Plenković: BiH će biti spoljnopolitički prioritet Hrvatske

Sarajevo - Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u Sarajevu da će BiH biti spoljnopolitički prioritet broj jedan za novi saziv hrvatske Vlade.

"O tome svjedoči i moja posjeta BiH samo osam dana nakon formiranja Vlade Hrvatske", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon susreta sa predsjedavjućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem, koji je prvi današnji sastanak Plenkovića sa zvaničnicima BiH.


Plenković je istakao da će sve institucije Hrvatske biti podrška BiH u održanju političke i svake druge stabilnosti zemlje i napretku na putu u EU, navodeći da je pripremljen tekst sporazuma sa BiH o saradnji na evropskim pitanjima koji će uskoro biti potpisan.

"Na predstojećoj zajedničkoj sjednici Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske razmatraćemo sva rezidualna pitanja", najavio je Plenković i dodao da su sve institucije Hrvatske u tijesnom kontaktu sa institucijama BiH s ciljem unapređenja privredne saradnje, ukupnih odnosa, ali i napretka BiH na EU putu.

On je istakao da će eksperti Hrvatske pomoći BiH da pripremi odgovore na upitnik EU koji će joj omogućiti pozitivno mišljenje Evropske komisije i sticanje statusa kandidata.

"Pristupamo kao partner BiH i pomoći ćemo vam, ali rješenja moraju da dođu iz BiH", naglasio je Plenković, dodavši da je izborni zakon i dalje jedna od ključnih tema u BiH i da je u interesu Hrvatske rasvjetljavanje činjenica u vezi sa održavanjem izbora u Stocu i konstitutivnost hrvatskog naroda.

Plenković je najavio da će Hrvatska biti glavna poveznica za zemlje koje imaju ambiciju za ulazak u EU u trenutku kada proces proširenja za Uniju više nema prioritetni značaj.

Zvizdić je izjavio da Hrvatska spada među pet najvažnijih trgovinskih partnera i investitora u BiH i da je uvijek bila podrška BiH u procesu približavanja EU.

"Imaćemo i dalje nedvosmislenu podršku Hrvatske na putu integracija, a zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske će biti održana do kraja godine i biće razmatrana brojna pitanja", rekao je Zvizdić.

Zvizdić očekuje da će eksperti Hrvatske pomoći institucijama BiH da odgovore na upitnik EU u roku od šest mjeseci kako bi do kraja 2017. godine BiH dobila kandidatski status, što je strateški spoljnopolitički interes BiH.

Komisija za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije danas podržala principe Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom BiH.
 
Dom naroda - Foto: RTRSDom naroda - Foto: RTRS
 

Iz Parlamentarne skupštine BiH saopšteno je da je, uz negativno mišljenje, Komisija je Domu predložila usvajanje zaključka kojim se od Savjeta ministara BiH traži da do 31. decembra izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi sistemski i cjelovit Prijedlog zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim će obuhvatiti sve dosadašnje nedostatke koji su se u primjeni Zakona pojavili.

Komisija je ukazla na potrebu sistemskog pristupa problematici regulisanja plata i naknada zaposlenih u institucijama BiH, a ne povremenog ad hok pristupa kojim se rješavaju pojedinačna aktuelna pitanja i zahtjevi pojedinih institucija.

Čak trećina članica Evropske unije blokira nastavak procedure oko otvaranja poglavlja 31 sa Srbijom, pišu Večernje novosti.
 
Srbija i EU - Foto: TANЈUGSrbija i EU - Foto: TANЈUG
Srbija i EUFoto: TANЈUG

To poglavlje se odnosi na spoljnu politiku i bezbjednost, a među njima prednjače Njemačka, Velika Britanija i zemlje nekadašnjeg Varšavskog pakta - Češka, Mađarska, Bugarska, Poljska i Rumunija.

Iako je Brisel završio nacrt izvještaja sa skrininga za ovo poglavlje još u januaru, on je i dalje na usaglašavanju kod članica EU, od kojih njih desetak još nije dalo "zeleno svjetlo" za usvajanje ovog dokumenta.

Od Srbije se, između ostalog, očekuje da bude mnogo aktivnija u usaglašavanju svoje politike sa EU i da poveća procenat usaglašenosti sa deklaracijama i rezolucijama Brisela prema trećim zemljama, a koji godinama opada.

Prošle i pretprošle godine Srbija nije podržala ukupno 30 dokumenata EU, što je skoro polovina deklaracija koje je Brisel pripremio. Primjera radi, u 2012. Srbija se od 62 deklaracije Brisela nije usaglasila samo sa jednom, u vezi sa poštovanjem ljudskih prava u Kini.

Prošle godine odbila je Brisel u svih 10 slučajeva koji su se odnosili na Ukrajinu i Rusiju - od sankcija Moskvi do osude aneksije Krima. Srbija se nije usaglasila ni sa rezolucijama o sankcijama protiv pobunjeničkih vođa samoproglašene Pridnjestrovske Moldavske Republike i restriktivnim mjerama Zimbabveu i BiH.

Marina Јovićević, v.d. pomoćnika šefa diplomatije za EU, izjavila je da je stav Srbije od početka bio jasan i da zbog Kosova Beograd nije u mogućnosti da se usaglašava sa pozicijom EU prema državama poput Rusije i Kine, koje su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN:

- Zato smo u situaciji da je procenat usaglašenosti sada oko 60 odsto, dok je ranije bio i 99 odsto - kaže Јovićevićeva.

Možda najzanimljiviji slučaj neusaglašavanja sa odlukama EU je deklaracija evropske šefice diplomatije Federike Mogerini i generalnog sekretara SE Torbjorna Јaglanda o obilježavanju Svjetskog dana protiv smrtne kazne, koju je Srbija ukinula. U deklaraciji se direktno osuđuje praksa smrtnih kazni u Bjelorusiji kao jedinom slučaju na evropskom kontinentu. Osim Srbije, sa izjavom se nisu usaglasile još samo Јermenija, Gruzija i Azerbejdžan.

Vlada Srbije trebalo bi danas da se izjasni o novim uslovima koje je Priština postavila za nastavak dijaloga, najavio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.
 
Vlada Srbije - Foto: RTRSVlada Srbije - Foto: RTRS
 

- Ako Priština smatra da treba da se razgovara putem uslova i ultimatuma i na drugi način zaista nije spremna da razgovara, i ako onim što je navedeno uslovljava nastavak dijaloga, onda to znači da oni odustaju od dijaloga i da neće biti dijaloga - rekao je Đurić.

On je istakao da je situacija u svakom slučaju veoma ozbiljna, kao i da će javnost biti informisana o daljim koracima.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da Srbiji ne pada na pamet da pregovara o novim uslovima Prištine i da će Briselski dijalog biti ili statusno neutralan - ili ga neće biti.

- Ovo je jedan bezobrazluk za domaću upotrebu, jer tu postoje neke teze koje Srbiji ne padaju na pamet da o tome razgovara, niti da donosi bilo kakve odluke, kao što je pitanje granica, odštete, priznanja Kosova, članstva u međunarodnim organizacijama - rekao je Dačić.

Dačić je naglasio da će se dijalog nastaviti sigurno, ali ne pod uslovima koje Priština odredi.

- Mi treba da zadržimo hladnu glavu. Ovo su provokacije, mi nastavljamo naš put, mi ćemo biti konstruktivni, niko nas ne može da uslovljava, ni Brisel, ni Priština. Mi znamo šta su nacionalni državni interesi Srbije - to jeste Evropska unija, ali i zaština naših nacionalnih interesa - rekao je Dačić.

Kosovska ministarka za dijalog Edita Tahiri izjavila je da će se tokom treće faze dijaloga, koja će prema njenim riječima, biti i posljednja, razgovarati o pitanjima kao što su demarkacija, nestale osobe, priznanje Kosova i druga.

Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je da određeni broj odredbi Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o vodama jer je u njima, između ostalog, ministar zdravlja i socijalne zaštite, kao donosilac akta, prekoračio svoja ovlaštenja utvrđena Zakonom o vodama.
 
Ustavni sud Republike Srpske (foto: srpskaonline.net) - Ustavni sud Republike Srpske (foto: srpskaonline.net) -
Ustavni sud Republike Srpske (foto: srpskaonline.net)

Iz Ustavnog suda pojašnjavaju da je osporenim odredbama propisao da samo javna zdravstvena ustanova, odnosno Institut za javno zdravstvo, vrši kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće, kao i uslove koje u pogledu kadra, prostora i opreme mora ispunjavati Institut.

"S obzirom na činjenicu da ministar ovlašćenje za takvo normiranje nije imao u zakonu, došlo je do povrede ustavnog načela zakonitosti iz člana 108 stav 2 Ustava Republike Srpske", saopšteno je danas iz Ustavnog suda Srpske.

U saopštenju se dodaje da je na juče održanoj sjednici Ustavni sud utvrdio da odredbe odluke Skupštine grada Banjaluka o komunalnoj naknadi nisu u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Neusaglašenost osporenih odredaba ove odluke sa aktima više pravne snage očituje se, prema ocijeni Ustavnog suda, u tome što je donosilac podzakonskog akta svojim normiranjem, kojim je mimo zakona odredio status objekata čiji su vlasnici obveznici komunalne naknade, proširio relevantnu zakonsku odredbu, tako da je izašao iz okvira svojih ustavnih i zakonskih ovlaštenja.

Ustavni sud je utvrdio da odluka Skouštine opštine Kostajnica o prihvatanju kreditnih sredstava Svjetske banke – Međunarodne asocijacije za razvoj po Projektu hitnog oporavka od poplava nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske jer nije donesena u skladu sa propisanim zakonskim procedurama.

"Prilikom donošenja osporene odluke, naime, javnost nije bila obaviještena u zakonom propisanim rokovima o skupštinskom zasjedanju na kojem je ona donesena, što je, prema ocjeni Ustavnog suda, postupanje koje je suprotno članu 62 stav 4 Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske. Time je došlo, kao i u prethodnim slučajevima, i do povrede ustavnog načela zakonitosti", navode iz Ustavnog suda.

Ustavni sud je utvrdio da Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ЈU Dječiji vrtić "Larisa Šugić" Kotor Varoš, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o sistemu javnih službi.

Neustavnost i nezakonitost osporenog akta očituje se u tome, ocijenio je Ustavni sud, što je osporeni Pravilnik donesen bez valjane, zakonom propisane saglasnosti načelnika opštine Kotor Varoš, odnosno suprotno relevantnim odredbama navedenih zakona, čime je, ujedno, došlo i do povrede ustavnog načela zakonitosti Ustava prema kojem propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Osim ovoga Ustavni sud je donio i odluke u kojima nije prihvatio inicijative za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti, jer nije našao da su osporeni akti ili pojedine njihove odredbe u nesaglasnosti sa Ustavom i zakonima Republike Srpske među kojima nije utvrdio neustavnost pojedinih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima i Zakona o sudovima Srpske, kao i neustavnost i nezakonitost osporenih podzakonskih akata.

Na današnji dan 1969. godine Banjaluku je pogodio razorni zemljotres. Poginulo je 15 ljudi, a 1.117 je teže ili lakše povrijeđeno.
 
Zemljotres u Banjaluci (foto: arhiva) - Zemljotres u Banjaluci (foto: arhiva) -
Zemljotres u Banjaluci (foto: arhiva)

27. oktobar 1969. godine duboko je urezan u istoriju i sjećanje stanovnika grada na Vrbasu. Danas se navršava 47 godina od katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci jačine šest stepeni po Rihteru, koji je iza sebe ostavio pustoš. Materijalna šteta bila je ogromna, jer je hiljade kuća i stanova srušeno ili teško oštećeno. Razorena su preduzeća, škole, bolnice, kulturno-istorijski objekti. 

Tog dana zemlja je zadrhtala. Noć i jutro 27. oktobra 1969. godine zauvijek su promijenili izgled i istoriju Banjaluke. Panika na ulicama, ruševine, prašina i uplakani ljudi koji su ostali bez krova nad glavom. Stariji Banjalučani i danas se sjećaju razornog zemljotresa.

 

Nije mnogo trebalo da Banjaluka počne ponovo da se gradi. Banjaluka je iz ruševina postala jedan od najljepših gradova bivše zemlje sa svojim alejama, zgradama i spomenicima. Da opasnost postoji i danas, svjesni su stručnjaci.

Snježana Cvijić Amulić, načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju RHMZ Srpske, kaže da seizmološka zona Banjaluka spada u zonu devetog stepena.

- Takve zemljotrese u budućnosti možemo očekivati, a s obzirom na to da se zemljotres ne može predvidjeti, možemo samo reći da su to prognoze - navela je ona.

Na mjestu sadašnjeg Trga Krajine stradalo je najviše ljudi u nekadašnjoj stambenoj zgradi "Titanik". Kao sjećanje na razorni zemljotres, na tom mjestu postavljen je "krivi sat" na kojem su kazaljke zaustavljene na 9 sati, 11 minuta i 33 sekunda.