All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

6°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Apr 2017

    Rain 18°C 4°C

  • 26 Apr 2017

    Showers 11°C 4°C

Svijet

Poslanici Evropskog parlamenta (EP) odobrili su  na zasjedanju u Strazburu nove mjere u borbi protiv terorizma koje će tretirati odlazak stranih boraca u konfliktne zone kao terorističku obuku ili javno podsticanje na terorizam.
 
Evropski Parlament - Foto: EPA
Evropski ParlamentFoto: EPA

Nove mjere će pooštriti kazne za odlazak ili povratak stranih boraca iz konfliktnih zona, pomaganje, finansiranje i podržavanje takvih akcija.

Nakon terorističkih napada u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, članice EU zatražile su jače antiterorističke zakone, kojim će biti obuhvaćen veći broj ekstremističkih akcija.

Usvojene mjere biće primijenjene u narednih 18 mjeseci u članicama EU.

četvrtak, 16 februar 2017 00:00

Asad: Mi donosimo odluke u Siriji, a ne Putin

Odluke o situaciji u Siriji donose njene vlasti, a ne Rusija, ali bez njene podrške situacija u zemlji bila bi lošija,izjavio je predsjednik Sirije Bašar al Asad. On je to naveo u intervjuu francuskom radiju „Evropa 1“.

“Ne, predsjednik Vladimir Putin ne donosi odluke u Siriji. Mi donosimo odluke. Rusija poštuje naš suverenitet. U svakoj pređenoj fazi, strateškoj ili taktičkoj, postojala je saradnja sa Sirijom. Oni nikad ništa nisu radili bez konsultacija sa nama“, istakao je Asad.

On je dodao da bi „bez pomoći Rusije situacija bila lošija“.

„Ali, koliko lošija? Niko ne zna. Ne mogu vam reći da li bi vlada opstala ili pala. Ali, sigurno je da je podrška Rusije bila presudna za slabljenje DAEŠ-a i Nusra fronta“, dodao je Asad.

Sirijski predsjednik optužio je zapadne zemlje da podržavaju teroriste na području Sirije.

Asad je rekao da teroristi „koriste pomoć zapadnih zemalja, uključujući i Francusku i Veliku Britaniju“.

„Od prvog dana sukoba Francuska je podržavala teroriste u Siriji i direktno je odgovorna za ubistva u našoj zemlji“, istakao je Asad.

U intervjuu za francuski radio Asad je govorio i o kontaktima Sirije sa francuskom obavještajnom službom.

Na pitanje da li su postojali kontakti Sirije i francuske obavještajne službe, Asad je odgovorio: „Na neki način imali smo indirektne kontakte“.

„U stvari, tokom posjete francuskih parlamentaraca, među njima su bili tajni agenti. Znači, takvi kontakti postoje“, dodao je on kao odgovor na pitanje da li je imao lični kontakt sa francuskom obavještajnom službom.

„Naravno, francuske vlasti rekle su da je to delegacija parlamentaraca. Ali to nije istina. Postoji mnogo kanala komunikacije“, dodao je Asad.

Asad: Mi donosimo odluke u Siriji, a ne Putin

Ostavka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina, optuženog da je preblizak sa Moskvom, predstavlja posljednji udarac američkih krugova koji ne žele nikakvo poboljšanje odnosa sa Rusijom, već mjesecima vrše snažan medijski pritisak na predsjednika SAD Donalda Trampa.
 
Donald Tramp - Foto: Screenshot/YouTube
Donald TrampFoto: Screenshot/YouTube

Iako je Flin u više navrata jasno rekao da prije imenovanja nije sa Rusima raspravljao o sankcijama, svakodnevni pritisci i razne informacije doveli su do njegovog odlaska.

Pritisak na Flina, najviše medijski, uvijek na osnovu navodnih izjava pojedinih "neimenovanih američkih funkcionera", nastavljen je nedokazanim tvrdnjama o transkriptima razgovora koji navodno pokazuju da je tema sankcija pomenuta za vrijeme njegovog razgovora sa ambasadorom Sergejem Kisljevim.

Kao nasljednika, isti krugovi koji su radili na smjeni Flina navode bivšeg šefa CIA Dejvida Petreusa, koji ima veoma oštre stavove prema Rusiji.

Cijela Trampova administracija izložena je velikim i neprekidnim pritiscima i optužbama da sarađuje tajno sa Rusima, pa je i sam Tramp iznio očekivanje da Rusija vrati Krim Ukrajini, što je Moskva odmah u potpunosti odbacila kao bilo kakvu mogućnost.

Analitički portali ocjenjuju da je Tramp suočen sa do sada nezabilježenom sinhronizovanom medijskom i političkom akcijom da promijeni svoj stav prema Rusiji, NATO-u, EU, kao i sve svoje proklamovane spoljnopolitičke namjere.

Neki analitičari navode da će nakon spoljne politike uslijediti i direktan napad na samog Trampa u pokušaju da se on politički sasvim destabilizuje.

sreda, 15 februar 2017 00:00

Indija: Uspješno lansirana 104 satelita

Indija je uspješno lansirala 104 satelita u jednoj misiji, čime je prestigla prethodni rekord Rusije, koja je 2014. godine u orbitu poslala 37 satelita.
 
Lansiranje rakete - Foto: BBC
Lansiranje raketeFoto: BBC

Svi sateliti, osim tri, pripadaju stranim zemljama, uglavnom SAD.

Lansiranje je izvršeno iz svemirskog centra Sriharikota, na istoku Indije.

Indijski premijer Narendra Modi je među prvima čestitao naučnicima za uspješno lansiranje.

"Ovo lansiranje je još jedan podvig kojim će se ponositi naša naučna zajednica i narod. Indija pozdravlja naše naučnike", istakao je Modi.

Ruska pravoslavna crkva i Vatikan žele da nadgledaju položaj hrišćana na Bliskom istoku i spriječe njihov progon.
 
Karta Bliskog istoka i Persijskog zaliva (Foto: Fotolia/Peyman Kaiedi) -
Karta Bliskog istoka i Persijskog zaliva (Foto: Fotolia/Peyman Kaiedi)

"U stalnom smo kontaktu sa kardinalom Kurtom Kohom iz Papinskog vijeća za jedinstvo hrišćana", ističe mitropolit Ilarion, načelnik Odjeljenja za spoljne crkvene odnose Moskovskog patrijarhata.

On potvrđuje da je Ruska pravoslavna crkva spremna da sarađuje sa Vatikanom i da zajednički vode brigu o sudbini hrišćana na Bliskom istoku.

"Vjerujem da je to najvažnije što u ovom trenutku možemo da učinimo", navodi Ilarion, koji se sastao sa Kohom na Univerzitetu Frajburg na prvu godišnjicu susreta moskovskog patrijarha Kirila sa papom Franjom na Kubi.

Papa Franjo i patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril sastali su se 12. februara prošle godine na aerodromu u Havani, a to je bio prvi sastanak nekog pape i ruskog patrijarha od crkvenog raskola 1054. godine.

Јedna od glavnih tema tog sastanka bio je progon hrišćana u savremenom svijetu, posebno na Bliskom istoku, gdje su hrišćani među manjinama koje pate i stradaju od radikalnih islamističkih grupa u državama poput Iraka, Sirije i Somalije.

Sjeverna Koreja je uz negodovanje odbacila saopštenje Savjeta bezbjednosti UN o lansiranju rakete izvršenom tokom vikenda i objavila da su sve izvršene probe "mjere samoodbrane" radi zaštite sopstvenog naroda.
 
Sjevernokorejske zastave na pola koplja - Foto: AFP
Sjevernokorejske zastave na pola kopljaFoto: AFP

Novi sjevernokorejski ambasador u UN u Ženevi Han Tae Song istakao je da su razna probna ispaljivanja koja je izvršio Pjongjang bez izuzetka samoodbrambene mjere za zaštitu nacionalnog suvereniteta i bezbjednosti naroda od direktne prijetenje neprijateljskih snaga.

"Moja delegacija snažno odbacuje posljednje saopštenje Savjeta bezbjednosti i sve rezolucije UN protiv moje zemlje", rekao je Song.

Savjet bezbjednosti UN osudio je sinoć lansiranje rakete koje je tokom vikenda izvršila Sjeverna Koreja i zatražio od članica da "udvostruče napore" za jačanje sankcija protiv Pjongjanga.

"Članice Savjeta bezbjednosti UN osuđuji aktivnosti Sjeverne Koreje u vezi sa balističkim raketama, uključujući nedavna lansiranja", navodi se u saopštenju Savjeta bezbjednosti UN.

Savjet bezbjednosti UN nije naveo koji koraci bi mogli biti preduzeti, osim ranije uvedenih sankcija Pjongjangu zbog nuklearnih i raketnih proba.

Pjongjang je u nedjelju ispalio balistički projektil i analitičari ističu da je to prvi direktni izazov za međunarodnu zajednicu od kako je novu američku administraciju 20. januara preuzeo Donald Tramp.

"Očigledno je da Sjeverna Koreja predstavlja veliki problem i moraćemo da to rješavamo veoma snažno", rekao je Tramp na konferenciji za novinare.

Američki, japanski i južnokorejski vojni zvaničnici juče su održali telefonsku konferenciju, nakon koje su osudili lansiranje, ocijenivši da je to "jasno kršenje" nekoliko rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

utorak, 14 februar 2017 00:00

Raspad starog svjetskog poretka?

Već se govorilo o post-demokratiji, a sada je tu i post-istina, post-poredak, pa čak i o post-zapad.
 
Raspad starog svjetskog poretka (foto: dw.com) -
Raspad starog svjetskog poretka (foto: dw.com)

U radnom dokumentu Minhenske konferencije stoji otvoreno pitanje: da li je došao kraj poretku kakvog poznajemo?

Već i sam pregled izazova koji stoje pred nama pobrojanih u radnom dokumentu Minhenske konferencije o bezbjednosti svjedoči o teškim vremenima: kriza liberalnih demokratija, teror džihadističkih grupa, teritorijalne pretenzije na prostoru Pacifika.

A tu je i praznina koja bi mogla da nastane ako SAD prestanu da budu faktor međunarodne bezbjednosti.Minhenski izvještaj o bezbjednosti 2017.objavljen uoči istoimene konferencije koja se održava predstojećeg vikenda, a koji su pripremili razni instituti, svjedoči i da je ova, najvažnija međunarodna konferencija o bezbjednosti – zabrinuta za našu budućnost.

Potpuno je jasan i šef Minhenske konferencije Volfgang Išinger. On već u uvodu tog dokumenta piše da je međunarodna bezbjednost “u ovom trenutku fragilnija nego što je bila ikada od kraja Drugog svjetskog rata“. Nije isključeno da se svijet nalazi i pred “post-zapadnim“ periodom, što znači da postoji mogućnost da Zapad i njegov liberalni poredak prestanu da postoje.

Razloga za brigu ima mnogo: sve slabija spona koja veže članice Evropske unije, novi tokovi informacija, a tu je i izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD. Svjetskim analitičarima nije promaklo ni to da Tramp u svom inauguracionom govoru ni u jednom trenutku nije spomenuo riječi kao što su “demokratija“, “sloboda“ ili “ljudska prava“. To ne sluti na dobro za liberalne vrijednosti u čitavom svijetu, smatraju autori radnog dokumenta Minhenske konferencije.

To misli i Volfgang Išinger. On ocjenjuje da protivnici otvorenog društva sve više jačaju i napreduju. Istovremeno, ljudi na Zapadu sve više gube povjerenje u svoj liberalni društveni model i njegove osnovne vrijednosti. Јedna od brojnih studija koja se citira u minhenskom dokumentu, pokazuje da danas u sve više zemalja – među njima su na primjer i SAD, Njemačka ili Španija – sve više ljudi vjeruje da je autoritativna vladavina bolje političko rješenje od demokratije.


Tome doprinosi i sve veća poplava lažnih vijesti. Takve neistine koje prodiru u javnost ogroman su izazov za javnu raspravu – zato što je prije svega problem to kako postići saglasnost oko toga šta je uopšte istina. Problem su i “automatizovana mišljenja“ u raspravama na društvenim mrežama koja u stvari sastavljaju računari po nalogu neke interesne grupe ili tajne službe. A tu je i otkrivanje tajnih podataka – što je takođe politički motivisano jer se objavljuju samo oni podaci koji odgovaraju tajnoj službi koja je to naložila. Sve to vidjelo se i u sukobu Rusije i Ukrajine, baš kao i u predizbornoj kampanji u SAD.


“Najveća opasnost leži u tome da građani još više izgube povjerenje u medije i političare“, piše u radnom dokumentu Minhenske konferencije. Iz toga nastaje začarani krug, jer vlade koje se smatraju demokratskim, ne mogu da uspostave nekakvu državnu službu koja će kontrolisati šta je istina, a šta nije. To znači da ne mogu da zabrane lažne ili netačne vijesti, bez da napuste sopstveno načelo liberalnosti.

Prijetnje otvorenom društvu ne nastaju samo unutar društva, iz informacija i nezadovoljstva zbog razvoja sopstvene zajednice. One se prelivaju i iz stranih sukoba – kao što je građanski rat u Siriji. Ujedinjene nacije procjenjuju da je u tom sukobu od 2011. do sada već više od 300.000 ljudi izgubilo život i da je preko pola stanovništva te zemlje – u izbjeglištvu

Protest dela Sirijaca protiv vlastodršca Asada, već odavno je prerastao u međunarodni sukob, piše u radnom dokumentu. Ali dok se sve više sila i zemalja iz regiona i van njega upliće u zbivanja u Siriji, Zapad uglavnom – ne radi ništa. Već tu se može naslutiti da Zapad kao institucija – više ne postoji.


Kada je konkretno riječ o terorizmu, najveća opasnost i dalje je samoproklamovana “Islamska država“. Njene pristalice su i u dijelovima zapadnog svijeta, a neki teroristički napadi u Evropi nose njihov potpis. Ali zemlje Evrope na različite načine reaguju na taj izazov: Francuska je proglasila vanredno stanje, Njemačka sprovodi istragu i racije kod osoba i institucija koje bi mogle da budu povezane sa IS, a neke zemlje u kojima postoji vjerovatnoća da u njima ima sljedbenika IS – čine još manje.


Evropa dugoročno mora da se saglasi o jedinstvenom postupku, navodi se u dokumentu: “Samo ako Evropska unija učvrsti svoju saradnju u borbi protiv terorizma i osnaži sopstvene snage koje bi mogle da reaguju, evropske zemlje će biti u stanju da se suprotstave džihadističkom izazovu koji će vjerovatno potrajati duže vrijeme.“


Autori tu svoju pesimističku procjenu baziraju na činjenici da je teroristima sve lakše da pronađu potencijalne regrute unutar Evrope. Sve je više onih koji propagiraju “sveti rat“, a istovremeno su sve bolje i veze terorizma sa klasičnim kriminalom.
Ovogodišnji Minhenski izvještaj o bezbjednosti na devedesetak stranica sumira kratak pregled gorućih problema svjetske politike. Autori govore o izazovima koji bi lako mogli da znače kraj svjetskom poretku kakav se uspostavio nakon kraja Drugog svjetskog rata. Oni pritom ne ukazuju samo na klimanje starih saveza i sukobe u kojima su umešani međunarodni faktori, već i na razvoj unutar država – i to pre svega onih demokratskih.


Radni dokument Minhenske konferencije nije napisan kako bi ponudio odgovore. Njegov smisao je u tome da bude osnova za rasprave na konferenciji kako bi se eventualno pronašli zajednički odgovori. Pritom je važno razgovarati, čak i ako se zajednički jezik ne nađe, podsjeća Išinger: “Nadam se da ćemo svi da razgovaramo potpuno otvoreno i da ćemo iskreno da iskažemo i svoje razlike u mišljenjima o zajedničkim interesima i vrijednostima.“

Stanovništvu nizvodno od najviše brane u SAD-u u blizini grada Orovila u Sjevernoj Kaliforniji naređena je hitna evakuacija 130.000 osoba nakon što su vlasti saopštile da bi brana mogla popustiti zbog pukotina koje su se otvorile od silnog pritiska vode što se nakupila nakon obilnih padalina.
 
Najveća brana u SAD - Foto: nezavisne novine
 

"Naređena je hitna evakuacija područja nizvodno od brane", saopštio je oblasni šerif putem društvenih mreža, naglasivši više puta kako nije riječ o vježbi.

Kalifornijski Zavod za vodne resurse objavio je na Tviteru jutros kako se predviđa da će brana popustiti u sljedećih nekoliko sati.

Inženjeri su još u četvrtak počeli ispuštati vodu iz akumulacijskog jezera uzvodno od brane, primijetivši da joj nedostaju veliki komadi betona.

ponedeljak, 13 februar 2017 00:00

Teroristi srušili Rimski teatar u Palmiri

Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je video ruševina objekata istorijsko-arhitektonskog kompleksa Drevne Palmire od strane Islamske države.
 
Rimski teatar u Palmira -
Rimski teatar u Palmira

Na videu se vidi da su militanti uništili Centralni dio drevnog rimskog teatra i kolone tetrapilona. Zgrada je bila izgrađena 270 godina prije nove ere.

"Ruska bespilotna letjelica je tokom osmatranja grada i okolnih područja Palmira u Siriji zabilježila varvarsko uništenje fasada rimskog amfitetara i tetrapilona — glavnih znamenitosti drevnog grada“, navodi se u saopštenju.

Saopšteno je da ruski dronovi zabilježili aktivnosti u Palmiri. U drevnom gradu se kreću kamioni sa municijom Islamske države.

To govori da militanti dovlače eksplozivne naprave radi daljeg rušenja starih spomenika arhitekture, prije povlačenja.

ponedeljak, 13 februar 2017 00:00

Štajnmajer novi predsjednik Njemačke

Frank-Valter Štajnmajer izabran je  za novog predsjednika Njemačke.
 
Šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer - Foto: TANЈUG
Šef njemačke diplomatije Frank-Valter ŠtajnmajerFoto: TANЈUG

Štajnmajer, donedavno šef njemačke diplomatije, na tom mjestu će zameniti Јoahima Gauka kojem mandat ističe 18. marta.

Njemački predsjednik se bira u parlamentu, a za Štajnmajera je glasala velika većina poslanika Bundestaga. Među prvima mu je čestitala kancelarka Angela Merkel.

On je bio zajednički kandidat vladajuće koalicije CDU/CSU i SPD.

Strana 6 od 25
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…