Logoped je osoba koja se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnostikom i rehabilitacijom osoba koje imaju probleme u govorno-jezičkom razvoju, a o ovim problemima mi smo razgovarali sa logopedom Draženom Drljača koja je trenutno zaposlena u Domu zdravlja Novi Grad.

Ona nam je na početku razgovora govorila o najčešćim problemima u govoru kod djece.

„Prvi problem zbog kojeg se roditelji javljaju je kasno progovaranje, tačnije progovaranje poslije druge godine života, da ne kažem progovaranje u trećoj ili čak četvrtoj godini života. Osim toga, javljaju se problemi povezani sa izgovorom glasova, odnosno artikulacijom, progovaranje na drugim jezicima ukoliko se desi da se porodica preseli u drugu državu, a u tom slučaju, dječica mogu biti zbunjena jer usvajaju govor i na jednom i na drugom jeziku pa se dešava da se javi bilingvizam.“

„Pravo vrijeme da se obratite logopedu je ukoliko dijete nije progovorilo, a napunilo je 18 mjeseci. Ukoliko dijete ima pune dvije godine, to jest 24 mjeseca i još uvijek nije progovorilo, to je alarm i posljednji trenutak kada ne trebate više ništa da čekate i da se javite logopedu.“ istakla je ona u nastavku razgovora.

Dražena Drljača govorila je i tome kako izgleda tretman kod logopeda.

„Prvi dolazak kod logopeda je baziran na procjeni. Dakle, logoped će da procijeni razvoj govora i razumijevanje govora. Prvo će to sve ići kroz igru, da se logoped malo upozna sa djetetom, dok dijete zadobije povjerenje, a zatim logoped na osnovu igrica i mogućnosti djeteta će da napravi plan i program za svako dijete.“

Ona se osvrnula i na uticaj modernih tehnologija na razvoj govora kod djece.

„Najvažniji period u životu čovjeka jeste od rođenja do pete godine života tako da dijete u tom periodu sve ono što kasnije zna-da sjedi, da hoda, da se igra, da govori tako da od rođenja pa do treće godine ljekari, pedijatri, neuropedijatri savjetuju da djeca uopšte ne provode vrijeme ispred tableta, televizora i telefona, a ukoliko je to neophodno onda da se to vrijeme ograniči na 15 minuta dnevno jer stvarno ostavlja velike posljedice, a koristi baš i nema.“

Ona je uputila svim roditeljima savjet da se priključe djeci u njihovim igrama, da imenuju svaku radnju koju rade, da čitaju djeci priče prije spavanja, da listaju zajedno slikovnice i rade sve ono što može obogatiti djetetov rječnik.

„U stručnoj terminologiji već je zaživio termin ekranizam koji označava negativan uticaj ekrana na mozak. Dakle, radi se o tome da djeca koja su veći dio dana izložena ekranima počinju da se zatvaraju u sebe, da imaju probleme sa komunikacijom, koncentracijom, pažnjom, pamćenjem i slično i ukoliko se na vrijeme ne uoče i ne prepoznaju negativne strane koje su nastale usljed prekomjernog provođenja vremena ispred ekrana, to može imati mnogo veće posljedice, a te negativne posljedice su: da dijete ne zna da drži kašiku kako treba, da odbija da jede ukoliko ispred sebe nema telefon ili tablet, djetetu popušta pažnja, gubi apetit, neće da jede čvrstu hranu i histeriše kada nije po njegovom.“  rekla je ona i dodala da je razvoj motorike veoma bitan za razvoj govora:

„Ono što je najvažnije je da se igrate sa vašom dječicom kroz neke najjednostavnije igre-da vam bace loptu, da vi njima šutirate loptu, da im zadajete neke jednostavnije naloge, da skaču, slobodno ih pustite da skaču po krevetu, dakle sve ono što djeca i treba da rade ukoliko želite da se pravilno razvijaju.“

Problemi u govoru mogu nastati i kod djece školskog uzrasta.

„Dešava se da učitelji i nastavnici pošalju djecu iz škole. Obično to bude zbog problema u artikulaciji koji nije prepoznat na vrijeme, da ne kažem nisu uključeni u tretman na vrijeme pa se dešava da djeca pišu onako kako izgovaraju, zatim se javljaju problemi čitanja, znači neprepoznavanja slova, okretanja slova i brojeva. To su problemi disleksije, disgrafije, diskalkulije, itd.“

Na kraju razgovora logoped Dražena Drljača uputila je nekoliko savjeta svim roditeljima:

„Moji savjeti za sve roditelje su da se obrate logopedu, da potraže pomoć ukoliko vide da se kod djece dešava nešto, da ne izgovaraju glasove pravilno i slično. Ukoliko učitelji pošalju djecu iz škole, to nije sramota, javite se logopedu. Svakako je bolje prepoznati problem i pokušati ga riješiti nego da se problem zataška, jer će vas taj problem svakako sačekati u višim razredima, doći će problemi sa drugim predmetima i mislim da je svakako bolje spriječiti nego liječiti.“

Svi roditelji koji smatraju da njihovo dijete možda ima problem sa govorom mogu da se obrate u novogradski Dom zdravlja.