Premijer Hrvatske Andrej Plenković kazao kako proces vanredne uprave i proces nagodbe ide dalje, vlada trenutno provodi konsultacije kako bi predložila trgovačkom sudu imenovanje nove vanredne uprave, a do tada Ante Ramljak, Vladin povjerenik za Agrokor nastavlja svoj posao.

"Kao ključnu poruku koju želim poslati svim zaposlenicima, vjerovnicima i dobavljačima je da proces izvanredne uprave i proces nagodbe ide dalje i da Agrokor funkcionira zajedno sa svim  kompanijama u njegovom sastavu normalno, a Vlada RH u ovom okolnostima trenutno provodi konzultacije kako bi predložila trgovačkom sudu imenovanje nove izvanredne uprave, a u međuvremenu gospodin Ramljak će nastaviti svoj posao kao što je to bilo i do sada i nema nikakvog prekida funkcioniranja niti izvanredne uprave niti funkcioniranja kompanije a sukladno tome niti bilo kakve opasnosti za destabiliziranje cijelog procesa", poručio je Plenković novinarima u Banskim dvorima. 

"Zajedno sa suradnicima i zaposlenicima Agrokora stabilizirao sam poslovanje, očuvali smo zaposlenost, spriječili propast dobavljača i stvorili preduvjete da sada vjerovnici mogu i trebaju ispregovarati nagodbu do kraja. Nažalost, neizvjesnost koja je bila stvorena vezano uz moj ostanak na mjestu izvanrednog povjerenika snažno radi protiv ovog procesa. Neopozivu ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika dajem kako ne bih osobno postao prepreka postizanju nagodbe. Vjerovnicima i zaposlenicima Agrokora, koji su jedini bitni i zbog kojih postoji postupak izvanredne uprave, zahvaljujem na povjerenju i podršci", objasnio je Ramljak razlog podnošenja ostavke.

Iz Agrokora su u srijedu ujutro potvrdili da je u utorak vanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak podnio neopozivu ostavku predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kako ne bi, poručio je Ramljak, postao prepreka postizanju nagodbe. Ramljakova ga ostavka, kaže nije iznenadila. Cijelog dana u Banskim dvorima trajali su razgovori na temu Agrokora.

Prema Zakonu o postupku za vanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Trgovački sud u Zagrebu može opozvati vanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade.

Zakonom je definisano da vanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uslove za člana uprave u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima. On može imati i zamjenike, koje takođe na prijedlog Vlade imenuje sud. Sud je, takođe, isključivo nadležan za nadzor vanrednog povjerenika.

Plenković: Ramljak nastavlja raditi svoj posao

Članovi Predsjedništva BiH primili su danas u Sarajevu komandanta Zajedničke komande NATO-a u Napulju admirala Džejmsa Fogoa i generala Džejmsa Everarda, zamjenika komandanta Zajedničkih snaga za Evropu, s kojima su podijelili zadovoljstvo postignutim napretkom u procesu reforme odbrane, što se naročito odnosi na usvajanje dokumenta “Pregled odbrane”.

Teme razgovora, kojem su prisustvovali i predstavnici Eufora, bile su i učešće BiH u mirovnim misijama u svijetu, potreba bolje opremljenosti Oružanih snaga BiH radi pomoći civilnom stanovništvu, te pomoć u deminiranju i stvaranju stabilnog i bezbjednog okruženja, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Navodi se da su tokom sastanka ponovljene posvećenost i podrška NATO-a i Eufora reformskom putu BiH.

Članovi Predsjedništva BiH upoznali su goste o aktuelnoj situaciji u BiH, s posebnim osvrtom na sprovođenje reformi.

Istaknuta je opredijeljenost da se ulože dodatni napori kako bi se prevazišle prepreke i ubrzale aktivnosti na neophodnim reformama.

Članovi Predsjedništva BiH zahvalili su gostima na dosadašnjoj podršci i izrazili nadu da će dobra saradnja biti nastavljena i u budućnosti.

Meteoalarm za Hrvatsku je za danas i sutra izdao crveno upozorenje za Kvarner i Velebitski kanal i to zbog jakog i vrlo jakog sjeveroistočnog vjetra, čiji udari će dostizati do 150 kilometara na sat.

"Vrijeme je vrlo opasno i podrazumjeva visoki nivo opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebno primorcima", navodi se u upozorenju.

Dodaje se da je takođe prisutan i značajan rizik od štete za obalsku infrastrukturu.

“Budite svjesni opasnosti i obratite pažnju i pratite najnovija vremenska uputstva. Savjetujemo građane da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalskih područja. Vrlo je vjerovatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o saobraćaju”, navodi se u upozorenju Meteoalarma.

Za sutra je za područje Like, Gorskog Kotara i centralne Hrvatske na snazi narandžasto upozorenje meteoalarma zbog velikih količina snijega koje će pasti na tom području.

Očekuje se da će pasti između 10 i 40 centimetara novog snijega.

"Budite spremni na rasprostranjenu gustu maglu. Moguć je prekid rada vazdušnh, pomorskih i riječnih luka. Opasni uslovi za vožnju na putevima i u pomorskom, vazdušnom i željezničkom saobraćaju.

Nevrijeme sa snijegom i olujnim vjetrom problemi u saobraćaju postoje i u BiH, a na teritoriji opštine, u Republici Srpskoj, proglašena je vanredna situacija.

Situacija je loša i u drugim dijelovima Republike Srpske.

''U opštini Krupa na Uni visina snežnog pokrivača je od 60 do 80 centimetara, situacija je pod kontrolom. Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske motri situaciju i preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti'', saopštili su nadležni.

U Hrvatskoj uključen crveni meteoalarm, u RS ponegdje vanredno

Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima, najviše prosječne plate u regionu su u Sloveniji i Hrvatskoj, a najniže u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Podaci Kancelarije za statistiku Slovenije su pokazali da je krajem 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u Sloveniji porasla na 1.062 evra, što je nominalno povećanje od 3,1 posto, a realno od 1,7 posto u odnosu na 2016. godinu.

Prošle godine je i u privatnom i u javnom sektoru Slovenije zabilježen rast prosječne mjesečne zarade. Nakon Slovenije slijedi Hrvatska u kojoj, prema najnovijim podacima, prosječna plata iznosi oko 835 evra.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Hrvatskoj za novembar prošle godine iznosila je 6.190 kuna, ili 832 evra, što je na mjesečnom nivou nominalni porast od gotovo tri posto, a na godišnjem za 6,6 posto.

Slijedi Crna Gora u kojoj je, prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prosječna plata posljednjeg mjeseca 2017. godine iznosila 512 evra. Iznos prosječne neto zarade u toj zemlji u decembru je ostao isti kao u novembru, dok je u odnosu na decembar 2016. zabilježio rast od 0,6 posto.

Poslije Crne Gore, najviša prosječna primanja su zabilježena u Srbiji gdje je, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u decembru 2017. godine iznosila 54.344 dinara, odnosno 459 eura, što je nominalno i realno povećanje za 14,2 posto u odnosu na novembar.

Najniže prosječne plate u regionu Balkana zabilježene su u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u decembru 2017. godine iznosila je 862 KM, ili 440 evra, i nominalno je viša za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, te viša za 1,1 posto u odnosu na decembar 2016. godine.

Podaci Ureda za statistiku Makedonije su pokazali da je u novembru 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u toj zemlji iznosila 23.196 denara, odnosno 377 evra.

Prosječna plata u regionu najniža u Makedoniji i BiH

Lider najuticajnije opozicione političke stranke u Makedoniji VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je da njegova stranke neće podržati izmjenu Ustava s ciljem promjene ustavnog naziva Makedonije.
 
VMRO-DPMNE (Foto: kanal5.com.mk) - VMRO-DPMNE (Foto: kanal5.com.mk) -
VMRO-DPMNE (Foto: kanal5.com.mk)

"Ako dođe do zajednički prihvatljivog rješenja /u sporu sa Grčkom u vezi sa nazivom Makedonija/, ono treba da bude potvrđeno na referendumu", rekao je Mickoski.

On nije odgovorio na pitanje koji je naziv zemlje prihvatljiv za VMRO-DPMNE.

Posljednjih mjeseci intenzivirani su razgovori o iznalaženju rješenja za naziv Makedonija, o kome se Skoplje i Atina spore više od 25 godina, budući da Grčka tako naziva svoj sjeverni dio.

Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas nedavno je izjavio da je, u okviru rješenja problem, a neophodna i izmjena makedonskog Ustava. On bi narednih dana trebalo da posjeti Skoplje i donese prijedlog rješenja spora u vezi sa nazivom Makedonije.

 Pred Srbijom i Ruskom Federacijom danas su veliki zadaci jačanja potencijala srpsko-ruskog partnerstva za šta postoje preduslovi, a glavni je tradicija prijateljstva i povjerenja koja je prošla viševjekovna iskušenja, ocijenili su ministri spoljnih poslova dvije zemlje Ivica Dačić i Sergej Lavrov.

"Želimo da nastavimo da jačamo ovu tradiciju na sve moguće načine za dobrobit sadašnjih i budućih generacija", poručili su Dačić i Lavrov u zajedničkom tekstu za "Politiku" i "Rusku gazetu" povodom 180 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Srbije i Rusije.


U tekstu se ističe da su danas odnosi između Srbije i Rusije uzdignuti na nivo strateškog partnerstva, te da se politički dijalog razvija dinamično, u uslovima povjerenja i razumijevanja, redovno i na najvišem nivou.

Ministri podsjećaju da je u decembru prošle godine uspješno ostvarena posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Rusiji.

Oni su konstatovali da se nastavlja međuparlamentarna saradnja kojoj su ozbiljan podsticaj dale posjete Srbiji predsjednika Savjeta Federacije Valentine Matvijenko u novembru 2017. godine i predsjednika Dume Vjačeslava Volodina u junu prošle godine.

"Sa zadovoljstvom bilježimo pozitivnu dinamiku trgovinsko-ekonomskih i vojnotehničkih veza, uspješnu realizaciju zajedničkih projekata u oblasti energetike, saobraćaja i kulture. Razrađen je čvrst ugovorno-pravni temelj srpsko-ruskih odnosa koji se dosljedno razvija", ocijenili su Lavrov i Dačić.

U tekstu se naglašava da dvije zemlje sprovode samostalnu, pragmatičnu i izbalansiranu spoljnu politiku, koja se oslanja na vlastite nacionalne interese.
"Pritom, odlučni smo u poštovanju osnovnih principa međunarodnih odnosa sadržanih u Povelji UN", poručili su dvojica ministara.

Dačić i Lavrov su naveli da se dvije zemlje dosljedno zalažu za prevazilaženje ključnih izazova i prijetnji savremenog svijeta, čvrsto se oslanjajući na međunarodno pravo.

"Naša međusobna saradnja je posebna po uzajamnom poštovanju izbora druge strane i uzimanju u obzir njenih interesa. Beograd i Moskva protive se štetnoj praksi, žili sa nama ili protiv nasž koja je već dovela do jačanja nepovjerenja i nestabilnosti na evropskom kontinentu", navodi se u tekstu.

Dvojica ministara podsjetila su na istorijat odnosa dvije zemlje od kada je knez Miloš Obrenović u Kragujevcu 23. februara 1838. godine primio prvog ruskog konzula Gerasima Vaščenka, što označava i početak diplomatskih odnosa.

U zajedničkom tekstu podsjeća se da su odnosi između dvije zemlje 1999. godine prošli na ispitu, a da su dva svjetska rata pružila više primjera "bratstva po oružju i žrtava na oltaru pobjede".

Navodi se da je 20. vijek, nimalo jednostavan za obje države, umnogome bio iskušenje za srpsko-rusko prijateljstvo.

"Zahvaljujući našim zajedničkim naporima bila je zaustavljena agresija NATO-a protiv SRJ, dok je sukob oko Kosova i Metohije prenesen u okvire političkog regulisanja obezbijeđenog donošenjem rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244. Sve do današnjeg dana zajedno branimo legitimna prava Srbije u vezi sa Kosovom i Metohijom, oslanjajući se na međunarodno pravo", istakli su ministri.

Dačić, Lavrov: Jačati srpsko - rusko partnerstvo

 

Fotografija preuzeta sa: https://ams-rs.com