All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

petak, 16 decembar 2016 00:00

Brisel produžio sankcije Moskvi

Lideri zemalja EU dogovorile su se da produže sankcije Rusiji na polju odbrane, energije i finansija za dodatnih šest mjeseci do sredine 2017. godine.

Ova odluka je očekivana, a formalno će da stupi na snagu početkom sljedeće sedmice.


Rusija trpi sankcije EU zbog aneksije Krima i pomaganja pobunjenika u istočnoj Ukrajini.

Poljska je bila jedna od zemalja koje su tražile veće produženje sankcija, ali Italija, jedna od vodećih članica EU koja traži način da ponovo uspostavi poslovne odnose sa Rusijom nije podržala ovu inicijativu.

Brisel produžio sankcije Moskvi

petak, 16 decembar 2016 00:00

Obama odbio da produži sankcije Iranu

Američki predsjednik Barak Obama odbio je da potpiše zakon o produženju sankcija Iranu, ali je dozvolio da postane zakon.
 
Barak Obama - Foto: AP
 

Iako je Bijela kuća najavljivala da se očekuje da će Obama potpisati produženje sankcija Iranu na 10 godina, krajnji rok koji je bio u ponoć je došao i prošao bez potpisa predsejdnika, prenosi agencija AP, nazivajući to iznenađujućim potezom.

Portparol Bijele kuće Džoš Ernest je rekao da je Obama odlučio da to postane zakon bez njegovog potpisa.

Američki Ustav predviđa da predsejdnik u roku od 10 dana treba da potpiše zakon pošto ga Kongres potvrdi. Predviđeno je i da može da stavi veto na njega ili da dozvoli da postane zakon bez potpisa predsjednika ako je Kongres još u zasjedanju.

petak, 16 decembar 2016 00:00

Bregzit "otpušta" desetine hiljada bankara

U Velikoj Britaniji bi desetine hiljada zaposlenih u bankarstvu mogle da ostanu bez posla zbog odluke o istupanju iz EU.
 
Bregzit, ilustracija (Foto: Iconografía Brexit) -
Bregzit, ilustracija (Foto: Iconografía Brexit)

Glavni problem je neizvjesnost u pogledu odnosa Velike Britanije i EU nakon istupanja, upozorava se u izvještaju o uticaju Bregzita na finansijske usluge članova odbora britanskog Doma lordova. Na članove odbora za Bregzit snažno je uticala poruka koju su dobili u stručnim krugovima da finansijske institucije ne mogu da čekaju okončanje pregovora o istupanju iz EU 2019. godine da bi sa izvjesnošću znali da li će i nakon istupanja Britanije moći iz Londona da trguju na jedinstvenom tržištu, prenio je list "Gardijan".

Ovaj odbor, jedan od nekoliko onih koji su dobili zadatak da razmotre uticaj Brexita u različitim sektorima, dobio je upozorenje da će već naredne godine velike banke početi da donose odluke o budućim aktivnostima u kontekstu Bregzita zbog toga što je je za prekid značajnih finansijskih aranžmana potrebna čitava godina. Procjene o broju radnih mjesta koja bi mogla biti izgubljena i preći u kontinentalnu Evropu varira, a najdramatičnija je procjena po naružbini Londonske berze, koju je izradila konsultantska kuća Ernst and Young (EY), da je u pitanju čak 200.000 radnih mjesta.

Glavno pitanje za bankarski sektor je kakvi će nakon Bregzita biti odnosi bivše članice i EU, odnosno da li će Velika Britanija i dalje imati pristup jedinstvenom tržištu, što znači da bi finansijske firme na teritoriji Britanije zadržale takozvani evropski pasoš, koji im omogućava da u Uniji prodaju proizvode i usluge bez prepreka i obaveze da otvaraju filijale.

Nedavno istraživanje međunarodne pravne kancelarije Gauling WLG pokazalo je i da o izmještanju ne razmišljaju samo firme u finansijskom sektoru. Kako je prenio list "Independent", skoro 40 odsto američkih firmi sa sjedištem u EU navodi da zbog Bregzita razmatra prebacivanje u drugu članicu EU, i upozorava da će istupanje uticati i na odnose Britanije i SAD.

Pored finansijskih usluga, koje su očekivano među sektorima u kojima su firme najspremnije za pakovanje kofera, pogođeni su i sektori hrane i pića. Iz ovoga je jasno zašto raste pritisak na vladu Britanije da pruži više detalja o planu za istupanje, u čemu bi trebalo da pomognu i izvještaji odbora Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta.

Mišljenja članova britanske vlade o prelaznim periodima, koji bi bili dobri za očuvanje predvidivosti, razlikuju se, jer neki smatraju da su potrebni pošto je nemoguće postići i dogovor o novim ekonomskim odnosima sa EU do kraja 2018. godine, dok drugi misle da je sasvim u redu vratiti se na pravila Svjetske trgovinske organizacije, i sa tog polazišta pregovarati o budućim odnosima.

Ministar finansija Filip Hamond je u ponedjeljak postao najglasniji zastupnik prelaznog ugovora, dok ministar za Bregzit Dejvid Dejvis smatra da to nije neophodno. Britanski "Telegraf", međutim, prenosi da je, za sada u nezvaničnim razgovorima, i Dejvis prihvatio značaj prelaznih ugovora i da je na sastancima sa zvaničnicima EU i nekim funkcionerima u bankarstvu naveo da nije protivnik ovakvog sporazuma koji bi omogućio da se premosti period od formalnog istupanja do uspostavljanja novih trgovinskih odnosa.

U EU, bar zvanično, odbacuju mogućnost tranzicionih sporazuma i drugih načina da se Londonu izađe u susret prije postizanja dogovora o budućim odnosima. Brisel smatra da zadržavanje pristupa jedinstvenom tržištu ide u paketu sa slobodnim kretanjem ljudi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ostaje najmoćniji čovjek na svijetu ispred novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa i njemačke kancelarke Angele Merkel, prema  objavljenoj rang listi najmoćnijih ljudi na svijetu za 2016. godinu časopisa Forbs Putin (64) prvi je na rang listi američkog časopisa, četvrtu godinu za redom.

- Lider Rusije nastavlja da ostvaruje svoje ciljeve počev od domovine, preko Sirije i američkih izbora - ocijenio je Forbs. Tramp, koji krajem januara zvanično preuzima funkciju od Baraka Obame, izgleda kao da je "otporan na skandale, ima oba doma Kongresa i lično bogatstvo od nekoliko milijardi dolara", dodao je časopis.

Angela Merkel, na vlasti 11 godina i kandidat na predstojećim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, pala je s drugog na treće mjesto rang liste.

Njemačka kancelarka je prva žena na tom spisku, u kojoj se nalaze samo tri žene u prvih 20 mjesta. Pored Merkelove, šesta na rang listi je guvernerka američke Centralne banke Dženet Jelen, dok je na 13. mjestu britanska premijerka Tereza Mej.

Odmah iza Putina, Trampa i Merkelove, kao četvrti najmoćniji čovjek na svetu nalazi se kineski predsjednik Si Djinping, a peti je papa Franja.

Na spisku od 74 ličnosti nalaze se i Bil Gejts (Majkrosoft), Leri Pejdž (Gugl) i Mark Zakerberg (Fejsbuk).

Novoizabrani američki državni sekretar i predsjednik naftne i gasne kompanije Ekson Mobil Reks Tilerson nalazi se na 24. mjestu, odmah iza predsjednika Francuske Fransoaa Olanda.

Američki magazin Forbs je veoma poznat po svojim listama i rangiranjima, uključujući liste najbogatijih Amerikanaca (Forbs 400) i rangiranje vodećih svjetskih kompanija (Forbs global 2000).

Druge dobro poznate liste Forbsa su spisak svjetskih milijardera, kao i rang lista najmoćnijih ljudi na svijetu. 

Forbs: Putin ostaje najmoćniji čovjek na svijetu

četvrtak, 15 decembar 2016 00:00

Primirje u Alepu ponovo na snazi

Zvaničnici sirijskih pobunjenika izjavili su da je prekid vatre u Alepu ponovo na snazi a njegovo sprovođenje trebalo bi da počne u roku od nekoliko sati.
 
Alepo-Sirija Foto: AP Photo/ Manu Brabo -
Alepo-Sirija Foto: AP Photo/ Manu Brabo

"Postignut je sporazum, a u narednih nekoliko sati počeće i sprovođenje", rekao je Abdul Salam Abdul, portparol jedne vojne pobunjeničke grupe.

Abdul Salam je rekao da sporazum uključuje i paralelnu evakuaciju ljudi iz dva sela koja kontrolišu pobunjenici u provinciji Idlib na teritoriju koju kontroliše Vlada Sirije.

Zvaničnik iz sirijske vojske potvrdio je da je mirovni sporazum ponovo na snazi i da će oko 15.000 ljudi biti evakuisano iz sela Kafraja i El Foa u provinciji Idlib u zamjenu za evakuaciju militanata i njihovih porodica iz Alepa.

Kafraja i El Foa nalaze se u okruženju i pod opsadom pobunjenika već tri godine.

Neki izvori navode da će implementacija sporazuma početi tačno u 6.00 sati po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je  skepsu povodom ideje koju zastupa aktuelni predsjednik SAD Barak Obama da je američka nacija izuzetna.

"Nesumnjivo, Sjedinjene Države i američki narod - to je velika zemlja i veliki narod, nema sumnje, niko to ne spori, ali govoriti o izuzetnosti, čini mi se da je to previše i da stvara određene probleme u uzajamnim odnosima, ne samo prema Rusiji, kako mi se čini", rekao je Putin u intervjuu japanskim medijima uoči posjete Japanu.

On je naveo da je Moskva željela da razvija odnose sa aktuelnom američkom administracijom, "ali nekako nisu uspjeli u ključnim pravcima, po meni, ne našom krivicom". Ruski predsjednik je naveo primer problema koji su nastali između dvije zemlje.

"Direktno su tokom rješavanja tekućih pitanja naše američke kolege, na primčer, predložile rješavanje sirijske krize, a zatim su odjednom u UN izjavili da neće da se sastanu sa nama niti da razgovaraju. Treba razumjeti šta uopšte žele ljudi u jednom resoru Sjedinjenih Država, u drugom resoru, postoji li neki opšti stav? I to je bilo više puta u više pravaca naše saradnje“, rekao je Putin.

On se dotakao i teme saradnje sa izabranim predsjednicima SAD Donaldom Trampom, koji će stupiti na dužnost 20. januara. Ubuduće treba razumjeti kako će republikanci ostvariti svoje težnje da "učine SAD ponovo velikom državom", naveo je Putin i izrazio nadu da problemi u saradnji država neće biti.

Putin odgovorio Obami: Amerikanci su veliki narod, ali ne izuzetan

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je  da sankcije protiv Rusije zbog krize na istoku Ukrajine treba produžiti jer nema napretka u sprovođenju sporazuma iz Minska.

"Biće neophodno ponovno produženje sankcija protiv Rusije. Mada bismo željeli bolji napredak u sprovođenju mirovnog procesa", naglasila je Merkelova nakon sastanka sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom u Berlinu.

Oland je naglasio da podržava produženje sankcija protiv Rusije. "Moramo da nastavimo sa primjenom uslova sporazuma iz Minska, a kada se to ne čini moramo nastaviti sa sankcijama", kazao je Oland.

Merkelova i Oland za produženje sankcija Rusiji

Dvije žene iz redova naroda Jezidi Nadija Murad i Lamija Adži Bašar primile su  nagradu "Saharov" na ceremoniji u zgradi Evropskog parlamenta u Strazburu.

Muradova i Bašarova dobitnice su nagrade "Saharov" za slobodu mišljenja zbog njihovog rada u zajednici Jezida, koji su raseljeni nakon kampanje "Islamske države", te masovnih ubistava i seksualnih napada 2014. godine. Evropski parlament je u oktobru objavio dobitnike nagrade.

Na listi laureata Muradova i Bašarova pridružile su se nekadašnjem predsjedniku Južnoafričke Republike Nelsonu Mendeli i lideru opozicije u Mjanmaru Aung San Su Ćiju. Obje žene su iz iračkog sela Koča, koje su ekstremisti zauzeli u avgustu 2014. godine.

"Islamska država" je seksualne robove koristila kao nagrade svojim borcima. Jezidi su posebno bili na meti progona jer ih džihadisti smatraju nevjernicima.

Nagrada "Saharov", uz koju ide i novčani dodatak od 50.000 evra dodjeljuje se od 1988. godine. Nagrada je ime dobila po sovjetskom disidentu Andreju Saharovu i odaje počast ljudima koji brane ljudska prava i osnovne slobode.

Nagrada "Saharov" uručena ženama iz reda naroda Jezida

utorak, 13 decembar 2016 00:00

Putin spreman za sastanak sa Trampom

Ruski lider Vladimir Putin rekao je da je spreman za sastanak sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom, ali da misli da bi bilo bolje da on prvo formira svoju administraciju, prenose japanski mediji.
 
Vladimir Putin i Donald Tramp - Foto: AP
Vladimir Putin i Donald TrampFoto: AP

Putin je rekao da Moskva podržava Trampovu namjeru da poboljša odnose sa Rusijom.

"Mi to možemo samo podržati. Naravno, jasno je da to neće biti lak posao, imajući u vidu stepen pogoršanja rusko-američkih odnosa. Ali, mi smo spremni da uradimo svoj dio posla na tom putu", rekao je ruski lider japanskoj televiziji uoči posjete toj zemlji, prenosi TASS.

Putin je rekao da Moskvi još nije poznato na koji način Tramp namjerava da popravi odnose niti kako će ispuniti obećanje da će Amerika ponovo biti velika, ali da se nada da to neće omesti razvoj saradnje dvije zemlje.

Sirijska vojska i njeni saveznici preuzeli su punu kontrolu nad svim okruzima u Alepu, nakon što su se pobunjenici povukli iz grada, saopštio je danas neimenovani izvor iz sirijske vojke.
 
Alep, Sirija (Foto: Sputnik/Michael Alaeddin) -
Alep, Sirija (Foto: Sputnik/Michael Alaeddin)

Odbrana pobunjenika juče je slomljena, što je omogućilo veliko napredovanje sirijske vojske u više od polovine preostalih dijelova Alepa, koji su bili pod kontrolom pobunjenika, i dovelo do povlačenja pobunjenika u nekoliko okruga na zapadnoj obali rijeke, prenosi Rojters.

Sirijska vojska i njeni saveznici su pred proglašenjem pobjede u Alepu, rekao je ranije izvor u sirijskoj vojsci, nakon što su pobunjenici u tom sirijskom gradu danas svedeni na veoma malu teritoriju koju neprestano zasipaju bombe.

Rojtersov izvještač u zoni koju pod kontrolom drže snage sirijske vlade, javlja da se bombardovanje pobunjeničke zone u Alepu nastavilo juče bez prestanka, dok jedan civil koji je tamo "zaglavljen" opisuje situaciju kao "sudnji dan".

"Borbe u istočnom Alepu trebalo bi da brzo budu okončane. Pobunjenici nemaju mnogo vremena. Ili će morati da se predaju, ili će umrijeti", rekao je novinarima u Alepu general Zaid al-Saleh, načelnik bezbjednosnog komiteta vlade za taj sirijski grad.

Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je 60 ljudi, uključujući civile i borce, ubijeno juče granatama ili iz vatrenog oružja, kada je sirijska vojska izvela juriš na nekoliko kvartova pod kontrolom pobunjenika u Alepu.

Pobunjenici su se juče po podne povukli iz svih četvrti na istočnoj strani rijeke koja protiče kroz Alepo, nakon što su protekle noći izgubili kvart Šeik Said, na jugu male teritorije koja je ostala u njihovim rukama, navodi Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa sedištem u Londonu.

Pobunjenička enklava, koja se brzo smanjuje, prepolovila se za samo nekoliko sati, a direktor Opservatorije Rami Abdul Rahman rekao je da bici za Alepo dolazi kraj.

U distriktima koje su zauzele vladine snage, vojnici su već počeli da slave pucajući u vazduh, a vozači da trube sirenama najavljujući pobjedu, pokazuju snimci koje je objavila sirijska državna televizija.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da je 728 pobunjenika položilo oružje u protekla 24 sata i da su prešli u zapadni dio Alepa, kao i da je 13.346 civila u istom tom periodu napustilo distrikte pod kontrolom pobunjenika u Alepu.

Iako bi pad Alepa zadao ogroman udarac pobunjenicima koji pokušavaju da sirijskog predsjednika Bašara al-Asada svrgnu s vlasti, Asad bi i dalje bio daleko od uspostavljanja kontrole u cijeloj zemlji, budući da veliki dijelovi Sirije ostaju u rukama pobunjenika, a Islamska država je u nedjelju ponovo zauzela drevni grad Palmiru, zaključuje Rojters.

Strana 66 od 78
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…