All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

7°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 78%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Nov 2017

    Cloudy 8°C 6°C

  • 26 Nov 2017

    Rain 9°C 1°C

Svijet

utorak, 03 oktobar 2017 00:00

Broj žrtava u Las Vegasu se povećao na 58

Broj poginulih u pucnjavi u Las Vegasu tokom festivala kantri muzike u Mendelej Beju dostigao je 58, dok je 515 osoba ranjeno, saopšteno je iz lokalne policije.

AP prenosi da je policija u sobi hotela u kojoj se napadač nalazio, pored njegovog tijela, pronašla 19 komada oružja.


Novinska agencija islamista "Amak" ranije je prenijela da je "Islamska država" preuzela odgovornost za napad, ali su američki zvaničnici odbacili saopštenje agencije i izjavili kako je napadač Stiven Pedok /64/ imao psiholoških problema i da ne postoje dokazi da je povezan sa bilo kojom ekstremističkom grupom.

Broj žrtava u Las Vegasu se povećao na 58

Američki naučnici Džefri Hol, Majkl Rosbaš i Majkl Јang ovogodinji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu za otkrića molekularnih mehanizama koji kontrolišu naš biološki sat, saopšteno je iz Instituta Karolinska.
 
Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu (Foto: @NobelPrize) -
Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu (Foto: @NobelPrize)

"Njihova otkrića objašnjavaju način na koji biljke, životinje i ljudi prilagođavaju svoj biološki ritam da bio on bio usklađen sa revolucijama Zemlje", navodi se u saopštenju skupštine koja dodjeljuje Nobelovu nagradu.

Dobitnici će podijeliti novčani dio nagrade od devet miliona švedskih kruna /1,1 milion dolara/.

Hol, rođen 1945. godine u Njujorku, doktorirao je 1971. godine na Univerzitetu u Vašingtonu, a od 2002. godine je profesor na Univerzitetu u Mejnu.

Rosbaš je rođen 1944. godine u Kanzas Sitiju. Doktorirao je 1970. godine na Tehnološkom institutu u Masačusetstu. Od 1974 godine radi na Univerzitetu u Voltamu.

Јang je rođen 1949. godine u Majamiju, a doktorsko zvanje stekao je na Univerzitetu u Teksasu 1975. godine. Od 1978. godine radni na njujorškom Univerzitetu Rokfeler.

Narada za medicinu je prva u nizu koja se dodjeljuje svake godine.

Priznanja za dostignuća u oblasti nauke, književnosti i mira ustanovljena su u skladu sa testamentom izumitenja dinamita Alfreda Nobela i dodjeljuju se od 1901. godine.

utorak, 03 oktobar 2017 00:00

Ko još želi nezavisnost?

Baskija, Škotska, Flandrija, Јužni Tirol, Korzika, Bavarska... mnogi regioni u zapadnoj Evropi već dugo traže nezavisnost od matičnih država, ili makar spekulišu sa tom idejom. Dojče vele o tome ovako piše...
 
Katalonija - Foto: RTRS
KatalonijaFoto: RTRS

Raspad SFR Јugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Evrope. Ali na zapadu kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu. Bar na prvi pogled. Bilo je doduše grupa koje su tražile otcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, ali sa slabim učinkom.

Dešavanja u Kataloniji bi mogla da uliju novu snagu čitavom nizu pokreta za otcjepljenje u zapadnoj Evropi.

Baskija

Težnja za nezavisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posljedica finansijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju i u pokrajinu Navara sa glavnim gradom Pamplonom. Baskijski nacionalizam i baskijski jezik takođe su bili potiskivani za vrijeme Frankovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali su zato tamošnji separatisti mnogo nasilniji. U borbi za nezavisnost od Madrida organizacija ETA je u posljednjih 50 godina ubila više od 800 ljudi. Doduše, taj separatistički pokret se 2011. javno odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. bio je simboličan i nepriznat.

Škotska

Nigdje na zapadu Evrope nije izgledalo tako vjerovatno štampanje novih geografskih karata kao u slučaju Škotske. Unija Škotske i ostatka Velike Britanije traje već dobrih 300 godina. Ali, na referendumu 2014. godine, na koji je pristao i London, pobornici nezavisnosti su tijesno izgubili. Ipak, izlazak Britanije iz EU naveo je rukovodstvo u Edinburgu da razmotri održavanje novog referenduma, možda već 2018. Naime, Škoti su većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sljedećeg referenduma o nezavisnosti bio sličan prethodnom.

Flandrija

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji pokazala se Nova flamanska alijansa, koju predvodi Bart de Vever. Taj političar vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju. Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se otcijepi flamanski dio u kome se govori varijanta holandskog, država će izgubiti preko polovine stanovništva, ali i privredne snage. Veliki problem bio bi status Brisela, u kome su sjedišta Evropske unije i NATO. Neki već pominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Njemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspijevali da se drže zajedno.

"Padanija"

Secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude. Naime, tamo se nalaze razvijeni regioni Lombardija, Pijemont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalizovane oblasti. Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Italijani sa juga žive na grbači marljivih sjevernjaka. Takozvana "Lega nord" nekada je tražila nezavisnu "Padaniju", oblast koja bi obuhvatala razvijeni sjever današnje Italije. Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regionu ostanu tri četvrtine zarađenog novca.

Јužni Tirol

I ova oblast je zvanično unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je bila dio Austrougarske. Nakon smrti Musolinija, Јužni Tirol postepeno je dobijao sve veću jezičku i političku ekonomiju. Stanovnici tog regiona raspolagali su i dobrim dijelom novca sakupljenim od poreza i činilo se da sve teče glatko. Ali ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam. Italija je, poslije Grčke, druga po zaduženosti u evrozoni i muče je velike privredne teškoće. Tirolci su imućni i ne žele da se opterećuju problemima zajedničke italijanske države. Sve se glasnije čuje parola: Dalje od Rima.

Korzika

Francuske vlasti dugo su suzbijale autonomaške tendencije na tom ostrvu, uključujući tu i korišćenje lokalnog jezika u školama i javnom životu. Militantne grupe kao što je FLNC takođe su godinama pokušavale da se nasilno odvoje od Pariza, izvodeći napade na zvaničnike ili simbole francuske države. Tek ljeta 2014. pokret FLNC je saopštio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.

Bavarska

Veoma mali broj Bavaraca ozbiljno misli da je osnivanje sopstvene države pravi potez. A ipak, zvanični naziv ove njemačke pokrajine je "Frajštat Bajern", odnosno "Slobodna država Bavarska". Ta njemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerovatno bi mogla da se snađe i odvojeno od ostatka Njemačka. Bavarska ima veću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 miliona ljudi, i ona ima najveći privredni obrt u zemlji. Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku kasu. Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Hrišćansko-demokratske unije (CSU), novinar Vilfrid Šarnagel, u svojoj knjizi "Bavarska može i sama" 2012. se zalagao za izlazak iz SR Njemačke. Za sada, nema opštenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.

subota, 30 septembar 2017 00:00

Katalonija pred sutrašnji referendum

Katalonske vlasti ne odustaju od najavljenog referenduma. Dok je u Barseloni održan posljednji predizborni skup zagovornika referenduma, španska vlada ističe da referenduma neće biti jer će njegove posljedice biti ništavne. Katalonska vladajuća koalicija je najavila da će proglasiti nezavisnost u roku od 48 sati ako referendumski odgovor bude pozitivan.
 
Katalonska policija - Foto: TANЈUG
Katalonska policijaFoto: TANЈUG

Više desetina hiljada ljudi okupljenih na završnom mitingu u Barseloni poručilo je "glasaćemo". Obratio im se predsjednik te španske pokrajine i pozvao ih da se sutra izbore za svoje dostojanstvo.

"Danas smo pobijedili sav postojeći strah i prijetnje, pritiske, laži i zastrašivanja, autoritarnu vladu u Madridu koja nije željela da dođemo do ove tačke, i to što smo sve uradili na miran način. Željeli su da se predamo na prvi znak neke nevolje, ali nas nisu poznavali, kao narod koji suočen sa teškoćama postaje još jači. To znači, dragi prijatelji, da pobjeđujemo", kaže Karles Pudždemon, predsjednik Katalonije.

Na drugoj strani španski Ustavni sud naredio je suspenziju referenduma. Regionalna policija dobila je naređenje da zatvori biračka mjesta do sutra u šest sati kako bi spriječila glasanje. Policijskim patrolama se nalaže da obiđu svih dvije hiljade i 315 biračkih mjesta i zaplijele glasačke kutije, izborne listiće i zatvore birališta.

"Od samog početka procesa secesije on je ilegalan, zasnovan na nelegalnim aktima. Stoga je dužnost vladavine zakona i svake vlade da to spriječi. Referenduma neće biti jer neće imati bilo kakve političke posljedice", kaže Iniho Mendes de Vigo, portparol vlade Španije.

Više organizacija i udruženja je izrazilo podršku referendumu a masovni protesti se danima održavaju širom Katalonije. Svima je zajedničko protivljenje odluci vlade u Madridu.

"Došli smo u miru, ne želimo bilo koga da provociramo niti da se sukobljavamo sa Špancima jer smo mi braća. Ali, narod ovde želi sam da odluči a ne neko drugi umesto njega", rekao je farmer Evarist Sančes.

"Uzbuđena sam zbog referenudma. Јa ću glasati. Mislim da neće biti nikakvih problema", kaže Sofija.

"Svi treba da glasaju, ne zato što su za ili protiv nezavisnosti, mogu da ubace i prazan listić. Treba svi da glasamo naročito zbog onoga što se dogodilo prošle srijede, kada su, nakon mitinga, uhapšeni katalonski zvaničnici. Moramo da branimo svoja prava", rekla je Sara.

Katalonska policija upozorava na moguće nemire na dan održavanja referenduma. Organizacije koje podržavaju nezavisnost pozvale su svoje članove da se suzdrže od nasilja čak i ako ne budu mogli da uđu na biračka mjesta.

subota, 30 septembar 2017 00:00

UN traže novčanu pomoć za Dominiku

U cilju saniranja štete koja je nastala nakon uragana "Marija", Ujedinjene nacije su pozvale na prikupljanje pomoći od 31 milion dolara za karipsko ostrvo Dominika.
 
UN (Foto: Flickr/Steve Calcott) -
UN (Foto: Flickr/Steve Calcott)

Cilj tog apela je da se obezbijedi pomoć za 65.000 ljudi do decembra, saopštile su UN i navele da se danas očekuju tri miliona dolara od Centralnog fonda za hitnu pomoć Dominiki.

Uragan "Marija" pogodio je Dominiku 18. septembra sa vjetrovima brzine 260 kilometara na čas, a policija je ove nedjelje saopštila da je 19 ljudi stradalo i da se 29 vodi kao nestalo.

Premijer Dominike Ruzvelt Skerit rekao je da je uništenje od uragana "Marija" na tom ostrvu "nezamislivo".

Počeli su radovi na prototipu zida kakvog Donald Tramp želi da izgradi na granici sa Meksikom.
 
Izgradnja zida na granici sa Meksikom - Foto: Screenshot
Izgradnja zida na granici sa MeksikomFoto: Screenshot

Kontroverzni zid bio je jedna od glavnih stavki Trampove kampanje, ali početak radova je već tri mjeseca zakasnio.

Građevinske firme su počele da prave prototipe zida, koje će finansirati američka vlada, uprkos tome što se Tramp kleo da će Meksiko platiti za zid, piše "Metro".

Izgradnja osam modela zida u San Dijegu je sada u toku. Tramp je prethodno odabrao četiri građevinske kompanije koje treba da grade zid duž granice SAD sa Meksikom. Očekuje se da će gradnja prototipa trajati mjesec dana.

Roj Viljareal, vršilac dužnosti šefa granične patrole u San Dijegu rekao je da će svaka firma ocijeniti svaki model.

- Moguće je da ne bude samo jedan pobednik, možda to bude kombinacija više dizajna - rekao je Viljareal.

Četiri prototipa će biti napravljena od betona, a četiri od drugih materijala.

Tramp je u petak rekao da želi da se kroz zid može vidjeti, iako je najprije tražio betonski zid.

Viljareal je rekao da će možda zato betonski zidovi biti napravljeni sa otvorima kroz koje granična policija može da gleda.

Trampova administracija se suočava sa tužbama zbog građenja zida.

Katalonska policija  je upozorila na pojavu građanskih nemira ukoliko španske vlasti zatvore birališta i na taj način spriječe održavanje referenduma o nezavisnosti Katalonije, zakazanog za 1. oktobar.
 
Katalonska policija - Foto: TANЈUG
Katalonska policijaFoto: TANЈUG

Katalonska vlada se zavjetovala da će održati referendum, uprkos tome što centralna vlada Španije pokušava na sve načine da odvrati Kataloniju od takvog poteza, prenosi AFP.

četvrtak, 28 septembar 2017 00:00

Plan o legalnom preseljenju 50.000 izbjeglica

Evropska komisija predložila je novi dvogodišnji program prihvatanja najmanje 50.000 azilanata u članicama evropskog bloka.

"Riječ je o regulisanju jednog od najkompleksnijih, strukturnih fenomena našeg doba, ne o privremenoj vanrednoj situaciji", izjavila je potpredsjednik Komisije Federika Mogerini.

Dvogodišnjim programom koji se okončava danas preseljeno je manje od petine od planiranih 160.000 tražilaca azila.

Nekoliko istočnih članica EU odbacilo je šemu obaveznog preuzmanja izbjeglica, a pravni prigovor Poljske i Mađarske odbio je Evropski sud pravde ranije ovog mjeseca.

Uprkos tome, Mogerinijeva insistira da politika EU o migracijama "počinje da daje rezultate", prenio je Bi-Bi-Si.

Komisija u saopštenju sugeriše da prioritet sada treba da bude premještanje potencijalnih izbjeglica koje su stigle u Italiju i Grčku u posljednjem talasu, a procjenjuje se da je riječ o 8.000 ljudi.

Prema novom planu, EU bi primila ukupno 50.000 ljudi sa Bliskog istoka i iz Turske, a posebna pažnja bila posvećena izbjeglicama sa sjevera Afrike.

Plan o legalnom preseljenju 50.000 izbjeglica

Predsjednik Katalonije Karles Pućdemon izjavio je da zabrana referenduma o nezavisnosti Katalonije jača podršku građana glasanju na način na koji to evropske institucije neće moći da ignorišu.

On je kritikovao Evropsku komisiju da se "pravi da ne čuje želju Katalonije da se referendum o nezavisnosti održi".


Pućdemon je rekao za AP da Evropska komisija nije branila osnovna prava svih Evropljana nakon što su španske vlasti suspendovale referendum, čime je Brisel "okrenuo leđa" Kataloncima.

Katalonski predsjednik kaže da će sukob sa Španijom prije pretvoriti u evropsko, nego u unutrašnje pitanje.

Za sada nijedna zemlja nije otvoreno izrazila podršku referendumu, čije je održavanje planirano za 1. oktobar, a koji španska Vlada smatra nelegalnim.

Pućdemon: Evropa neće moći da ignoriše podršku naroda

utorak, 26 septembar 2017 00:00

Milioni ljudi u Portoriku i dalje bez struje

Milioni ljudi u Portoriku i dalje su bez električne energije usljed udara uragana "Marija".
 
Uragan Marija (foto: Reuters) -
Uragan Marija (foto: Reuters)

 
Prema satelitskim snimcima američkih vlasti, većina Portorika je u mraku, a oko glavnog grada San Huana mještani su izolovani, bez komunikacija i struje. Za popravku i normalizaciju situacije biće potrebne sedmice. 

Lokalni mediji javljaju da vlada i nestašica pijaće vode i lijekova. 

"Portoriko je dio SAD i moramo da preduzmemo hitnu akciju. Ovo je velika nesreća", rekao je guverner Portorika Rikardo Roseljo mreži Si-En-En. 

On je pozvao američki Kongres da izađe "sa nečim opipljivim, prijedlogom zakona koji sada odgovara našim potrebama". 

Roseljo je upozorio da se dešava "humanitarna krizau Americi" i zatražio veću pomoć. 

Portoriko već duguje oko 72 milijarde dolara i suočava se najvećim bankrotom u istoriji SAD.

Strana 7 od 44
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…