Emitovanjem video-spota posvećenog poznatom djelu Branka Ćopića "Bašta sljezove boje", u Hašanima je danas  počela svečanost povodom otvaranja obnovljene kuće velikog srpskog pisca.


Izgradnja autentične replike kuće Branka Ćopića u Hašanima u opštini Krupa na Uni dio je projekta revitalizacije Ćopićevog rodnog mjesta i izgradnje Spomen-područja "Bašta sljezove boje".

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Hašanima, kod Krupe na Uni, da Republika Srpska neće stati na izgradnji replike rodne kuće velikog srpskog pisca Branka Ćopića, već da će biti izgrađeni i drugi sadržaji predviđeni projektom "Bašta sljezove boje".

Dodik je istakao da nakon toga treba odrediti dan kad će se u Hašanima okupljati svi koji vole i cijene Ćopićev književni rad.

"Ćopić je nesumnjivo mjesto našeg identiteta, odrastanja i školovanja", izjavio je novinarima Dodik, koji je u Hašanima prisustvovao svečanom otvaranju replike Ćopićeve rodne kuće.



Prema njegovim riječima, na vrijednostima Ćopićevih djela školovane su brojne generacije.

On je naveo da je Ćopićevo djelo univerzalno za sve ljude i sve generacije.

"Ideja da se napravi autentična kuća u kojoj je rođen i odrastao Branko Ćopić nije odskora. Realizovana je u ovom vremenu. Zahvalio bih Vladi Republike Srpske što je prepoznala značaj projekta", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ovo treba da bude mjesto okupljanja, prije svega, učenika i da posluži za evociranje uspomena i obrazovanje.

"Ovo je prvi važni korak kojim smo vratili Ćopićev duh u njegove Hašane", istakao je Dodik.

 

 Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić istakla je da je završetak izgradnje replike rodne kuće Branka Ćopića u njegovim Hašanima važan trenutak za Republiku Srpsku.
Trivićeva je istakla da na taj način Republika Srpska pokazuje da vodi računa da se sačuvaju od zaborava svi važni ljudi koji su učinili važnim trenutak u kojem su živjeli, a koji su ostali do dana današnjeg kroz sve ono što se izučava u školama ili uopšte u oblasti kulture.

"Završetkom replike rodne kuće Ćopića mi smo zaokružili prvu kulturnu rutu koja će povezivati Hašane, Kozaru i Stričiće i na taj način ćemo povezati Ćopića, Kočića i Kulenovića i ponuditi još jedan ne samo kulturni, već i turustički sadržaj za sve one koji dolaze u Republiku Srpsku, jer imamo šta da pokažemo", rekla je ona.

Trivićeva je izjavila da se završetkom rodne kuće Branka Ćopića ne završavaju radovi u Hašanima već da slijedi nastavak izgradnje sadražaja iz projekta "Bašta sljezove boje".



Ona je navela da sadržaj koji će biti ponuđen u Hašanima neće biti samo obilazak rodne kuće već kompletan istraživački centar. 

 

 Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević rekao je da će resorno ministarstvo u saradnji sa ostalim ministarstvima u Vladi Srpske preduzeti sve radnje kako bi bili digitalizovani djelo i zaostavština književnika Branka Ćopića.

Rajčević je rekao da u 21. vijeku mladi čitaju djela koristeći savremene alate.

"Naš zadatak je da djelo Branka Ćopića približimo generacijama koje dolaze i to će biti još jedan vraćen dug našem književniku", rekao je Rajčević.

Načelnik opštine Krupa na Uni Mladen Kljajić istakao je da je Ministarstvo prosvjete i kulture u dvije faze izgradnje kuće Branka Ćopića uložilo 260.000 KM.



"Nadamo se da će sve planirane aktivnosti biti nastavljene i da će sve to značiti vraćanje života u Hašane", rekao je Kljajić.

 

Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.


Rođen je u Hašanima 1915. godine, a ubio se 26. marta 1984. godine skočivši sa mosta u Beogradu.

Autor je romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.



Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.

Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".

Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Za posljednju zbirku pripovjedaka "Bašta sljezove boje" dobio je NJegoševu nagradu.

Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama.

Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovjedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.