(IZVOR: SRPSKAINFO)

Radioaktivni izvori koji se više ne koriste uskladišteni su na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.

 Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste. Od uskladištenih izvora koji se ne koriste, samo samo jedan izvor je kategorije 2 i uskladišten je u originalnom radnom kontejneru.

Podaci su to navedeni u posljednjem godišnjim izvještaju Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbijednost (RARNB), onome za 2018. godinu.

Kako je za Radiosarajevo rečeno u RARNB, izvještaj za prošlu godinu je tek u pripremi, te su podaci iz 2018. najaktuelniji. Ovaj izvještaj, kao i onaj za 2017. godinu, a u kojem su navedeni isti podaci o skladištenju, na sjednici 26. februara trebali bi razmatrati zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kako je navedeno u uzvještaju za 2018. godinu, u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala. Pored ranijih centralizovanih skladišta u FBiH i RS, postoji i određeni broj privremenih skladišta u preduzećima koja koriste ili su koristila radioaktivne izvore za obavljanje svojih redovnih radnih aktivnosti.

Takođe, određeni broj preduzeća koja su koristila gromobrane sa radioaktivnim izvorima demontirala su ih i privremeno ih uskladištila sa svojim lokacijama.

– Nekoliko preduzeća koja se bave demontažom i instaliranjem detektora dima demontirala su te detektore dima sa ugrađenim izvorom zračenja i uskladištila ih u svojim privremenim skaldištima. Privremena skladišta služe za skladištenje radioaktivnih izvora koji se prestanu koristiti ili za orfan izvore (izvori od nepoznatog vlasnika) u cilju pokušaja poboljšanja radijacione bezbjednosti te smanjenja rizika od neovlaštene upotrebe, uključujući i zlonamjerno korištenje radioaktivnog materijala – navodi se.

Međutim, u izvještaju se naglašava da privremena skladišta nisu najbolje rješenje i predstavljaju prijetnju, obzirom da se nalaze u preduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala.

 – Trenutno, jedino centralizovano skladište radioaktivnog materijala koje bi se moglo koristiti, ukoliko dobije licencu od Agencije, nalazi se u okviru kompleksa Federalne uprave policije i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH – Centar za zaštitu od zračenja. Kapacitet skladišta je skoro popunjen, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladištu eventualno mogu skladištiti radioaktivni izvori sa teritorije FBiH samo u slučaju vanrednih situacija – navedeno je u izvještaju.

 Kako se saznaje, stanje je još nepromijenjeno, jer ni u međuvremenu RARNB nije izdao licencu.

Dakle, navodi se dalje u izvještaju, izvori sa teritorije FBiH i RS mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili.

– Ovakva situacije je vrlo rizična obzirom da radioaktivni izvori mogu predstavljati rizik za bezbjednost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju bezbjednosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke, pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti, npr. scenario prljave bombe – zaključuje se u izvještaju.

Radioaktivni izvori sa teritorije RS su se u prethodnom periodu skladištili u prostorijama kalibracione laboratorije MDU Čajavec, ali ona više nije u funkciji pošto je kroz projekt EU obnovljena kalibraciona laboratorija u tom prostoru, čiji je korisnik Institut za mjeriteljstvo BiH. Izvori koji su ranije uskladišteni se još nalaze na navedenoj lokaciji u transportnom kontenjeru, pripremljeni za prenos u novo centralno skladište kada ono bude spremno.

– Upravljanje potrošenim zatvorenim izvorima zračenja, kao i zatvorenim izvorima zračenja koji nisu u upotrebi, predstavljaju najveći problem u oblasti radijacione bezbjednosti, te generalno predstavlja najveću opasnost od jonizirajućeg zračenja u BiH. Ovaj problem bi se sveobuhvatno riješio uspostavljanjem centralnog skladišta radioaktivnog materijala u BiH, te bi se na taj način znatno poboljšala radijaciona bezbijednost – objašnjava se u izvještaju.

Kako objašnjavaju iz Agencije, radioaktivni materijal uskladišten u privremenim skladištima je karaktegorizovan, odnosno znaju se njegova količina i tip. Radioaktivni otpad u BiH čine uglavnom zatvoreni izvori zračenja za čiju dalju upotrebu su prestale tehničke ili druge pretpostavke.

– U BiH trenutno postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko hiljada zatvorenih radioaktivnig izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracionih izvora. Takođe, postoji oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima širom BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja – upozorava se u izvještaju.

Medicinski otpad

U izvještaju je objašnjeno i da se na odjelima nuklearne medicine generiše radioaktivni otpad koji sadrži kratkovažeće radionuklide korištene u radioterapiji i radiodijagnostici.

Odjeli nuklearne medicine imaju vlastiti prostor pa privremeno odlaganje radioaktivnog otpada dok nivo aktivnosti ne padne ispod nivoa otpuštanja, nakon čega se taj materijal tretira kao neradioaktivni otpad.