vrućine – In reformator

Kako proteklih dana, posebno danas imamo visoke temperature vazduuha  podsjećamo vas na korisne savjete koji vam mogu pomoći :

 

rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine (pijte redovno  negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Osvježiti se možete tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka, kao što je limunada, i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

- izbjegavajte boravak na direktnom suncu  od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima

 

- osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta

 

- tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

 

- nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan kuće, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje  vazduha.

 

- koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote od tijela

 

- jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili  napravite  laganu čorbu, kako bi organizmu vratili izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoju  kuću ili stan

- nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima.

- koristite hladniji noćni vazduh da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tokom  noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

- smanjite količinu vrućeg  vazduha  unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja.

- ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

- električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura vazduha  iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine

- sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebno po  noći

- ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi)

- izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana

- izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

potražite sjenu

- ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu

- redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i obući  ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

- prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

- ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

- posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav uticaj  ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

- ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu

popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja,

smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu

- pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. čorbu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć

- savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju

 - ako neki član vaše porodice  ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite  doktora  ili hitnu pomoć. Dok čekate doktora  ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.