
Ukoliko se bavite voćarstvom, i vi treba da obratite pažnju. Vjeruje se da voće koje se posadi prestupne godine rađa svake druge, pa čak i svake četvrte.


Međutim, ukoliko baš morate ove godine da sadite voće, veće plodove ćete ubrati ako ga zasadite na proljeće nego na jesen.
Zanimljivo je i da djecu koja se rode 29. februara nazivaju "prestupna deca", i oni rođendan slave svake četvrte godine.
U Irskoj je propisano zakonom da djecu koja se rode prestupne godine nagrade sa 100 funti.

Zašto postoji prestupna godina?

Vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje 365,25 dana. S obzirom na to da u kalendaru ne možemo imati samo četvrtinu dana već isključivo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati. Dakle, ako svaka godina traje 365,25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana koje se nisu brojale i dobiće se jedan cijeli dan koji možemo unijeti u kalendar.

Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se odmicali unatrag pa bi na primjer, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije.

Kalendarski to ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba. Nakon 400 godina Nova godina bi počela na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci. U sljedećim godinama greška bi se udvostručila pa bi usred kalendarskog ljeta počeo padati snijeg, piše Dnevnik.hr.

Prestupne godine stoga su potrebne da bi se kalendar prilagodio kretanju Zemlje oko Sunca. Inače, 29. februar najčešće pada u ponedjeljak ili u srijedu, po 15 puta tokom 400 godina, zatim u petak ili subotu, po 14 puta i u nedelju, utorak ili četvrtak po 13 puta.

Granični prelaz Kostajnica - ulaz u RS

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com