All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

ponedeljak, 18 jun 2018 07:43

Zemljotres u Јapanu, poginule tri osobe

Tri osobe su poginule u snažnom zemljotresu koji je pogodio japanski grad Osaku, javlja Bi-Bi-Si.
 
Osaka, epicentar zemljotresa (foto: static3.emsc.eu) -
Osaka, epicentar zemljotresa (foto: static3.emsc.eu)

Zemljotres magnitude 6,1 stepen pogodio je grad u vrijeme jutarnjih gužvi što je dovelo do obustavlje željezničkog saobraćaja.

U potresu su oštećeni objekti i cjevovodi zbog kojih u nekim dijelovima grada došlo do izlivanja vode po ulicama.

Izraelski ministar odbrane Avigdor Liberman rekao je da nas da će sljedeće sedmice zatražiti odobrenje za gradnju oko 2.500 novih domova u jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali.
 
Avigdor Liberman (foto: www.timesofisrael.com) -
Avigdor Liberman (foto: www.timesofisrael.com)

Liberman je napisao na "Tviteru" da će od odbora za regionalno planiranje biti zatraženo da odobri gradnju 1.400 novih objekata.

Naselja su jedno od najosjetljivijih pitanja koja otežavaju ponovno pokretanje izraelsko-palestinskih mirovnih razgovora, koji su zamrznuti od 2014. godine.

Palestinci žele Zapadnu obalu za svoju buduću državu, zajedno sa istočnim Јerusalimom i Pojasom Gaze. Mnoge zemlje smatraju da su naselja koja je Izrael izgradio na teritoriji koju je zauzeo u ratu 1967. godine nelegalna.

Izrael osporava da su naselja nelegalna i ponavlja da granice buduće države treba da budu određene u pregovorima sa Palestincima.

Oko 500.000 Izraelaca živi na Zapadnoj obali i u istočnom Јerusalimu, oblastima koja su dom za više od 2,6 miliona Palestinaca.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres izrazio je duboko razočarenje zbog otkazivanja samita predsjednika SAD Donalda Trampa i lidera Sjeverne Koreje Kim Džong Una, koji je trebalo da bude održan 12. juna u Singapuru.
 
Antonio Gutares (Foto: thefrontierpost.com) -
Antonio Gutares (Foto: thefrontierpost.com)

Guteres je u obraćanju na Univerzitetu u Ženevi pozvao strane da nastave sa dijalogom radi pronalaženja puta ka mirnoj i vidljivoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva.

Američki predsjednik otkazao je danas planirani sastanak sa liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom.

"Zaista sam se nadao da ću biti tamo sa vama. Nažalost, nakon velike ljutnje i otvorenog neprijateljstva iskazanog u vašim najnovijim izjavama, osjećam da u ovom trenutku nije prikladno da održimo ovaj dugo planirani sastanak", naveo je Tramp u pismu koje je objavila Bijela kuća.

Severna Koreja demontirala je svoj poligon za nuklearna testiranja u Pungjeriju, saopštio je dopisnik televizije RT Igor Ždanov, koji je dio novinarskog tima koji prenosi taj događaj.
 
Sjeverna Koreja srušila nuklearni poligon (foto:rs.sputniknews.com) -
Sjeverna Koreja srušila nuklearni poligon (foto:rs.sputniknews.com)

Ministarstvo odbrane Sejverne Koreje je u četvrtak uništilo tri eksperimentalna silosa na poligonu za nuklearna testiranja u Pungjeriju, a uništena su i tri nadzemna kontrolna punkta, objekte za zaštitu i ostala postrojenja za održavanje, javio je dopisnik Sputnjika.

"Institut za nuklearno oružje Sjeverne Koreje održao je ceremoniju demontaže sjevernog poligona za nuklearne probe 24. maja 2018. godine da bi pokazao transparentnost u pitanju prekida nuklearnih testova", navodi se u saopštenju instituta koje je pročitano na kraju ceremonije demontaže.

Zamjenik direktora Instituta za nuklearno oružje Severne Koreje Kang Kjong Ho izjavio je da nakon demoliranja poligona u Pungjeriju u Severnoj Koreji nije ostao nijedan poligon niti silos za podzemne nuklearne probe.

U sjevernom silosu poligona izvedeno je pet od šest nuklearnih proba. Ukupno je na poligonu prvobitno bilo četiri silosa. Prvi silos korišćen je samo jednom tokom prve podzemne probe u oktobru 2006. godine i on je ubrzo nakon toga zatvoren.

Francuska policija sukobila se sa demonstrantima u Parizu, nakon što su sindikati, nezadovoljni smanjenjem plata u javnom sektoru i politikom reforme predsjednika Emanuela Makrona, apelovali na radnike da prekinu sa radom i pridruže se protestima širom zemlje.
 
Sukob policije i demonstranata u Parizu - Foto: REUTERS
Sukob policije i demonstranata u ParizuFoto: REUTERS

Ovo je treći put da radnički sindikati pozivaju na proteste i štrajk na ovaj način od kada je Makron počeo svoj petogodišnji mandat u maju 2017. godine.

Televizija Rojters prikazala je snimke na kojima se vidi kako policija napada demonstrante palicama u centru Pariza, ispaljuje šok-bombe i suzavac. Neki demonstranti uništili su dvije prodavnice i autobusku stanicu.

Policija je saopštila da je 20 demonstranata uhapšeno, a na ulice Pariza izašlo je 15.000 ljudi.

U današnjim protestima učestvuju svi veliki radnički sindikati, kao i više manjih u 140 gradova, malih mjesta i sela širom Francuske.

 

Međutim, Makron do sada ne pokazuje znake popuštanja.

Sindikati su uputili apel poštanskim radnicima, kontrolorima leta, nastavnicima u državnim školama i radnicima javne uprave da napuste svoja radna mjesta i pridruže se marševima i osude eroziju potrošačke moći i javnih usluga pod vlašću Makrona.

Francuska elektro-mreža RTE saopštila je da je zbog štrajka smanjena isporuka električne energije za dva gigavata, jer je nekoliko nuklearnih reaktora, kojima upravlja državna služba EDF, moralo da smanji proizvodnju, takođe, zbog štrajka. Oko 15,5 odsto radnika EDF-a učestvuje u štrajku.

U Francuskoj radi oko 5,7 miliona ljudi u vladinoj administraciji, državnim agencijama, školama i bolnicama.

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro proglasio je otpravnika poslova Ambasade SAD u Karakasu Toda Robinsona za nepoželjnu osobu.
 
Nikolas Maduro - Foto: Getty Images
Nikolas MaduroFoto: Getty Images

Maduro je naredio da Robinson i njegov zamjenik Brajan Naranho budu protjerani u roku od 48 sati zbog kovanja zavjere protiv socijalističke vlade.

On je dodao da američke sankcije predstavljaju uvredu za "nacionalno dostojanstvo" i izazivaju patnju kod ljudi, prenio je Rojters.

Venecuelansko Ministarstvo spoljnih poslova sinoć je saopštilo da su nove američke mjere kojima se vladi Venecuele ograničava mogućnost da prodaje imovinu i dug u SAD - "ilegalne mjere".

"Sankcije su ludilo, varvarstvo i apsolutno kontradiktorne međunarodnom pravu", izjavio je ministar spoljnih poslova Horhe Areaza.

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je juče novu mjeru kojom se vladi Venecuele ograničavaju mogućnosti da prodaje imovinu posleij izbora, koje Bijela kuća ocjenjuje kao "prevaru".

Generalni sekretar UN Antonio Guteres kritikovao je vojne aktivnosti "Hezbolaha" u Libanu i pozvao ovaj šiitski pokret da obustavi sve aktivnosti, prenijeli su izraelski mediji.
 
Antonio Guteres (Foto: qasioun.net / Anadolu Agency) -
Antonio Guteres (Foto: qasioun.net / Anadolu Agency)

On je savjetovao libansku Vladu da "preduzme sve neophodne mjere da zabrani da 'Hezbolah' i druge naoružane grupe dobijaju oružje i formiraju paravojne kapacitete".

Guteres je rekao da vojne akcije krše rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN iz 2004. godine, kojom se svim libanskim narodnim vojnim formacijama naređuje da se razoružaju, javio je izraelski "Tajms".

"U demokratskoj državi, fundamentalna anomalija je to kada politička stranka održava narodnu vojsku koja nema odgovornost prema demokratskim vladinim institucijama države, ali ima moć da uvuče tu državu u rat", rekao je Guteres.

U Libanu su 6. maja održani prvi opšti izbori od 2009. godine. Tokom devetogodišnjeg perioda, parlament je tri puta produžio svoj mandat, pod izgovorom da u zemlji vlada politička nestabilnost, podsjeća "Sputnjik".

Generalni sekretar šiitskog pokreta Hasan Nasralah je 7. maja izjavio da će nova Vlada da ujedini vojsku, narod Libana i otpor "Hezbolaha".

Poslanik Vrhovne rade Ukrajine Igor Mosijčuk zaprijetio je uništavanjem Krimskog mosta preko Kerčkog moreuza.

“Kerčki most je neprijateljska infrastruktura. Zašto neprijateljska? Jer povezuje okupiranu teritoriju sa kopnenim dijelom zemlje-agresora. Naravno, nakon oslobađanja Krima, tokom dalje deokupacije, to je strateški objekat. Svaka normalna zemlja na svijetu koja je u ratu za svoju teritoriju, za svoje ljude, naravno da pokušava da uništi neprijateljsku infrastrukturu — most, željezničku stanicu, aerodrom”, objasnio je Mosijčuk gostujući na televiziji “112 Ukrajina”.

Odgovarajući na pitanje da li će on lično učestvovati u rušenju mosta, poslanik je odgovorio da bi to svakako učinio da je ministar odbrane.

Ranije je na sajtu “Vašington egzaminera” objavljen članak novinara Toma Rogana, u kojem je on napisao da je Krimski most sam po sebi “nečuvena uvreda” za Ukrajinu kao naciju i predložio da se bombarduje uprkos “mogućim” recipročnim mjerama.

Most preko Kerčkog moreuza je najduži u Rusiji i njegova dužina iznosi 19 kilometara. Drumski saobraćaj preko mosta krenuo je šest meseci pre prvobitno postavljenog roka.

Krim je postao sastavni dio Rusije u martu 2014. godine nakon referenduma održanog nakon državnog prevrata u Kijevu. Velika većina stanovnika poluostrva (96,77 odsto) glasala je za ujedinjenje sa Rusijom.

Ukrajina prijeti rušenjem Krimskog mosta

Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da iranski nuklearni sporazum dovodi svijet u opasnost zbog svojih mana i najavio da će Teheranu biti uvedene najjače sankcije u istoriji.
 
Majk Pompeo (Foto: inverse.com) -
Majk Pompeo (Foto: inverse.com)

Pompeo je zaprijetio je Iranu "najsnažnijim sankcijama u istoriji" ukoliko ne dođe do promjene kursa vlade u Teheranu, ali je dodao da je Vašington spreman da ukine sve sankcije i uspostavi pune diplomatske i trgovinske odnose ako Iran napravi "velike promjene", javlja AP.

Državni sekretar je to rekao prilikom izlaganja strategije administracije predsjednika Donalda Trampa na ograničavanju nuklearnog programa Irana i protivljenju drugim aspektima ponašanja Teherana u regionu, nakon Trampovog povlačenja i nuklearnog sporazuma sa Iranom potpisanog 2015. godine.

Navodi se da je Pompeo iznio listu od 12 zahtejva Iranu, među kojima su, prema ocjeni AP, mnoge koje Teheran teško da će razmotriti.

Pompeo je naveo da Iran mora da "prestane sa obogaćivanjem" uranijuma, dozvoli "neuslovljeni pristup svim (nuklearnim) lokacijama širom zemlje" pošto sporazum nije predviđao inspekciju vojnih lokacija, osim pod specifičnim okolnostima.

U vezi sa tim, Pompeo je rekao da Iran mora da objavi sve prethodne pokušaje stvaranja nuklearnog oružja, što je za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju pod okriljem UN bio zatvoren slučaj.

Iznio je zahtjev Iranu da obustavi čitav niz aktivnosti širom Bliskog istoka, koje već duže vrijeme izazivaju bijes SAD i saveznika. Zatražio je i da Iran prestane sa podrškom šiitskim pobunjenicima Hutima u Јemenu, "povuče sve snage" iz Sirije i ne podržava više svog saveznika Hezbolah, kao i da Teheran prestane da prijeti Izraelu.

Među zahtjevima je i taj da Iran mora takođe da "oslobodi sve državljane SAD" koji su nestali u Iranu ili ih vlasti u Teheranu drže pod "lažnim optužbama".

Pompeo je taj sporazum nazvao "gubitničkim" i naveo da je on imao ogromne reperkusije širom Bliskog istoka.

Šef Stejt departmenta je rekao da je Iran "nastavio marš širom Bliskog istoka" od 2015. godine i dodao da se administracija bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame "kladila" na to da će Iran prestati sa nečasnim akcijama i pridržavati se globalnih normi.

Pompeo je iznio tvrdnju da se Tramp povukao iz sporazuma koji nije uspio da Amerikancima garantuje bezbjednost od rizika koje nosi Iran. Prema ocjeni Pompea, taj sporazum je "svijet doveo u rizičnu situaciju zbog fatalnih propusta koje je imao".

Ovo je prvi Pompeov veliki politički govor od preuzimanja funkcije šefa američke diplomatije.

Premijer Španije Marijano Rahoj izrazio je nadu da će Katalonija uskoro formirati održivu Vladu, sposobnu za ozbiljan dijalog i koja poštuje zakone, kako bi se region vratio institucionalnoj, privrednoj i društvenoj normalnosti.
 
Marijano Rahoj - Foto: Beta/AP
Marijano RahojFoto: Beta/AP

Španska Vlada priznala je  ovlašćenja novoizabranog katalonskog lidera Kima Tore, ali nije ratifikovala njegov izbor kada je administracija u pitanju, što znači da će Madrid nastaviti direktno da kontroliše Kataloniju.

Tora, koji važi za žestokog pristalicu osamostaljenja i koji je izjavio da želi da ponovo oformi administraciju koja je u oktobru proglasila nezavisnost od Španije, u subotu, 19. maja, izabrao je za savjetnike četvoricu poslanika koji su u pritvoru ili u egzilu.

Strana 7 od 76
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…