IZVOR: Prijedor24

Modna industrija je nakon naftne najzagađenija industrija na svijetu, a brzo mijenjanje trendova mode čini je toliko štetnom za okolinu da je postala jedna od najzaostalijih industrija na svijetu.
Osnovni cilj modne održivosti jeste osigurati da se odjeća izrađuje na takav način da vijek proizvoda umanjuje sva nepoželjnadejstva na okolinu.


Veliki broj brendova uočava i priznaje ovaj problem, te usmjerava svoje poslovanje ka stvaranju promjena. U 2013. godini H&M bio je prvi modni brend na svijetu koji je pokrenuo globalnu inicijativu za prikupljanje odjeće, omogućavajući kupcima da predaju neželjenu odjeću ili materijale u bilo koju H&M trgovinu, bez obzira na marku ili stanje.
Ako ste već nosili vašu garderobu u ovu trgovinu, onda znate i da se za svaku kesicu odjeće koju donesete dobije kupon od 15 odsto popusta na kupovinu omiljenog artikla u njihovoj radnji.
Fabrika SOEX i njen dio “I:Co”, skraćeno od “I: Collect” (Ja sakupljam nalazi se u njemačkom gradiću Volfen, udaljenom oko dva sata vožnje od Berlina.
Ova fabrika nudi inovativna rješenja za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje polovne odjeće i obuće, a takođe je već 25 godina vodeća kompanija u svijetu na području reciklaže tekstila.
Samo u prošloj godinu sakupili su više od 70.000 tona garderobe za recikliranje, koja se, osim u BiH, sakuplja u čak 60 zemalja širom svijeta.
“Prikupljamo predmete na našim partnerskim lokacijama širom svijeta, pažljivo ih sortiramo i ponovo upotrebljavamo ili recikliramo osiguravajući maksimalnu ponovnu upotrebu ovih vrijednih materijala”, kažu u kompaniji.


GRUBO I FINO RAZVRSTAVANJE
Pored H&M-a, mnogi drugi svjetski brendovi, ali i razne organizacije, prikupljaju garderobu koja završi u ovoj fabrici, a sam proces podijeljen je na nekoliko segmenata.
Oko 500 radnika svaku vrećicu garderobe koja stigne u fabriku otvara ručno i vrši grubo razvrstavanje. To podrazumijeva da se stvari razdvoje po vrsti namjene, odnosno majice na jednu, hlače na drugu, džemperi na treću, a jakne na četvrtu stranu… Zatim dolazi fino razvrstavanje, gdje radnici svaku stvar detaljno pregledaju, te prema procjeni odlažu za dalji postupak. Tako pamuk bacaju u jedan boks, sintetiku u drugi, kašmir u treći, džins u četvrti…
ZIDOVI OD TEKSTILA
Dio garderobe koja dolazi u fabriku stručnog naziva tekstilni otpad, odnosno oko 30 odsto, presuje se i slaže u velike zidove od tekstila koji idu na dalju reciklažu. Da bi se riješio ovog otpada, SOEX prodaje dio robe industriji krpa, a ostali dio se drobi i pretvara u sekundarne sirovine (mješavinu recikliranog materijala). Dobijeno vlakno se može koristiti za stvaranje nove materije za proizvodnju tekstila.
Čak se i prašina koja se nakuplja prilikom proizvodnje recikliranog materijala reciklira, odnosno presuje u brikete i kasnije koristi u industriji kartona.


ODRŽIVOST KAO KLJUČNO PITANJE BUDUĆNOSTI
Brend H&M jedan je od vodećih u industriji održivog razvoja. Njihov odjel “H&M Sustainability” ima jasno zacrtane ciljeve, a jedan od njih je da do kraja 2030. koriste 100 odsto reciklirane ili druge održive materijale u svojoj proizvodnji.
Kompanija je u prošloj godini u svojim radnjama širom svijeta, među kojima je i ona u BiH, prikupila oko 28.000 tona tekstila za reciklažu, što ih dovodi u sam vrh dobavljača kompanije SEOX.
Paskal Brun, šef u odjelu “H&M Sustainability”, rekao je da je 2019. godina bila i više nego uspješna za kompaniju H&M, te da su uspjeli da u proizvodnji iskoriste 57 odsto recikliranih ili drugih održivih materijala, a da se održivi pamuk koristio u 97 odsto proizvodnje.
Cilj H&M-a je da cijeli proces zatvore u jedan krug, odnosno naprave obnovljivu modnu industriju.
“Kao velika kompanija želimo da predvodimo put ka cirkularnoj i obnovljivoj modi te tehnologijom i inovacijama zamijenimo konvencionalne materijale alternativama nastalim recikliranjem”, rekao je Brun.