All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

Četiri članice NATO-a Slovenija, Turska, Grčka i Bugarska izabrale bi Rusiju da ih brani u slučaju napada, a ne NATO, pokazuje istraživanje "Galup internešnela".

Rezultati istraživanja su, kako procjenjuju neki analitičrai, zapanjujući, budući da su neke članice Alijanse radije odabrale Rusiju nego matični vojnu organizaciju.

Većina država u kojima je ispitano javno mnjenje odabralo je SAD kao zaštitnika, uz obrazložnje da je to jedina preostala svjetska sila kojoj vjeruju.

Zanimljivi su i rezultati ankete u Rusiji i Kini prema kojoj su Rusi odabrali Kineze kao moguće vojne zaštitnike, dok su Kinezi odabrali Ruse.

Potpredsjednik agencije "Galup" Kančo Stojčev pojašnjava da kineski izbor ne čudi pošto najmnogoljudnija zemlja na svijetu godinama zavisi od ruske vojne tehnike.

Ruski izbor govori da je američka globalna politika posljednjih godina Rusiju kao djelimično evropsku državu bacila "u naručje" Kine.

Zanimljivi su i rezultati ankete iz Turske, Bugarske, Grčke i Slovenije koje, uprkos članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, u posljednje vrijeme više vjeruju Kremlju nego Pentagonu.

Prema Stojčevu, i taj izbor je lako objašnjiv.

Bugarska i Grčka najveću prijetnju vide u Ankari, koja je teoretski saveznik Atine i Sofije, ali zbog turskih pretenzija prema tim zemljama one bi odbranu radije povjerile Moskvi, za koju vjeruju da jedina može "zauzdati" turske apetite.

Sem toga, grčki izbor Rusije može se objasniti tursko-grčkim sporom u vezi sa Kiprom.

Jedan od razloga za izbor Moskve je i pravoslavna vjera koju Rusija dijeli sa Bugarima i Grcima.

Istraživanje u Zapadnoj Evropi pokazuje da su Belgijanci znatnije podržali opciju da ih Pentagon brani, a tek potom susjedna Francuska i Velika Britanija.

Na SAD računaju i Šveđani, dok bi Rumuni i Česi izabrali Njemačku kao pouzdanog vojnog zaštitnika.

Vjerski podijeljene države poput BiH i Ukrajine podijeljene su i u izboru vojnog zaštitnika - jedni su za SAD, a drugi za Rusiju.

Četiri NATO zemlje žele da ih brane Rusi!

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je nove pooštrene naredbe, koje predstavljaju početak šire akcije protiv nelegalnih imigranata.

Time će biti obuhvaćeno skoro 11 miliona stranaca bez dokumenata.

U dva memoranduma, koje je potpisao ministar za unutrašnju bezbjednost Džon Keli, nalaže se graničnoj patroli i imigracionim zvaničnicima da u najkraćem mogućem roku deportuju sve nelegalne imigrante, sem nekoliko izuzetaka, uglavnom kada su u pitanju djeca, navodi AFP.

Rojters ističe da te smjernice predstavljaju plan za implementaciju izvršnih naredbi o graničnoj bezbjednosti i migracijama, koje je Tramp potpisao 25. januara.

Kako objašnjava Rojters, u smjernicama ministarstva navodi se da će administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ostaviti zaštitne odredbe za imigrante koji su nelegalno ušli u SAD kao deca, ali se to neće odnositi na sve ostale ilegalne imigrante.

Zvaničnici ministarstva, koji nisu željeli da budu imenovani, rekli su novinarima da iako bi svaki imigrant koji nelegalno boravi u zemlji mogao da bude deportovan, ali da će prioritet biti oni koji predstavljaju prijetnju.

U pitanju su osobe koje su nedavno ušle u zemlju, osuđeni zločinici i osobe protiv kojih je podignuta optužnica za neki zločin, ali još nisu osuđene.

Tramp protjeruje iz SAD 11 miliona nelegalnih migranata

Skoro 1,4 miliona djece moglo bi ove godine da umre od gladi u Nigeriji, Somaliji, Јužnom Sudanu i Јemenu, upozorava UNICEF.
 
Afrika - Foto: EPA
AfrikaFoto: EPA

U Јemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 mališana pati od teške neuhranjenosti, kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Nigerije, gdje su česti napadi grupe "Boko haram".

Takođe, suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi, a za nekoliko mjeseci biće ih 270.000.

U Јužnom Sudanu više od 270.000 mališana pati od neuhranjenosti, a zemlja je proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru, gdje živi 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Entoni Lejk pozvao je da se počne sa brzim djelovanjem, jer se još uvijek mogu spasiti brojni dječiji životi.

utorak, 21 februar 2017 00:00

Sastanak u Versaju o budućnosti Unije

Francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je  da će se početkom marta sastati sa liderima Španije, Italije i Njemačke U okviru priprema za samit o budućnosti EU nakon izlaska Britanije.U zajedničkom saopštenju

Olanda i španskog premijera Marijana Rahoja objavljenom nakon njihovog sastanka u Malagi navodi se da je 6. marta u Versaju planiran sastanak sa njemačkim kancelorom Angelom Merkel i italijanskim premijerom Paolom Đentilonijem.


Samit EU održaće se u Rimu 25. marta, kada će biti obilježeno 60 godina od uspostavljanja Evropske ekonomske zajednice, koja je kasnije postala dio šireg evropskog bloka.

Oland je istakao da je sastanak u Versaju važan kako bi lideri "mogli da zajedno i snažno brane evropski projekat".

Sastanak u Versaju o budućnosti Unije

utorak, 21 februar 2017 00:00

Južni Sudan umire od gladi

Vlada Južnog Sudana objavila je juče da je glad pogodila više oblasti u toj zemlji, razorenoj trogodišnjim ratom, dok je gotovo polovini stanovništva potrebna pomoć u hrani.

Oko 5,5 miliona ljudi, ili oko 50 odsto stanovnika Južnog Sudana, biće teško pogođeno zbog nedostatka hrane uz rizik od smrti.

- Više zona u pokrajini Juniti na sjeveru zemlje klasifikovano je da su zahvaćene glađu ili da rizikuju da budu zahvaćene glađu - rekao je predsjednik Nacionalnog statističkog biroa Ajzaja Šol Oruaj.

On je dodao da je procjena zasnovana na klasifikaciji IPC, standardu koji se najčešće koristi za mjerenje obima krize snabdijevanja hranom.

Proglasu su se pridružile i tri agencije Ujedinjenih nacija, koje navode da je teška situacija rezultat produženog građanskog rata i ekonomske krize koja potresa tu istočnoafričku zemlju.

- Više od 100.000 ljudi u dva okruga u provinciji Juniti pogođeno je glađu i strahuje se da će se glad proširiti, jer je još oko milion ljudi u toj zemlji na ivici gladi, navodi se u saopštenju agencija.

- Naši najgori strahovi su se obistinili - rekao je šef Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u Južnom Sudanu Serž Tiso.

On je dodao da je rat poremetio državu koja inače ima plodnu zemlju.

Šef UNICEF-a u toj zemlji Džeremi Hopkins je rekao da bi mnoga djeca mogla da umru ako im pomoć u hrani hitno ne bude dostavljena.

- Više od 250.000 djece je teško neuhranjeno - rekao je Hopkins i dodao da to znači da im prijeti umiranje.

Južni Sudan, nezavisnu državu od 2011. godine, pogodio je 2013. talas žestokog nasilja, kada su se sukobile snage lojalne predsjedniku Salvi Kiiru, koji je pripadnik naroda Dinka i pristalice njegovog ranijeg potpredsjednika Rika Mašara, iz naroda Nuer.

U sukobima u Južnom Sudanu poginule su hiljade ljudi, a više od 1,5 miliona bilo je primorano da napusti svoje kuće.

Glad tokom borbe za nezavisnost

Ovo nije prvi put da je Južni Sudan pogođen glađu. Kada se ta teritorija borila za nezavisnost od Sudana 1998. godine, zahvaćena je glađu izazvanom građanskim ratom.

Procjenjuje se da je tada umrlo između 70.000 i nekoliko stotina hiljada ljudi.

  Južni Sudan umire od gladi

Više od 217.000 Iračana izbjeglo je iz Mosula od početka operacija za oslobođenje ovog grada od "Islamske države", saopštila je kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih aktivnosti.

"Oko 160.000 od ukupno 217.000 izbjeglih iz Mosula još uvijek žive u alternativnom smještaju, dok se više od 57.000 vratilo u svoje domove na oslobođenim teritorijama", navodi se u saopštenju ove kancelarije UN.


Juče je irački premijer Hajdar al Abadi najavio početak operacije oslobađanja zapadnog dijela grada.

UN su upozorile da bi između 250.000 i 400.000 ljudi moglo da izbjegne iz zapadnog Mosula tokom ove akcije oslobađanja.

Militanti "Islamske države" su pod opsadom u zapadnom Mosulu zajedno sa 650.000 civila, nakon što su snage potpomognute SAD okružile grad i potisnule militante sa istoka u prvoj fazi, koja je zaključena prošlog mjeseca.

UN: Do sada 217.000 izbjeglica iz Mosula, moguće novih 400.000

Socijaldemokratska partija SPD izbila je na prvo mjesto po popularnosti u Njemačkoj, a CDU kancelarke Angele Merkel nije na vrhu po prvi put od 2006. godine.
 
Angela Merkel (foto: © AFP 2016/ TOBIAS SCHWARZ) -
Angela Merkel (foto: © AFP 2016/ TOBIAS SCHWARZ)

SPD bilježi rast popularnosti otkako je odabrala bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca za svog kandidata na predstojećim izborima.

Prema podacima istraživanja Emnida, da su izbori danas, za SPD bi glasalo 34 odsto Nijemaca, dok bi CDU i njena sestrinska partija CSU dobili 33 odsto glasova.

Od tog procenta razlike mnogo je značajniji podatak da je Šulcova partija za samo četiri nedjelje skočila za čak 12 procenata.

Nervozu u redovima vladajuće koalicije nedavno je pokazao i ministar finansija Volfgang Šojble, koji je u svom stilu, bez dlake na jeziku, upozorio Šulca da se "ponaša kao njemački Donald Tramp" i da neoprezno koristi populističku retoriku.

U pitanju je dodatni pritisak na donedavno apsolutno neprikosnovenu Merkelovu, koja juri svoj četvrti mandat na čelu Njemačke sa CDU/CSU.

Podrška aktuelnoj kancelarki opada i u sopstvenim redovima, jer mnogi iz bavarskog dijela "velikog sestrinstva" (CSU) otvoreno kritikuju njenu politiku prema izbjeglicama i odluku da se od 2015. godine otvore vrata za sve.

Kako prenosi Politiko, rezultati Enmida su još jedan argument da se vjeruje Politbarometru njemačkog ZDF-a, koji navodi da 49 odsto Nijemaca smatra da bi Šulc trebalo da bude novi kancelar, dok bi iza Merkelove stalo 38 odsto glasača.

Njemački izbori su zakazani za septembar i predstavljaju jedan od najvažnijih političkih događaja u Evropi ove godine.

nedelja, 19 februar 2017 00:00

Počela najbrutalnija bitka za Mosul

Premijer Iraka Hajder al Abadi objavio je da su iračke snage pokrenule ofanzivu protiv džihadista koji u gradu Mosulu drže zapadnu obalu rijeke Tigra.

AFP navodi da bi ovo mogla da bude najbrutalnija bitka do sada u okviru operacije zauzimanja Mosula koja traje već četiri mjeseca.

"Naše snage započinju oslobađanje građana od terora Deaša", rekao je u kratkom govoru prenošenom na televiziji Al Abadi, koji je koristio arapski naziv za Islamsku državu.

On je kazao da je iračke vlasti "objavljuju početak nove faze operacije".

"Mi dolazimo, Nineveh (iračka pokrajina čija je prestonica Mosul), da oslobodimo zapadnu stranu Mosula", rekao je irački premijer.

AFP navodi da se očekuje da iračka federalna policija i snage tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova započnu novu fazu ofanzive napadom na aerodrom u Mosulu koji se nalazi na južnom obodu grada, zapadno od rijeke Tigar.

Iračka avijacija juče je bacila milione letaka u zapadni dio Mosula sa porukom stanovništvu da predstoji neposredna kopnena ofanziva da se protera Islamska država iz njihovih četvrti, saopštilo je danas iračko ministarstvo odbrane.

Islamisti su trenutno pod opsadom u zapadnom Mosulu, kao i oko 650.000 civila, nakon što su ih iračke snage uz podršku američkih proterale iz istočnog dijela grada u prvoj fazi ofanzive koja je završena prošlog mjeseca, prenosi Rojters.

Leci "sadrže uputstva za građane da se pripreme da dočekaju uz dobrodošlicu iračke snage koje dolaze da oslobode njihove kvartove i da upozore pripadnike Islamske države da polože oružje i predaju se", saopštilo je ministarstvo.

Počela najbrutalnija bitka za Mosul

Velika Britanija se sprema za invaziju žena džihadista jer se desetine žena i djece vraćaju kući iz Sirije i Iraka, dok se raspada "Islamska država", navodi se u tajnoj obavještajnoj analizi.
 
Britanska policija - Foto: AP
Britanska policijaFoto: AP

Prema izvještaju koji su za premijera pripremili obavještajni zvaničnici teroristički napadi pojedinaca su skoro neizbježni, piše danas "Dejli mejl".

Ovo je prvi put da je dokumentovana opasnost od žena i djece koja se vraćaju iz Sirije i Iraka.

Žene i djeca koje se vraćaju izbjeći će optužbe za terorizam ako ubijede policiju da su ih muževi ili roditelji natjerali da putuju u Siriju ili Irak.

U ovoj analizi, obavještajci tvrde da su žene iz Velike Britanije već prošle vojnu obuku "Islamske države".

U dokumentu se upozorava da se "Islamska država" suočava sa vojnim porazom i da je zato izvjesno da će napade u Velikoj Britaniji izvoditi žene i djeca i da će biti teško kontrolisati njihov broj.

Više od 850 Britanaca putovalo je u Siriju ili Irak da se pridruži "Islamskoj državi". Polovina od tog broja se vratila u zemlju.

Takođe, registrovano je oko 80 žena i najmanje 90 djece, koja su rođena u Velikoj Britaniji.

Međutim, pravi broj onih koji se vraćaju biće vjerovatno veći jer su mnoge "džihadističke žene" rodile djecu na Bliskom istoku.

Očekuje se da će žene po povratku izbrisati inkriminišuće naloge na društvenim mrežama i uništiti mobilne telefone kako bi blokirale eventualnu istragu.

Najmanje 160.000 ljudi učestvovalo je u demonstracijama u Barseloni sa zahtjevom da Vlada Španije odobri prihvat više izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja.
 
Španija - protesti zbog izbjeglica - Foto: TANЈUG
Španija - protesti zbog izbjeglicaFoto: TANЈUG

Na velikom skupu u subotu demonstranti su s transparentima "Dosta izgovora, primite ih sada" i "Ne više smrti, otvoriti granice" prošli kroz centar Barselone i do obale Sredozemnog mora, prenosi danas britanski list Indipendent.

Vlada u Španiji se u septembru 2015. obavezala da će, u roku od dvije godine prihvatiti 17.337 izbjeglica: 15.888 iz izbjegličkih kampova u Italiji i 1.449 iz kampova u Grčkoj i Libiji.

Barselona na ulicama, protest zbog izbjeglica (Foto: Tanjug)
Barselona na ulicama, protest zbog izbjeglica (Foto: Tanjug)

Pošto je 65 Sirijaca i jedan Iračanin u četvrtak stiglo u Madrid, otvorilo se pitanja o ukupnom broju izbjeglica koje je Španija prihvatila.

Policija je navela da je 160.000 ljudi učestvovalo u maršu, dok su organizatori procijenili da ih je bilo 300.000.

"Postoji široki konsenzus u Kataloniji da se traži od vlade da održi svoja obećanja", rekao je organizator skupa Ruben Vagenzberg.

Gradonačelnica Barselone Ada Kolau, koja se zalagala da španska vlada primi više izbjeglica, pridružila se protestu.

"Vrlo je važno da u Evropi neizvjesnosti gdje raste ksenofobija, Barselona bude grad nade", rekla je Kolau.

Strana 66 od 86
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…