Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske ulaže više od 6,5 miliona evra u novi i sofisticirani sistem nadzora na 13 graničnih lokacija zbog, kako se navodi, sve većeg broja ilegalnih prelazaka iz Srbije.
 
Hrvatska (Foto: Flickr/James Stringer) - Hrvatska (Foto: Flickr/James Stringer) -
 

Iako hrvatske vlasti tvrde da pomenuta zaštita nije priprema za novi izbjeglički talas, sistemi će biti postavljeni na željezničkoj stanici i antenskom stubu u Tovarniku, antenskom stubu u Principovcu i u Radošu kod Iloka, u Sotinu, Babskoj, Šarengradu, na Vupikovom silosu kraj Dunava, u Borovu Selu, kod Strošinaca, u Nijemcima i nedaleko od prelaza Bajakovo.

Ista oprema biće postavljena i na graničnim prelazima sa BiH u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prenose hrvatski mediji.

Sistem sofisticirane kamere, radari, snimači i kompjuteri biće instalisani u lokalnim nadzornim centrima u policijskim stanicama.

Uz ocjenu većine učesnika da EU mora da nađe djelotvornije odgovore na bezbjednosne izazove koji prijete dezintegracijom i jačanjem populističkog nacionalizma u zemljama članicama, ali i u svijetu, večeras je završen dvodnevni međunarodni Bledski strateški forum.
 
Strateški forum Bled (logo) - Strateški forum Bled (logo) -
Strateški forum Bled (logo)

Na forumu je učestvovalo oko 700 predstavnika iz pedesetak zemalja, a glavni panel završnog dana bila je rasprava šefova diplomatija država iz jugoistočne Evrope o temi da li je EU za njih još privlačna i da li predstavlja faktor stabilizacije, a druga tema je bila političko i bezbjednosno stanje u regiji.

Turski ministar Mevlut Čavušoglu je upozorio da vrata EU moraju ostati otvorena, ali i da neki evropski zvaničnici primjenjuju "dvostruke standarde" kad je riječ o Turskoj i stanju nakon neuspjelog puča. Međutim, istaknuo je da je i dalje njen cilj članstvo u EU.

Slovenski šef diplomatije Karl Erjavec rekao je na sastanku sa turskim kolegom da Ljubljana Tursku smatra ključnim faktorom u sprječavanju ponavljanja prošlogodišnje izbjegličke krize tokom koje je u EU došlo više od milion izbjeglica i migranata iz Sirije i drugih zemalja.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić se u razgovoru s Erjavcem zauzeo za regionalnu stabilnost i jačanje ekonomskih odnosa, istakavši da je punopravno članstvo u EU i dalje prioritet Vlade Srbije.

- Politika uslovljavanja nerijetko se provodi bez dovoljno političkog razumijevanja, čime u javnosti nastaje dojam neravnopravnog odnosa - rekao je Dačić.

- Svjedoci smo činjenice da se u nekim članicama EU u zadnje vrijeme dovode u pitanje proklamovane evropske vrijednosti, dok je Srbija aktivnom politikom zadnjih godina dokazala kako se zalaže za pomirenje na zapadnom Balkanu, za ekonomske i pravne reforme, te za vladavinu prava - istakao je Dačić.

Istakao je i pozitivnu ulogu koja se Srbiji priznaje kad je riječ o njenom ponašanju u migrantskoj krizi.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik će sutra u velikoj dvorani Sava centra u Beograd svečano otvoriti manifestaciju "Dani Srpske u Srbiji", u prisustvu visokih zvaničnika Srbije i Republike Srpske.
 
Ova manifestacija, koja se po četvrti put održava u Srbiji u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Beogradu, počeće u 20.00 časova, a tokom sedam dana u deset gradova širom Srbije posjetioci će moći da prisustvuju bogatom kulturno-umjetničkom programu.

U noći otvaranja u Sava centru u umjetničkom dijelu programa nastupiće etno-grupa "Trag", hor "Banjalučanke", solisti KUD-a "Slavko Mandić" iz Laktaša, gudački kvartet "Paladio" i glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske i Banjalučkog studentskog pozorišta, najavljeno je iz Predstavništva Republike Srpske u Beogradu.

Istog dana u 14.00 časova u Vili Republike Srpske biće održan sastanak i razgovor premijera Republike Srpske Željke Cvijanović sa stranim investitorima pod nazivom "Republika Srpska - otvorena za biznis", u organizaciji "SPEA Executive Office" i Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

Cvijanovićeva će govoriti o ekonomskoj politici Srpske i planovima za budućnost, dok će ministar finansija Zoran Tegeltija razmotriti makroekonomski aspekt, poreski sistem, registar parafiskalnih nameta i mogućnosti investiranja u tržište kapitala.

Na istom skupu ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić govoriće o konkurentnosti tržišta električne energije, mogućnostima investiranja u industriju i energetski sektor Srpske, a ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić o tretmanu stranih investitora u Srpskoj, podršci investiranju i reformi poslovnog ambijenta.

"Dani Srpske u Srbiji" biće svečano zatvoreni u petak, 16. septembra, u 20.00 časova u Narodnom pozorištu "Toša Јovanović" u Zrenjaninu, a na zatvaranju manifestacije trebalo bi da govori premijer Željka Cvijanović.

Ovogodišnji "Dani Srpske u Srbiji" biće održani na više lokacija u petnaest gradova i opština u Srbiji - Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, Subotici, Požarevcu, Zrenjaninu, Žitištu, Plandištu, Pančevu, Inđiji, Staroj Pazovi, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci i Vrbasu.

Tokom sedam manifestacije posjetioce očekuje bogat kulturno-umjetnički program, koncerti, pozorišne predstave, promocije knjiga, pjesničke večeri, prezentacije turističkih potencijala Republike Srpske, sportski susreti, naučna konferencija, privredni forum, tribine i mnogi drugi sadržaji.

U okviru manifestacije "Dani Srpske u Srbiji" sutra, u 12.00 časova u centru Beograda, u Knez Mihailovoj ulici, počinju svakodnevne promocije turizma Republike Srpske u Beogradu.

U pripremi i realizaciji kulturno-umjetničkog programa učestvuju dvije kuće od nacionalnog značaja - Narodno pozorište Republike Srpske i Muzej Republike Srpske.

U atrijumu Etnografskog muzeja, u utorak, 13. septembra, biće održana izložba fotografija Banjaluke iz vremena Vrbaske banovine, uoči Drugog svjetskog rata, a potom film "Putovanje Vrbaskom banovinom" iz 1937. godine koji je snimio slikar Špiro Bocarić.

U Etnografskom muzeju u Beogradu biće priređen omaž Јadranki Stojaković, a u Akademiji 28 u Beogradu u tri dana biće prikazana tri filma o stradanjima Srba u ovom posljednjem ratu.

Od ovogodišnjih programa posebno se izdvaja pozorišna predstava "Posljednja pjesma", o velikom srpskom pjesniku Јovanu Dučiću, u čijoj produkciji je učestvovalo Predstavništvo Republike Srpske.

O stradanju žena u ratu biće riječi na promociji monografije "Naša ispovijest – žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995" u beogradskom Medija centru.
U muzičkom djelu programa predstaviće se kao i prethodnih godina Banjalučka filharmonija, zatim etno-grupa "Iva" iz Doboja i rok grupa "Sopot" iz Banjaluke.

Posjetioce u Novom Sadu i Subotici očekuje i interesantan umjetnički program "Književni istok Republike Srpske", gdje će se predstaviti tri vrsna književnika i jedan slikar iz Republike Srpske.

Specijalna biblioteka za slijepe iz Banjaluke predstaviće multimedijalni performans "Tajanstva i zbilje", monodramu Borke Tadić "U znaku bijelog štapa" i svoj rad i izdanja.

Umjetnički programi "Dana Srpske u Srbiji" biće završeni u Zrenjaninu predstavom Narodnog pozorišta Republike Srpske "Otac i sin" Nebojše Romčevića u režiji Nikole Pejakovića.

U Parizu je sinoć u Kulturnom centru Srbije otvorena izložba o razvoju kulture Kosova i Metohije od perioda antike do 20. vijeka.
 
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh) - Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh) -
Manastir Visoki Dečani (Foto: Flickr/Babak Fakhamzadeh)

U prisutvu mnogobrojnih zvanica i uglednih ličnosti iz kulturnog miljea Pariza, pred brojnim francuskim novinarima izložbu je otvorio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

O sadržaju i značaju izložbe "Kosovo i Metohija - 10 koraka" govorio je ambasador Srbije pri UNESKO Darko Tanasković.

Ova izložba objedinjuje opsežan pisani materijal, čiji su autori srpski stručnjaci iz oblasti istorije, istorije umjetnosti i arheologije, fotografije, ali i eksponate koje su ustupile brojne srpske institucije kulture.

Publika će koristeći modernu tehnologiju imati interakciju sa sadržajem, čime će joj veliko kulturno bogatstvo južne srpske pokrajne biti bolje dočarano, a istovremeno će dati veći uvid u geopolitičku, sociološku i religijsku situaciju na KiM. Ova izložba biće otvorena za posjetioce do 18. septembra.

Borba Srbije da Kosovo ne bude primljeno u UNESKO neće prestati, poručio je Marko Đurić prilikom otvoranja izložbe.

- Mi počivamo kao država i kao narod na KiM. Na tome počiva naš identitet, to je ono što ujedinjuje i okuplja Srbe u Beogradu, Boki Kotorskoj, Sidneju i gdje god da žive širom svijeta - rekao je Đurić.

- Donijeli smo našu borbu za KiM i za očuvanje našeg kulturnog i duhovnog nasljeđa ovdje u srce Pariza, u grad u kojem se vodi odlučujuća borba za očuvanje tog nasljeđa pred institucijama Ujedinjenih nacija - istakao je on.

Na izložbi su predstavljeni neki neprocjenjivi eksponati, poput plašta i pečata kneza Lazara, odjeće srpskih žena iz 12. i 13. vijeka, kopija tapija i povelja srpskih manastira.

- Naše je da ovakve izložbe priređujemo i da na veoma visokom nivou, na moderan način predstavimo činjenicu da je Kosovo i Metohija suštinski naše, ali ne zato što mi kažemo da je naše, nego zato što je ono kulturno, tradicijski, civillizacijski naše - rekao je Tanasković, i dodao, da ova izložba to i čini.

Kako kaže, to i nije politički problem, već je napravljen politički problem, jer se ne poštuju moral, istorija i pravo.

Tanasković je kazao i da je ogromno interesovanje za izložbu, kao i da je prisutno tridesetak ambasadora država, od kojih su neke priznale Kosovo, što je, ističe, veoma važno.

- Kada bi pogledali ovu izložbu i kada bi imali nešto samokritičkog duha, oni bi vjerovatno dobro razmislili da li bi ponovo tražili da uđu, jer oni ljudi koji danas budu vidjeli ovo prenijeće to svojim prestonicama, a to znači mnogo više nego što se obično misli - smatra ambasador.

U Hrvatskoj će u nedjelju biti održani 9. po redu parlamentarni izbora od sticanja nezavisnosti.
 
Zagreb - Foto: WikipediaZagreb - Foto: Wikipedia
Sudeći prema istraživanjima, nakon kratke, ali žestoke kampanje, izbori će donijeti veoma tijesan rezultat HDZ i SDP.

Riječ je o prevremenim parlamentarnim izborima, koji su raspisani nakon pada vlade na čelu sa nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, kanadskog biznismena hrvatskog porijekla, ali i promejna na vrhu vladajuće HDZ, kada je evroparlamentarac Andrej Plenković na toj poziciji zamijenio Tomislava Karamarka.

Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju neposredno, tajnim glasanjem po sistemu da svaka stranka, odnosno kandidat imaju pravo na broj parlamentarnih mandata srazmerno broju dobijenih glasova.

Izborni prag iznosi pet posto.

U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorije Hrvatske, koji je podjeljen na 10 izbornih jedinica, a iz svake izborne jedinice se bira po 14 zastupnika.

Na izborima učestvuje 177 kandidatskih lista, od čega su 174 stranačke, a tri su nezavisne.

U birački spisak je upisano 3.799.609, od kojih je 59.409 iz dijaspore, najviše u BiH, Nemačkoj, u Srbiji, u Švajcarskoj i Austriji.

Dijaspora će glasati u 11. izbornoj jedinici, dok pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasanja za osam svojih zastupnika u 12. izbornoj jedinici.

Inače, hrvatsko društvo je, po ocjeni analitičara, više nego ikad duboko podjeljeno na dva poltička bloka - HDZ i SDP (Narodna koalicija).

HDZ na čelu sa Plenkovićem je predvodnik desnog centra i na svojoj listi pored kandidata Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nalaze se i kandidati manjih stranaka kao što su HSLS i HRAST.

Koaliciju lijevog centra "Narodna koalicija" predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) u kojoj su SDP, Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HŠ) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).

Između ta dva politička bloka pozicionirana je nezavisna lista "Most", koju predvodi Božo Petrov, koji zajedno sa HDZ-om čini aktuelnu vlast.

Nakon žestoke kampanje, istraživanja javnog mnjenja su pokazala da će rezultat biti veoma tijesan, s tim da ovog puta Narodna koalicija na čelu s Milanovićem ima određenu prednost u odnosu na vladajući HDZ a, kao I na novembarskim izborima, slijedi ih "Most".

Izbornu kampanju obilježile su brojne uvrede, međusobna omalovažavanja lidera i kandidata sa izbornih lista, posebno ličnih napada između dva vodeća politička bloka.

Kampanju su obilježili i zaoštreni odnosi sa Srbijom sa kojom je razmjenjeno nekoliko protestnih nota i pokušajem zvaničnog Zagreba da blokira pregovore Srbije o priključenju EU.

Iako, međutim, mnogi analitičari i bivši visoki zvaničnici ne isključuju mogućnost osnivanja takozvane velike koalicije, SDP-HDZ, dio njih, pak, smatra da je malo vjerovatno da će se dogoditi tako nešto.

Uobičajno izbornu kampnju je vodila i Katolička crkva u Hrvatskoj, a pojedini sveštenici se nisu libili da sa oltara poručuju vjernicima za koga treba da glasaju.

Komesar za pregovore o proširenju EU Јohanes Han rekao je danas u Briselu na sastanku sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem da očekuje da će na narednoj sjednici Savjet za opšte poslove EU dati zadatak Evropskoj komisiji da počne pripremati upitnik za BiH.
 
Denis Zvizdić i Јohanes Han - Foto: SRNADenis Zvizdić i Јohanes Han - Foto: SRNA
 

Zvizdić i Han razgovarali su o mogućnosti uvrštavanja zahtjeva BiH za članstvo u EU na dnevni red predstojećeg sastanka Savjeta za opšte poslove EU, kao i usvajanja Zaključka o prosljeđivanju zahtjeva Evropske komisije za dostavljanje mišljenja o zahtjevu.

Han je pohvalio napredak BiH i čestitao Zvizdiću na otklanjanju i posljednjeg uslova za razmatranje aplikacije, dodajući da je neophodno nastaviti napore na nastavku reformskih procesa i na jačanju regionalne saradnje.

Na sastanku je bilo riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i o mogućnostima održavanja najavljenog referenduma u Republici Srpskoj.

Zvizdić i Han su se saglasili da se u BiH, kao u svim ostalim zemljama, odluke suda, posebno Ustavnog suda koji je dio Ustava BiH, moraju poštovati.

Han je posebno istakao da proces približavanja EU zahtijeva i promjenu ponašanja predstavnika svih nivoa vlasti, u smislu punog poštivanja i unapređenja vladavine prava.

Sagovornici su ocijenili da bespotrebni zastoji blokiraju nastavak procesa integracija i da svi politički akteri u BiH moraju pokazati odgovornost prema istorijskoj prilici koju ima BiH.

Zvizdić je istakao da je BiH, nakon usvajanja finalizovanog teksta mehanizma koordinacije za EU pitanja, ispunila i posljednji uslov neophodan za razmatranje aplikacije na sastanku 20. septembra.

On je rekao da je dalji napredak u oblasti EU integracija i dalje u fokusu svih nivoa vlasti i da je BiH snažno opredijeljena za nastavak reformskih procesa, s ciljem dobijanja kandidatskog statusa do kraja 2017. godine.

Predsjedavajući Savjeta ministara informisao je komesara EU o stepenu realizacije zacrtanih ciljeva iz reformske agende i rekao da je Savjet ministara BiH relizovao 55 odsto zacrtanih mjera.

Zvizdić je istakao da je u toku redovno sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i informisao da su procedure u vezi sa potpisivanjem Protokola, kao i procedure u vezi sa uspostavljanjem tijela predviđenih mehanizmom koordinacije u toku, te da očekujemo dostavljanje upitnika u što skorijem roku.

On je upoznao Hana i o činjenici da je Savjet ministara BiH usvojio i transportnu strategiju i da je time BiH ispunila uslov za pristup regionalnim i nacionalnim EU fondovima.

Predsjedavajući Savjeta ministara upoznao je evropskog komesara i o knjiženju vojne imovine proteklih dana u Han Pijesku i naglasio da se i tim BiH približila NATO integracijama.

Zvizdić je rekao da je BiH opredijeljena za očuvanje pozitivnog momenta procesa reformi u cilju dobijanja statusa države kandidata za članstvo do 2017. godine i da očekuje da će dosadašnji napori biti prepoznati 20. septembra kada bi Vijeće trebalo usvojiti Zaključak o proslijeđivanju zahtjeva BiH Evropskoj komisiji sa pozivom za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo.