All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Cloudy

17°C

Novi Grad

Mostly Cloudy

Humidity: 76%

Wind: 11.27 km/h

  • 30 May 2017

    Scattered Thunderstorms 25°C 14°C

  • 31 May 2017

    Partly Cloudy 23°C 17°C

Svijet

četvrtak, 02 mart 2017 00:00

Najavljen vanredni samit EU o "Bregzitu"

Članice EU, njih 27, planira da održi vanredni samit o "Bregzitu" 6. aprila, izjavili su izvori iz Brisela.
 
Zastave Velike Britanije i EU (Foto: Getty Images) -
Zastave Velike Britanije i EU (Foto: Getty Images)

Njemačka novinska agencija DPA podsjeća da Britanija želi da zvanično pokrene proces odlaska iz EU krajem ovog mjeseca, čime će biti aktiviran dvogodišnji period pregovora.

Prema izvoru iz Brisela, samit evropskih šefova država i Vlada biće usmjeren na strategiju EU u predstojećim pregovorima.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker predstaviće danas svoj plan za budućnost Evropske unije poslije odlaska Britanije.

Junkerova takozvana "bijela knjiga" biće predstavljena Evropskom parlamentu pošto dokument budu pogledali evropski komesari.

Lideri EU će potom na samitu 9. i 10. marta razmotriti Junkerov plan koji, kako kaže portparol Margaritis Šinas, ima za cilj da pokrene debatu prije sastanka u Rimu.

Na tom sastanku u Rimu 25. marta koji se održava povodom 60. godišnjice Rimskih ugovora kojim je EU osnovana, biće usvojena posebna deklaraciju o novim planovima za budućnost.

Rimska deklaracija će vjerovatno obuhvatiti narednih deset godina i pretpostavlja se da će sadržati sugestije za "Evropu više brzina" u kojoj članice EU mogu da odluče koliko integracije žele, rekli su evropski izvori za AFP.

Lideri žele da povedu EU naprijed i da ne dozvole da ceo evropski projekat propadne u, kako se očekuje, veoma teškim pregovorima sa Britanijom o njenom izlasku, a što se očekuje 2019. godine.

Junker spremio plan o budućnosti EU bez Britanije

Generalna skupština UN oduzela je pravo glasa Venecueli i Libiji, drugi put u posljednje dvije godine, zbog naplaćenog duga ovoj svjetskoj organizaciji.
 
Zgrada UN (Foto: Flickr/Ashitaka San) -
Zgrada UN (Foto: Flickr/Ashitaka San)


Skupština je odlučila da suspenduje pravo glasa šest država, zbog toga što se više od dvije godine nalaze u dugu.

Visina participacija za svaku članicu određuje se na osnovu prihoda tih država, prenosi AP.

Venecuela treba da plati minimum 24 miliona dolara da bi vratila pravo glasa, dok ja za Libiju taj iznos 6,5 miliona.

Osim ove dvije zemlje, pravo glasa su izgubili i Papua Nova Gvineja, Sudan, Vanatu i Zelenortska ostrva.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je izjavio da želi da ojača američki nuklearni arsenal kako bi obezbijedio da SAD budu u tom smislu predvodnik, jer su, kako je rekao, zaostale po svojim kapacitetima u toj vrsti naoružanja.

On se, takođe, požalio na rusko razmještanje krstarećih raketa kao na kršenje sporazuma o kontroli naoružanja, dodajući da će to pitanje pokrenuti prilikom kada i ako se bude sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

U intervjuu za Rojters, Tramp je takođe kazao da bi Kina mogla riješiti bezbjednosnu prijetnju koju predstavlja Sjeverna Koreja "veoma lako, ako to želi".

On je time ponovo pojačao pritisak na Peking da izvrši veći uticaj kako bi zauzdao sve agresivnije akcije Pjongjanga.

Američki lider je naveo i da je "veoma ljut" zbog sjevernokorejskih raketnih proba i dodao da je među raspoloživim opcijama ubrzanje i jačanje sistema raketne odbrane američkih saveznika Japana i Južne Koreje.

Tramp želi da ojača američki nuklearni arsenal

petak, 24 februar 2017 00:00

Zakazan sastanak Putina i Erdoana

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan sastaće se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 9. i 10. marta, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Potvrđujem. Planirani su pregovori", rekao je Peskov novinarima, prenijela je "Raša tudej".

Odnosi dvije zemlje bili su narušeni nakon što su turski borbeni avioni oborili ruski bombarder tokom misije u Siriji u novembru 2015. godine. Piloti su se katapultirali, ali su jednog ubili militanti pucanjem sa tla.

Rusija je uvela seriju ekonomskih sankcija protiv Turske kao odgovor na ovaj incident. Moskvi i Ankari bilo je potrebno više od godinu dana da poprave odnose.

Erdoan je na kraju poslao pismo u kojem se izvinio Putinu i rekao da je Rusija "prijatelj i strateški partner" Ankare.

Zakazan sastanak Putina i Erdoana

Sjedinjene Američke Države mogle bi da potroše više od 400 milijardi dolara na akciju proterivanja oko 11 miliona ilegalnih useljenika, piše Newsweek.

Pri tome, napominje taj magazin, početna cena izgradnje zida prema Meksiku procenjena je na 21 milijardu dolara, a ta suma će biti višestruko uvećana kada joj se dodaju troškovi osoblja neophodnog za akciju protjerivanja ilegalnih useljenika.

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je nedavno nove pooštrene naredbe, koje predstavljaju početak šire akcije protiv nelegalnih imigranata, čime će biti obuhvaćeno skoro 11 miliona stranaca bez dokumenata.

U dva memoranduma, koje je potpisao ministar za unutrašnju bezbjednost Džon Keli, nalaže se graničnoj patroli i imigracionim zvaničnicima da u najkraćem mogućem roku deportuju sve nelegalne imigrante, sem nekoliko izuzetaka, uglavnom kada su u pitanju deca.

Agresivni plan američkog predsednika Donalda Trampa o proterivanju useljenika koji nemaju valjane dokumente, izazvao je i pravu paniku među nadležnima za budžet, pred kojima je zadatak da pronađu novac za plaćanje osoblja i izgradnju zida, piše američki magazin, a prenosi RTS.

Trampova akcija koštaće Ameriku između 400 i 600 milijardi dolara.

Stručnjaci procijenjuju da će Trampova akcija ukupno koštati Ameriku između 400 i 600 milijardi dolara.

Njuzvik navodi da će još 15.000 ljudi biti zaposleno u imigracionoj službi i graničnim patrolama.

Rojters je ranije objavio da smjernice američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost predstavljaju plan za implementaciju izvršnih naredbi o graničnoj bezbjednosti i migracijama, koje je Tramp potpisao 25. januara.

Zvaničnik američke administracije, koji nije želio da bude imenovan, saopštio je ranije danas da je Bijela kuća odložila objavljivanje nove uredbe o imigrantima koja je trebalo da zamijeni prethodnu direktivu o zabrani ulaska u SAD za građane sedam mahom muslimanskih zemalja.

Taj zvaničnik je dodao da se očekuje da nova uredba bude izdata "tokom iduće sedmice", prenio je Rojters.

Tramp je ranije najavio da će nova uredba biti doneta ove nedjelje.

 

Za Trampovu akciju protiv imigranata 400 milijardi dolara

 

 

 

 

 

 

 

Generalni sekretar UN Antonio Guteres izjavio je  da su svjetskoj organizaciji do kraja marta potrebne 4,4 milijarde dolara da bi bila spriječena "katastrofa" zbog gladi u Јužnom Sudanu, Nigeriji, Somaliji i Јemenu.
 
Afrika - Foto: EPA
AfrikaFoto: EPA

Do sada je prikljupljeno oko 90 miliona dolara.

Guteres je izjavio da je u navedenim zemljama ukupno gladno oko 20 miliona ljudi.

On je istakao da se svijet suočava sa tragedijom i da mora izbjeći katastrofu.

UNICEF je juče upozorio da je ove godine skoro 1,4 miliona djece u te četiri zemlje "u neposrednoj opasnosti od smrti" zbog akutne neuhranjenosti.

Glad je proglašena početkom sedmice u dijelovima južnosudanske države Јuniti.

Guteres je izrazio uvjerenje da će države i drugi donatori dati finansijsku pomoć.

Četiri članice NATO-a Slovenija, Turska, Grčka i Bugarska izabrale bi Rusiju da ih brani u slučaju napada, a ne NATO, pokazuje istraživanje "Galup internešnela".

Rezultati istraživanja su, kako procjenjuju neki analitičrai, zapanjujući, budući da su neke članice Alijanse radije odabrale Rusiju nego matični vojnu organizaciju.

Većina država u kojima je ispitano javno mnjenje odabralo je SAD kao zaštitnika, uz obrazložnje da je to jedina preostala svjetska sila kojoj vjeruju.

Zanimljivi su i rezultati ankete u Rusiji i Kini prema kojoj su Rusi odabrali Kineze kao moguće vojne zaštitnike, dok su Kinezi odabrali Ruse.

Potpredsjednik agencije "Galup" Kančo Stojčev pojašnjava da kineski izbor ne čudi pošto najmnogoljudnija zemlja na svijetu godinama zavisi od ruske vojne tehnike.

Ruski izbor govori da je američka globalna politika posljednjih godina Rusiju kao djelimično evropsku državu bacila "u naručje" Kine.

Zanimljivi su i rezultati ankete iz Turske, Bugarske, Grčke i Slovenije koje, uprkos članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, u posljednje vrijeme više vjeruju Kremlju nego Pentagonu.

Prema Stojčevu, i taj izbor je lako objašnjiv.

Bugarska i Grčka najveću prijetnju vide u Ankari, koja je teoretski saveznik Atine i Sofije, ali zbog turskih pretenzija prema tim zemljama one bi odbranu radije povjerile Moskvi, za koju vjeruju da jedina može "zauzdati" turske apetite.

Sem toga, grčki izbor Rusije može se objasniti tursko-grčkim sporom u vezi sa Kiprom.

Jedan od razloga za izbor Moskve je i pravoslavna vjera koju Rusija dijeli sa Bugarima i Grcima.

Istraživanje u Zapadnoj Evropi pokazuje da su Belgijanci znatnije podržali opciju da ih Pentagon brani, a tek potom susjedna Francuska i Velika Britanija.

Na SAD računaju i Šveđani, dok bi Rumuni i Česi izabrali Njemačku kao pouzdanog vojnog zaštitnika.

Vjerski podijeljene države poput BiH i Ukrajine podijeljene su i u izboru vojnog zaštitnika - jedni su za SAD, a drugi za Rusiju.

Četiri NATO zemlje žele da ih brane Rusi!

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je nove pooštrene naredbe, koje predstavljaju početak šire akcije protiv nelegalnih imigranata.

Time će biti obuhvaćeno skoro 11 miliona stranaca bez dokumenata.

U dva memoranduma, koje je potpisao ministar za unutrašnju bezbjednost Džon Keli, nalaže se graničnoj patroli i imigracionim zvaničnicima da u najkraćem mogućem roku deportuju sve nelegalne imigrante, sem nekoliko izuzetaka, uglavnom kada su u pitanju djeca, navodi AFP.

Rojters ističe da te smjernice predstavljaju plan za implementaciju izvršnih naredbi o graničnoj bezbjednosti i migracijama, koje je Tramp potpisao 25. januara.

Kako objašnjava Rojters, u smjernicama ministarstva navodi se da će administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ostaviti zaštitne odredbe za imigrante koji su nelegalno ušli u SAD kao deca, ali se to neće odnositi na sve ostale ilegalne imigrante.

Zvaničnici ministarstva, koji nisu željeli da budu imenovani, rekli su novinarima da iako bi svaki imigrant koji nelegalno boravi u zemlji mogao da bude deportovan, ali da će prioritet biti oni koji predstavljaju prijetnju.

U pitanju su osobe koje su nedavno ušle u zemlju, osuđeni zločinici i osobe protiv kojih je podignuta optužnica za neki zločin, ali još nisu osuđene.

Tramp protjeruje iz SAD 11 miliona nelegalnih migranata

Skoro 1,4 miliona djece moglo bi ove godine da umre od gladi u Nigeriji, Somaliji, Јužnom Sudanu i Јemenu, upozorava UNICEF.
 
Afrika - Foto: EPA
AfrikaFoto: EPA

U Јemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 mališana pati od teške neuhranjenosti, kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Nigerije, gdje su česti napadi grupe "Boko haram".

Takođe, suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi, a za nekoliko mjeseci biće ih 270.000.

U Јužnom Sudanu više od 270.000 mališana pati od neuhranjenosti, a zemlja je proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru, gdje živi 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Entoni Lejk pozvao je da se počne sa brzim djelovanjem, jer se još uvijek mogu spasiti brojni dječiji životi.

Strana 6 od 27
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…