U BiH su počele pripreme za novi popis stanovništva koji bi trebalo da bude sproveden 2021. godine, a stručnjaci upozoravaju da se na terenu moraju promijeniti mnoge stvari kako se ne bi ponovile greške od prije pet i po godina.

Posljednji popis stanovništva u BiH 2013. godine protekao je uz velike probleme, od kojih neki još nisu riješeni, a sve je rezultiralo time da je i Srpska, nezadovoljna načinom na koji je Agencija za statistiku BiH obradila podatke, krajem 2016. godine objavila svoje.

Popisivači bi ponovo, prema posljednjim najavama, trebalo da izađu na teren 2020. i 2021. godine, a niko sa sigurnošću još ne može da kaže kako će se stvari odvijati, ali upućeni ističu da bi problema svakako moglo da bude, imajući u vidu da još nije stavljena tačka na određene nesuglasice. Jedna je i istrajavanje pojedinaca na jedinstvenom zakonu o statistici na nivou BiH, što nije, prema ranijim izjavama, prihvatljivo za Srpsku.

U Agenciji za statistiku BiH su potvrdili da su pripreme idućeg popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u početnoj fazi i da komuniciraju sa kolegama u zavodima Republike Srpske i FBiH. U konsultacijama sa njima je, kako su naveli, sačinjena Informacija o pripremama za popis u ciklusu 2021. sa prijedlogom zaključaka koja je upućena Savjetu ministara BiH koji, kako navode, izdaje nalog Agenciji za statistiku da otpočne i koordinira planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa.

- U ovoj fazi priprema za popis stanovništva glavni fokus je usmjeren na analizu prethodnog popisa kako bi se mogli izbjeći eventualni propusti i pogreške i primijeniti dobre prakse za naredni popis – naveli su u toj Agenciji.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za statistiku Jasmin Komić kazao je da u vezi sa idućim popisom stanovništva nije utvrđena zakonska regulativa, način i godina sprovođenja te ni način prikupljanja podataka i obrade prikupljenih podataka.

- Brojni sastanci, misije, konferencije i radionice govore, međutim, da su u toku aktivnosti koje bi trebalo da daju odgovor na to pitanje. Naš stav je da što prije treba početi sa pripremama u vezi sa određivanjem vremena popisa, organizacijom i drugim koracima za tu najsloženiju i najvažniju statističku aktivnost - kazao je Komić za “Glas Srpske”.

Struka, s druge strane, nije sigurna da će novog popisa biti 2021. godine u BiH, uz opasku da prethodni popis zbog brojnih pogrešnih koraka ne može biti temelj na novi poduhvat.

Demograf Stevo Pašalić, koji je učestvovao u popisu stanovništva 2013. godine, smatra da se već kasni sa pripremama i izražava sumnju da će biti popisa te godine imajući u vidu komplikacije u zemlji kakva je BiH.. Najvažnije pitanje koje se prošli put pokazalo kao ključna greška, kaže, je popisivanje onih koji duže od godine nisu boravili na prostoru u BiH. I dalje tvrdi da oni ne treba da se popisuju kao stalno stanovništvo.

- Prethodni popis je, naravno, naduvan. BiH, u ovom momentu, nema više od 3,2 miliona stanovnika, a prije pet i po godina imali smo nešto više od 3,5 miliona. To nije bila realna brojka, a uz to nisu nam dati relevantni podaci za bilo koja druga planiranja i istraživanja jer ako imate netačan broj stanovnika, onda su i sva druga obilježja netačna - kazao je Pašalić.

Podsjetio je da je, malo stanovnika popisano u dijaspori, jer su uglavnom organizovano dolazili u BiH, podsjetivši na primjere da je u jednoj kući popisivano i 50 osoba.

- To je sve, na kraju, ušlo u konačan broj stanovnika, što je bila greška, a mislim da će i sada to biti ključni problem, a od pogrešnih podataka mi nemamo nikakve koristi - zaključio je Pašalić.

Broj Bošnjaka

Prve podatke o broju stanovnika, nacionalnosti, vjeroispovijesti, radnoj snazi, pismenosti i drugim ključnim parametrima za svako društvo, Republički zavod je objelodanio krajem 2016. godine nakon što RS nije priznala rezultate koje je u julu te godine objavila Agencija za statistiku BiH zbog nezakonite i jednostrano donesene odluke o metodologiji obrade popisnica. Tu odluku donio je direktor Agencije za statistiku Velimir Jukić, a na osnovu nje u stalno stanovništvo BiH uvršćeno je oko 196.000 ljudi koji godinama žive i rade u inostranstvu. Predstavnici RS su odbili obradu podataka na taj način, ustvrdivši da su dobijeni rezultati nezakoniti i lažirani s ciljem da broj Bošnjaka pređe granicu od 50 odsto, što se pokazalo tačnim.