Predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović održaće danas  konferenciju za novinare povodom predstojećeg obilježavanja 21 godine od stradanja Srba u zapadnoj Krajini.
 
 - Foto: SRNA - Foto: SRNA
 

Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite, konferenciju će održati u 11.00 časova.

Konferencija će biti održana u Pres-centru Vlade Republike Srpske, najavljeno je iz resornog ministarstva.

U septembru i oktobru 1995. godine na najsvirepiji način u 13 zapadnokrajiških opština ubijeno je 1.644 vojnika i civila, a 120.000 Srba protjerano je sa vjekovnih ognjišta.

Hrvatska regularna vojska sa jedinicima takozvane Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane napala je 1995. godine 13 zapadnokrajiških opština sa većinskim srpskim stanovništvom - Ripač, Petrovac, Drvar, Grahovo, Glamoč, Ključ, Sanski Most, Mrkonjić Grad, Šipovo, Srbobran, Јajce, Kupres i Krupa na Uni.

Te opštine bile su u sastavu Republike Srpske i sa tog područja muslimansko-hrvatske snage protjerale su 120.000 Srba, opljačkale pokretnu imovinu, a nepokretnu uništile i onesposobile.

Samo na području opštine Mrkonjić Grad uništeno je 1.608 kuća i 700 stanova, a ratna šteta je 680 miliona KM. Hrvatske i muslimanske snage za sobom su ostavile pustoš i masovne grobnice.

U Mrkonjić Gradu ekshumirano je 181 tijelo žrtava, među kojima 81 civil, 97 boraca Vojske Republike Srpske, tri pripadnika MUP-a Republike Srpske. Među ekshumiranim je i 10 žena.

U manjim grobnicama u toj opštini pronađeno je još 176 tijela civila, pripadnika Vojske i MUP-a Republike Srpske.

U ovoj operaciji učestvovao je i Peti korpus takozvane Armije BiH kojim je komandovao Atif Dudaković o čemu postoji video-zapis na kome se vidi kako izdaje naredbu da se uništi sve što je srpsko na ovim prostorima.

Iako su poznati i nalogodavci i počinioci, za ove zločine još niko nije odgovarao.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu u saradnji sa Graničnom policijom BiH, po naredbama Suda i Tužilaštva BiH počeli su danas pretrese određenih objekata na području Sarajeva.
 
 - Foto: RTRS - Foto: RTRS
Foto: RTRS

Pretresi se vrše u vezi sa spornim snimkom koji je osvanuo u medijima, a u vezi je sa ilegalnom trgovinom oružjem iz Bosne i Hercegovine u Italiju.

Više informacija, javnosti će biti dostupno tokom dana, saopšteno je iz Sipe.

Luiđi Pelaca, novinar popularne italijanske emisije "Hijene" koja je emitovana na televiziji "Italija jedan", uradio je video reportažu o švercu oružja u BiH.

Pelaca, kako je prikazano u novinarskom prilogu, ne predstavljajući se kao novinar, kupio u Mostaru pušku, a širom BiH kupovao je automatsko oružje, mitraljeze, bombe i pištolje, piše portal "Bljesak".

Na početku reportaže koja traje skoro 19 minuta, Pelaca je otputovao u Sarajevo kako bi pokazao lakoću kojom potencijalni teroristi "Islamske države" mogu nabaviti oružje i prebaciti ga u Evropu.

Na snimcima skrivene kamere prikazao je susret sa svojom "vezom" u BiH koja ga je povezala s prodavačima oružja u raznim dijelovima BiH.

Njegova veza iz BiH ugostila ga je u svojoj kući, gdje mu je ispričala o svojoj kriminalnoj prošlosti u Italiji, sadašnjem životu u Sarajevu i o tome kako su navodno nedavno prokrijumčarili 500 komada automatskih pušaka u Holandiju.

Pripadnici Centra javne bezbjednosti Bijeljina čuvaju izborni materijal u Srebrenici još od njegovog dopremanja u grad uoči lokalnih izbora sve dok ne bude upućen u Centralnu izbornu komisiju , izjavila je Srni portparolka CЈB Bijeljina Akleksandra Simojlović.
 
Srebrenica - Foto: RTRSSrebrenica - Foto: RTRS
SrebrenicaFoto: RTRS

Navela je da se policijski službenici CЈB Bijeljina i Policijske stanice Srebrenica nalaze se u zgradi opštine Srebrenica gdje obezbjeđuju izborni materijal s ciljem održavanja povoljnog stanja bezbjednosti".

Odbacila je tvrdnje koje je iznio član CIK-a Suad Arnautović da izborni materijal čuva Specijalna jedinica policije.

U CЈB Bijeljina podsjećaju da se pripadnici policije ni na koji način ne miješaju u izborni proces, već ga osiguravaju da ne dođe do narušavanja stanja bezbjednosti

 Centralna izborna komisija BiH odobrila je Opštinskoj izbornoj komisiji Srebrenica da sa pet biračkih mjesta otvori vreće sa glasačkim listićima i kontrolnim brojanjem utvrdi rezultate izbora, potvrđeno je Srni u CIK-u.

"Riječ je o biračkim mjestima na kojima nije bilo moguće otkloniti matematičko neslaganje rezultata pri unosu u aplikaciju za unos i obradu izbornih rezultata, bez otvaranja vreća", pojasnila je portparolka CIK-a Maksida Pirić.

Opštinska izborna komisija Srebrenica zatražila je odobrenje od CIK-a BiH da zbog navodnih propusta u popunjavanju zapisnika sa četiri biračka mjesta budu otvorene vreće sa izbornim materijalom sa tih birališta i da se ponovo prebroje listići i uporede rezultati.

Vašington - Američki ekspert za Balkan Stiven Mejer smatra da je na Balkanu možda vrijeme za opštu konferenciju među vladama ovog područja, koju treba održati bez učešća takozvanih "stranaca".

U autorskom tekstu za Srnu pod nazivom "Rastuća nestabilnost", Mejer ističe da je snažna etnička identifikacija vijekovima imala veliku ulogu na Balkanu.


"Iako je etnička identifikacija u prošlosti dovodila do sukoba, zapravo je zadivljujuće što u istoriji Balkana nema više etničkog nasilja. U skorije vrijeme, etničko nasilje bilo je najizraženije tokom Drugog svjetskog rata, a potom kada se Jugoslavija raspala tokom devedesetih", navodi Mejer.

Prema njegovim riječima, iako je Dejtonski sporazum okončao rat, različite etničke grupe nisu prihvatile jedne drugu kao što se Zapad nadao i planirao. Umjesto toga bilo je nepovjerenja, trvenja i međusobne nelagodne tolerancije koju su obilježile epizode nasilja.

Ali, taj šablon možda se mijenja, naglašava Mejer i ističe da postoje tri velike oblasti.

Prvo, smatra Mejer, promjena je naročito uočljiva u odnosima Hrvatske i Srbije.

"Pogoršanje odnosa je mnogo veće od spora između dvije zemlje i karakteriše se kao situacija žHrvati protiv Srbaž. Problemi su pojačani prošle godine, kada je Hrvatska, podstaknuta od američkih zvaničnika i američkih firmi iz oblasti odbrane, odlučila da unaprijedi svoje ofanzivne oružane sposobnosti kupovinom jurišnih helikoptera, mobilnih artiljerijskih sistema i balističkih raketnih sistema. Kao odgovor, Rusija je podstakla Srbiju da pokrene pregovore sa Moskvom o kupovini raketnog sistema zemlja-vazduh žS-300ž", navodi Mejer.

Pored snažne etničke komponente, naglašava on, ovo povećavanje oružanih sposobnosti je rezultat "rata na daljinu" između SAD i Rusije.

"Kritičari ismijavaju ovu žmini trku u naoružanjuž na Balkanu jer nema logičnog razloga da Hrvatska i Srbija zarate. Ipak, kao što se često dešava, ne mora da postoji logičan razlog za izbijanje rata. Suviše često ratovi počinju iz žnelogičnihž razloga ili, čak, greškom. Imajući u vidu kompleksnu situaciju na Balkanu, rat je uvijek moguć - iako je malo vjerovatan", ističe Mejer.

Iza pitanja ovog naoružanja, smatra on, je produbljivanje etničkog neprijateljstva koje su inicijalno pokrenuli neodgovorni komentari bivšeg hrvatskog premijera Zorana Milanovića, kao i pokušaji u Hrvatskoj da se glorifikuju i ponovo utvrde tragovi ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata i otkrivanje spomenika Miri Barešiću, ozloglašenom hrvatskom militantu. Iako je odgovor Srbije na sve ovo bio relativno suzdržan, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sumirao je nacionalno raspoloženje izjavom da "ne osjeća ljubav prema Hrvatima".

Drugo, ističe Mejer, odnos između Srbije i Kosova najlošiji je do sada.

"Priština sve više djeluje kao suverena, nezavisna država, na ogorčenje i bijes mnogih Srba. Kosovska policija nedavno je pokušala da primora Marka Đurića, direktora Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, da napusti Kosovo. Srpski građani koji su protjerani sa Kosova spriječeni su da dođu u Mušutište na Kosovu i obiđu svoju bivšu imovinu i pravoslavnu Crkvu Bogorodice Odigitrije. U, kako se čini, uzvratnom potezu, srpska policija uhapsila je Nehata Tačija, direktora policije Kosova u regionu Mitrovice. Kosovski predsjednik Hašim Tači nedavno je povećao ulog objavom da će sadašnje snage bezbjednosti biti jezgro žbuduće armije Kosovaž, a prošle sedmice je pomenuo ideju da bi Priština mogla da održi referendum o ujedinjenju sa Albanijom", navodi Mejer.

Istovremeno, ističe on, srpske diplomate na razgovorima u Briselu i dalje su u defanzivi u odnosu na kosovsku albansku stranu.

"Priština je dobila svoj međunarodni pozivni telefonski broj i postignut je sporazum o saobraćajnim sistemima. Frustrirani srpski lideri znaju - ili bi trebalo da znaju - da svaki sporazum o žtehničkim pitanjimaž predstavlja još jedan poraz za srpsku kontrolu nad Kosovom i povećava šanse za kosovski suverenitet", navodi Mejer.

Podržavanjem briselskog sporazuma, sve u ime zadovoljavanja EU, Srbi trguju svim pravima na Kosovu, uključujući zajednicu srpskih opština, koju kosovski Albanci blokiraju od 2013. godine, ističe američki ekspert za Balkan.

Konačno, dodaje on, odnosi između Republike Srpske i Federacije u BiH ubrzano se pogoršavaju više nego bilo gdje drugdje na Balkanu.

"Prošlog mjeseca, Sefer Halilović, bivši muslimanski komandant tokom ratova iz devedesetih, ljutito je prognozirao da će Republika Srpska, ukoliko održi referendum o 9. januaru kao nacionalnom prazniku, žbiti napadnuta i uništenaž. Srbi su sproveli referendum i iako se Halilovićevo predviđanje nije obistinilo, ta epizoda je povećala međuetničke tenzije. Tužilaštvo BiH dodatno je pogoršalo situaciju zahtjevom da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dođe u Sarajevo na žrazgovorž o referendumu koji je Ustavni sud BiH proglasio nelegalnim. Dodik je, što nije iznenađenje, to odbio sa argumentom da za njega ne bi bilo bezbjedno da se pojavi u Sarajevu. Bakir Izetbegović je nastavio poređenjem Dodika sa Moamerom Gadafijem i upozorio da bi Dodik mogao da završi kao Gadafi. Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH, optimistično je prognozirao da neće biti rata", navodi Mejer.

On ističe da svaki od ovih događaja sam po sebi ne znači mnogo, ali kada se svi uzmu zajedno, stvaraju problematičan i potencijalno opasan obrazac koji se mora shvatiti ozbiljno.

"Opšti rat je malo vjerovatan, ali mjestimično nasilje je moguće, a pad saradnje vrlo moguć. Možda je vrijeme za opštu konferenciju među vladama tog područja, koju treba održati bez učešća takozvanih žstranacaž, koji bi pokušali da zadovolje svoje interese umjesto interesa naroda na Balkanu", zaključuje američki ekspert za Balkan Stiven Mejer u autorskom tekstu za Srnu pod nazivom "Rastuća nestabilnost".

Danas se navršava 16 godina od demokratskih promjena u Srbiji, kada je 5. oktobra 2000. godine, nakon masovnih demonstracija pristalica Demokratske opozicije Srbije, s vlasti otišao dotadašnji predsjednik Savezne Republike Јugoslavije Slobodan Milošević.
 
 - Foto: FONET - Foto: FONET
Foto: FONET

Masovna okupljanja građana, na poziv lidera DOS-a, uslijedila su pošto je Izborna komisija osporila pobjedu kandidata DOS-a Vojislava Koštunice na izborima 24. septembra.

Protest koji je održan u centru Beograda bio je najmasovniji od početka devedesetih godina dvadesetog vijeka. Tokom demonstracija dvije osobe su poginule, a povrijeđeno je više od 60 ljudi.