Ukrajinski predsjednik Petro Porošeko rekao je danas da je naredio svim vojnim jedinicama u blizini Krima i u istočnom regionu Donbasu da budu u najvišem stepenu borbene gotovosti, poslije optužbi iz Moskve da su ukrajinske snage pokušale da se probiju na Krim.
 
Petro Porošenko - Foto: APPetro Porošenko - Foto: AP
Petro PorošenkoFoto: AP

"Upravo sam održao sastanak sa čelnim ljudima naših odbrambenih agencija, kao i Ministarstvom spoljnih poslova... Naredio sam raspoređivanje svih vojnih trupa blizu administrativne granice sa Krimom kao i u Donbasu, i uveo najviše stanje uzbune", napisao je ukrajinski predsjednik na Tviteru.

Ranije danas je portparol ukrajinskih pograničnih službi Oleg Slobodijan upozorio da je Rusija "posljednjih dana poslala nove, moderno opremljene trupe na granicu Ukrajine i Krima".

 

 - Nedvosmisleno možemo da potvrdimo da Rusija postojeće trupe na toj granici zamijenjuje novim, savremenije opremljenim trupama - rekao je Slobodijan na brifingu, održanom u vrijeme rasta napetosti između Moskve i Kijeva.

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u srijedu Kijev da koristi terorističku taktiku u pokušaju da izazove novi sukob i destabilizuje Krim, koji je Moskva pripojila 2014. godine.

Putinova reakcija došla je nakon što je ruska obaveštajna služba FSB juče objavila da su "teroristi koje podržava zvanični Kijev pokušali da izazovu simultane napade na Krimu.

- Ukrajina se upustila u glupa i zločinačka djela. Rusija će na Krimu preduzeti dalje sigurnosne mjere - istakao je Putin.

Hilari Klinton je i zvanično postala prva žena kandidat za predsjednika SAD pošto je na konvenciji demokrata u Filadelfiji prihvatila nominaciju.
 
Hilari Klinton - Foto: TANЈUGHilari Klinton - Foto: TANЈUG
Hilari KlintonFoto: TANЈUG

Ona je poručila da će biti predsjednik "svih Amerikanaca" i da su su ovi izbori vrijeme kada treba da se "podvuče crta".

"Biću predsjednik demokrata, republikanaca, i onih koji su nezavisni. Onih koji se bore, teže nečem i postižu uspjeh. I onih koji budu glasali za mene, kao i onih koji ne budu. Za sve Amerikance", istakla je Klinton u govoru posljednjeg dana konvencije Demokratske stranke u Filadelfiji, prenijele su agencije.

Klinton je navela da je njena prevashodna misija kao predsjednika da stvori nove mogućnosti i više radnih mjesta, uslove u kojima će plate da rastu.

To će biti, kako je navela, njen zadatak "od prvog do posljednjeg dana".

Ona se obratila i razočaranim pristalicama rivala Donalda Trampa, ponudivši im "maslinovu grančicu".

"Ovo je tužna istina. Nema drugog Donalda Trampa i to je to", kazala je ona.

"On želi da nas podjeli od ostatka svijeta, jedne od drugih. Želi da se plašimo za budućnost i da se plašimo jedni drugih", poručila je Klinton.

Klinton - bivša američka prva dama, senator i državni sekretar, je prije dva dana nominovana za Bijelu kuću.

Ona je, nadmašivši rivala Bernija Sandersa i osvojivši nominaciju, napravila veliki korak na svom putu da postane prva žena predsjednik SAD, prenijela je agencija AFP.

Danas se obilježava 71 godina od nuklearnih napada SAD na Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu. 6. avgusta 1945. bačena je prva atomska bomba, pri čemu je poginulo ukupno oko 140.000 ljudi.
 
Atomska bomba bačena na Hirošimu - Foto: APAtomska bomba bačena na Hirošimu - Foto: AP
Atomska bomba bačena na HirošimuFoto: AP

U eksploziji je stradalo više desetina hiljada ljudi, dok su ostali preminuli od povreda zadobijenih tom prilikom ili od bolesti izazvanih radijacijom tokom narednih nedjelja, mjeseci i godina.

Tri dana kasnije, SAD su bacile bombu i na japanski grad Nagasaki, gde je poginulo 74.000 ljudi.

Barak Obama je u maju posjetio Hirošimu i time postao prvi predsjednik SAD koji je posjetio ovaj grad.

Dvojica generala turske armije sa četiri zvjezdice podnijeli su danas ostavke, javila je stanica Si-En-En Turk, dan nakon što je iz oružanih snaga otpušteno skoro 1.700 vojnih lica zbog umiješanosti u pokušaj vojnog udara.
 
Neuspio puč u Turskoj - Foto: Getty ImagesNeuspio puč u Turskoj - Foto: Getty Images
Neuspio puč u TurskojFoto: Getty Images

Ostavke su podnijeli generali Kamil Basoglu i Ihsan Ujar, visokorangirani oficiri kopnenih snaga, navodi se u izvještaju. Nije precizirano zašto su napustili svoje položaje.

Јuče je iz vojske otpušteno 149 generala i admirala, što čini oko 40 odsto visokog oficirskog kadra turske armije.

Vlasti su privele više od 15.000 ljudi, uključujući preko 10.000 vojnika, poslije neuspjelog vojnog udara 15. i 16. jula, izjavio je ranije ministar unutrašnjih poslova Efkan Ala.

U poplavama izazvanim višednevnim obilnim monsunskim kišama ove nedjelje u Indiji je poginulo više od 50 ljudi, dok je u Nepalu nastradalo više od 90 osoba.
 
Indija - poplave  (foto: Profimedia) - Indija - poplave (foto: Profimedia) -
Indija - poplave (foto: Profimedia)

Indijski ministar unutrašnjih poslova Radžnat Sing rekao je da su se rijeke izlile iz svojih korita poplavivši sela na sjeveroistoku države Asam gdje je nastradalo 26 ljudi.

Kako je dodao, ugroženo je 3,6 miliona ljudi, dok je na hiljade ljudi zbrinuto u improvizovane kampove duž autoputeva i u višim oblastima.

Velike poplave pogodile su i državu Bihar gdje je nastradalo takođe 26 ljudi, a je nekoliko hiljada raseljeno, objavila je agencija PTI, prenosi AFP.

Istovremeno, u poplavama i klizištima u Nepalu poginulo je više od 90 osoba.

Ovih dana terorizam, pokušaj državnog udara i duboke polarizacije u svijetu, vrijeme je da se saberemo i pronađemo pravi odgovor. Intelektualna i moralna arogancija nas nigde neće dovesti, piše Kristijane Hofman u uvodniku njemačkog Špigela.

Ponekad se čini da se istorija svijeta zahuktava. To je vrijeme kada pregrijana atmosfera nesuglasice i ratobornosti ili sklonost ka histeriji i konfuziji prevladavaju ono što je opisao Tomas Man u romanu “Magična planina“ u predvečerje Prvog svjetskog rata koji je označio pad starog svjetskog poretka i uspostavljanje novog. To je vrijeme epohalnih promena, navodi Špigel.
Posljednja od tih istorijskih prekretnica dogodila se prije 25 godina nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi. Kraj hladnog rata pomjerio je ideološke koordinate. Sada, četvrt vijeka kasnije, atmosfera se još jednom alarmantno usijava s Bregzitom, terorizmom, Trampom, pokušajem vojnog udara i čistkama u Turskoj, napadom u Parizu, Nici, Vizbuegu, Minhenu, Ansbahu i rasnim nasiljem u SAD. Dodajte tome i izbjeglički talas u Evropi , teror Islamske države, rat u Ukrajini i tinjajuću finansijsku krizu.

U početku se činilo da se svi ti lomovi dešavaju na periferiji zapadnog svijeta - u Rusiji, Ukrajini i na Bliskom istoku. U početku smo mislili da se radi o sukobu kultura, Islamu nasuprot Zapada i slobodi nasuprot diktature.
Ali sada svi ti lomovi idu ravno kroz centar naših društava. Stigla nas je kritika globalizacije i savremenog zapadnog života i čak i demokratski uređene države gube svoje unutrašnje jedinstvo. Ono što je zajedničko prošlonedjeljnim događajima je krhkost građanskog mira. Svuda su polarizovana i podjeljena društva prepuna neuspjelih integracija. Glasanje za Bregzit izvelo je na površinu podjelu u britanskom društvu.
Amerika je rovovski podjeljena na pristalice Trampa i Klintonove, bijele i crne. U Evropi desničarski populisti su opozicija šampionima demokratije. U Francuskoj nije uspjela integracija sjevernoafričkih imigranata. A u Turskoj Erdogan produbljuje jaz između pristalica sekularne demokratije i islamske diktature.
Koga trba kriviti za situaciju? Delimično, krivica je na nama. Danas Zapad plaća cenu za stare greške i neuspjehe u spoljnoj politici. Propao je pokušaj integrisanja Rusije u bezbjednosne strukture ili da se pregovara da Turska postane dio EU. Destabilizovao je Bliski istok intervencijom na tom području. Takođe, plaća cenu iluzija iz 1990-ih. U to vrijeme, bilo je nepojmljivo da bi zapravo trebalo preispitati temeljnu superiornost demokratije i slobode, naročito iznutra. Mi smo pobjedili i smatrali smo to krajem istorije.

Dakle, što nam je činiti? Snaga Zapada je uvek ležala u sposobnosti da prihvati kritike i da se mijenja. Zapadni ekonomski poredak - kapitalizam - se pokazao kao dugovječan zbog fleksibilnosti i sposobnosti prilagođavanja. U ratu sistema protiv socijalizma, kapitalizam je bio superiorniji jer je integrisao socijalna pitanja i transfoprmisao ih u duštvenu tržišnu ekonomiju.
Zapad će morati da ponovo da razvije tu integrišuću snagu. To zvuči kao izazov. Kako, nakon svega, da demokratija integriše svoje neprijatelje - Islamiste, populiste i autoritarce?
Naravno, ne možemo žrtvovati principe demokratije i vladavinu prava, ali naš politički sistem mora odgovoriti na strahove i potrebe onih koji čeznu za autoritatnoošću: potreba za redom i stabilnošću, čežnjom za identitetom, čistoćom, osećajem pripadnosti nekom mjestu, osjećaju gubljenja kontrole u eri globalizacije.
Nastojanje da se ljudi ubijede da vjeruju da su pobjednici globalizacije neće pomoći ukoliko ne korespondira s načinom na koji percipiraju svoje živote. To diskredituje demokratiju i podriva povjerenje u političare u vrijeme kada oni insisitraju na otvaranju granica dok ljudi žele da znaju ko je u njihovoj zemlji.

Da li će ili ne taj zapadni model života ponovo biti privlačan takođe je pitanje vremena. Ne možemo da se uvučemo u podjele i ne možemo da prihvatimo “mi ili oni“ retoriku i da se upuštamo u militantne verbalne eskalacije, poput bivšeg franscuskog predsjednika Nikola Sarkozija koji je prošle nedjelje rekao:
“Mi smo u ratu, totalnom ratu“.
Takođe, moramo se moralno razoružati. Nije od pomoći da se sukobite s kritikama i napadima i moralnom arognacijom i da ih odbacite kao neznanje onih koji su zaostali. Niti će nam biti od koristi da kažemo da smo mi napredni, a oni zaostali. Demokratija mora u sebe uključiti i svoje protivnike.