Svjetski dan zdravlja u znak podrške medicinskim sestrama i primaljama

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7.  aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.

Pandemija COVID-19 dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uslovima  u kojima se rađaju, rastu, žive i rade.

Postoje oni koji imaju lošije uslove stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću polnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i  vazduhu, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te šteti društvu u cjelini.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem faktora  rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz  prirodnih, ekonomskih, socijalnih ili  društvenih  faktora okruženja. Jednako je važno razvijati sistem  zdravstva koji pravično unapređuje zdravstvene ishode, čije usluge odgovaraju potrebama korisnika, koji je financijski održiv i pravičan te počiva na politici i praksi “neisključivanja“ (dostupan, pristupačan, učinkovit). Uz spomenuto, važno je razvijati politiku zdravlja unutar sistema  zdravstva te uopšte  razvijati politiku u kojoj se vodi računa o socijalnoj, ekonomskoj i  prirodnoj  dimenziji zdravlja.

Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO-a kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“

Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice.

Tokom  aktuelne COVID-19 pandemije upravo dolaze do izražaja postojeće nejednakosti u zdravlju, kako na globalnom nivou, tako i na nacionalnom i lokalnom nivou. One se  javljaju  od uslova  života pojedinaca ili populacijskih  grupa  i s time povezanih (ne)mogućnosti kvalitetnog provođenja epidemioloških mjera i zaštite od infekcije, do distribucije cjepiva.

Naime, procjenjuje se da će za proizvodnju količine dovoljne za globalne potrebe proći između tri i četiri godine, a prema analizi britanske humanitarne organizacije Oxfam, u 70 najsiromašnijih zemalja svijeta cjepivo neće dobiti devet od deset njihovih stanovnika. Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodna cjepiva ima izuzetnu  važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na to odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom. Sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) pruža državama mogućnost ograničavanja prava kompanija  na patent, kada je riječ o zdravstvenoj krizi, što je ova pandemija.

Distribucija cjepiva na globalnom nivou jasno pokazuje kako nas očekuje još puno rada na pravednoj raspodjeli zdravstvenih resursa, ali i koliko je globalno zdravlje važno jer se ovakve pandemije mogu suzbiti samo ukoliko se suzbiju globalno.

Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uslove  za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.