All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

23°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 58%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je moguć veliki sukob sa Sjevernom Korejom zbog nuklearnih i raketnih programa te zemlje.
 
Donald Tramp - Foto: REUTERS
Donald TrampFoto: REUTERS

Tramp je za Rojters govorio da želi da završi krizu na miran način putem ekonomskih sankcija, ali nije isključio ni vojnu intervenciju.

- Postoji šansa da ćemo završiti u ogromnom konfliktu sa Sjevernom Korejom. Voljeli bismo da stvari riješimo diplomatskim putem, ali je to veoma teško - rekao je Tramp nazvavši Sjevernu Koreju svojim najvećim globalnim izazovom.

Ministar spoljnih poslova Kine Vang Јi rekao je da postoji mogućnost da se situacija na Korejskom poluostrvu mogla da eskalira ili da se otrgne kontroli.

Turski predsjednik Tajip Redžep Erdoan izjavio je danas da će Turska preispitati svoju poziciju o pridruživanju Evropske unije ako još dugo bude čekala pred njenim vratima i ako, kako je naveo, potraje trenutni neprijateljski mentalitet nekih članica.

On je u intervjuu za Rojters ocijenio da je odluka Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope da Tursku stavi na listu za nadzor propisa "potpuno politička" i da Ankara ne priznaje tu odluku.

Erdoan je ponovio da je spreman da pitanje članstva u EU stavi na referendum i da Turska i poslije 54 godine ne može beskonačno da čeka na vratima.

"Ujedinjeno Kraljevstvo je pitalo svoje građane i oni su glasali za Brexit... Oni su mirni, idu ka novoj budućnosti, a istu stvar je izvela i Norveška... i ta ista stvar može da bude primjenjena i na Tursku", rekao je Erdoan.

Pomenuo je i da je liderka desničarskog Nacionalnog fronta Marin Le Pen na izborima u Francuskoj zaprijetila da će izvesti Francusku iz EU zaključivši da je Unija na ivici raspada.

"Jedna ili dvije zemlje ne mogu da održe EU u životu. Treba vam zemlja poput Turske, drugačija zemlja koja simbolizuje drugačiju vjeru, to bi ih učinilo veoma jakim. Ali, članice EU izgleda da ne shvataju tu činjenicu. Njima je veoma teško da prihvate muslimansku zemlju kao što je Turska", rekao je Erdoan.

Govoreći o Siriji, on je ponovio svoj stav da nema rješenja sirijskog konflikta dok je predsjednik Bašar al Asad na vlasti.

"Asad nije adresa za perspektivno rješenje u Siriji. Sirija treba da se oslobodi Asada kako bi moglo da se pojavi rješenje", naveo je on.

Takođe je ukazao na omekšavanje ruske podrške Asadu rekavši da mu je predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao da on nije "Asadov advokat".

Takođe, Erdoan je najavio povratak u vladajuću Partiju pravde i razvoja kada izborna komisija proglasi zvanični rezultate referenduma koji mu daje veća ovlašćenja.

Erdoan Briselu: Treba vam zemlja poput Turske

ponedeljak, 24 april 2017 00:00

Le Pen zasad vodi, u drugom krugu i Makron

U drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj ulaze nezavisni centristički kandidat Emanuel Makron i kandidatkinja krajnje desnice Marin Le Pen.

Nakon prebrojanih 28 miliona glasova, Marin Le Pen vodi sa 23,6 odsto glasova, Makron je drugi sa 22,8 odsto, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.

Ministarstvo napominje da su u pitanju glasovi sa ruralnih područja koja uglavnom naginju ka desnici.

Procjenjuje se da će na kraju Makron imati između 23 i 24 odsto, a Marin Le Pen između 21 i 23 odsto, piše "Gardijan".

Kako su ranije objavili francuski mediji, pozivajući se na rezultate anketa, Makron je osvojio je 23,7 odsto glasova, dok je Le Penova osvojila 21,7 odsto glasova.

Prvi podaci pokazali su da je odmah iza liderke Nacionalnog fronta nekada glavni favorit izbora, kandidat desnog centra, Fransoa Fijon sa 20,3 odsto glasova, te da slijedi kandidat radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon sa 19,06 odsto.

Pristalice kandidatkinje krajnje desnice Marin le Pen, okupljene u izbornom štabu, burno su sinoć proslavile vijest da je ona, prema televizijskim projekcijama, ušla u drugi krug predsjedničkih izbora.

Na petom mjestu završio je predstavnik socijalista Benoa Amon sa 6,1 odsto glasova.

Konzervativni predstavnik desnog centra Fransoa Fijon priznao je poraz u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj. Kandidat Žan-Lik Melanšon koji se tranutno prema anketama nalazi na četvrtoj poziciji napisao je na Fejsbuku da još ne prihvata rezultate pazirane na izlaznim anketama.

Fijon je izrazio razočaranje predviđanjima, dok je kandidat Socijalističke partije Benoa Amon priznao poraz i pozvao birače da u drugom krugu glasaju za Makrona (39), bivšeg ministra ekonomije.

Na izbore je izašlo oko 70 odsto glasača.

Drugi krug izbora održaće se 7. maja.

Ko god da pobjedi u drugom krugu, piše BBC, to će značiti veliki odmak od ljevičarskih i partija desnog centra koje su dominirale francuskom politikom.

Inače, u Parizu su izbili veliki neredi nakon objavljivanja prvih rezultata.

Le Pen zasad vodi, u drugom krugu i Makron

Samo građani Rusije mogu da izaberu nasljednika predsjednika države, rekao je  predsjednik Vladimir Putin.

"Samo od ruskog naroda zavisi izbor predsjednikovog nasljednika na demokratskim izborima, ni od koga drugog", rekao je Putin, a prenosi Tass.

Putin je odgovorio na izjavu Andreja Čepurnoja, predsjednika Udruženja veterana iz rata u Avganistanu, da je prvi potpredsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost u Savjetu Federacije Frants Klincevič već imenovao "nasljednika".

Čepurnoj je rekao da Klincevič pokušava da "uništi organizaciju, zaplijeni njenu imovinu i izazove podjele među veteranima".

Putin je zatražio od prvog zamjenika šefa predsjedničkog osoblja Sergeja Kirijenka da provjeri te navode.

Predsjednički izbori u Rusiji biće održani u martu sljedeće godine.

Putin: Samo narod može izabrati predsjednika

Italijanske sjeverne oblasti Lombardija i Veneto, u kojima je na vlast desničarska Sjeverna liga, održaće u oktobru referendume.

One će to učiniti kako bi pokušale da dobiju veću autonomiju, najavio je predsjednik Lombardije Roberto Maroni.

Rezultati glasanja neće biti obavezujući, ali bi pobjeda mogla da ojača ligu i podršku popularnog guvernera oblasti Veneto Luke Zaia, koji je naširoko viđen kao potencijalni lider italijanskog desnog centra, prenosi Rojters.

"Referendumi će biti u oktobru", reko je Maroni novinarima u Milanu i dodao da će tačan datum objaviti krajem nedjelje.

Italijanski Ustavni sud odbacio je originalan plan koji je predložio Zaia.

Plan je, kako se navodi, podrazumijevao da pitanje za građane bude da li žele da se Vendeto otcijepi od Italije ili da zadrži kontrolu nad 80 posto poreza koji je prikupljen u regionu.

Umjesto toga, pisaće: "Da li želite da Venetu budu odobreni dalji obrasci i specifični uslovi autonomije?"

Agencija navodi da pitanje u vezi sa Lombardijom još nije poznato.

Porez ostaje glavno pitanje. Lombardija koja je pored Milana komercijalni centar Italije i raspolaže sa otprilike petinom bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok Veneto proizvodi manje od 10 odsto nacionalnog BDP, navodi agencija.

Novi potres u Evropi: Italija pred početkom raspada?

Najmanje 11 osoba poginulo je u klizištima izazvanim obilnim padavinama u planinskom dijelu Kolumbije.

Blato i otpaci prekrili su ulice u gradu Manisalesu gdje je za jednu noć pala kiša jednaka količini koja padne za mjesec dana.

Crveni krst navodi da se oko 20 osoba vodi kao nestalo, a najmanje pet je povrijeđeno, prenosi AP.

U poplavama na jugu Kolumbije, kada su se prije tri nedjelje izlile tri rijeke, poginulo je više od 300 ljudi.

U Kolumbiji za noć pala mjesečna količina kiše, 11 mrtvih

Svemirski otpad mogao bi potencijalno da izazove treći svjetski rat, upozoravaju stručnjaci i objašnjavaju da bi smeće sa svemirskih misija moglo da onesposobi odbrambeni satelit neke sile, koja bi to mogla da shvati kao objavu rata.

Smeće može da izazove treći svjetski rat?!

Alarmantni porast svemirskog otpada koji se gomila oko Zemlje mogao bi da uzrokuje političku krizu, ali i oružani sukob, kažu naučnici.

U izvještaju u časopisu "Akta astronautika", ruski akademik Vitalij Aduškin već je upozorio da sve brojniji svemirski otpad predstavlja posebnu opasnost, jer vlasnik uništenog satelita ne bi bio u stanju da dovoljno brzo odredi pravi uzrok nesreće.

Neobjašnjiva uništenja odbrambenih satelita mogla bi se objasniti bilo neregistrovanim sudarima sa svemirskim otpadom, bilo namjernim neprijateljskim napadom. Često nije lako utvrditi ko je stvarno odgovoran za štetu ili uništenje.

Svemirski otpad postoji u raznim veličinama i oblicima, a njegova količina konstantno raste.

Procjenjuje se da trenutno ima više od 20.000 komada svemirskog smeća u orbiti Zemlje, uključujući stare dijelove motora, "mrtve" satelite i drugi otpad koji je nastao u svemirskim misijama ili sudarima u svemiru.

Neke procjene navode da bi moglo biti riječi i o pola milijarde komadića, veličine od jednog do deset centimetara, kao i o daleko brojnijim još manjim česticama.

Ali, čak i jako mali predmeti mogu postati opasni kada dostignu orbitalnu brzinu od 48.000 kilometara na čas - tada mogu da probiju oplatu svemirskog broda ili vojnog satelita.

Evropska svemirska agencija priprema se da očisti svemirski otpad koji trenutno orbitira oko Zemlje.

Od 18. do 21. aprila svjetski stručnjaci razgovaraju o ovom problemu u centru Evropske svemirske agencije u njemačkom gradu Darmštatu na Sedmoj evropskoj konferenciji o svemirskom otpadu, prenose naučni portali.

Stručnjaci upozoravaju: Treći svjetski rat zbog svemirskog otpada

Moskva je veoma zabrinuta zbog odluka određenih evropskih zemalja da demoliraju ili promijene svrhu nekoj hrišćanskoj bogomolji, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
 
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE) -
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE)

- Aktuelni napori male grupe zemalja koja širi svoje pseudoliberalne vrijednosti, uključujući hedonizam i pretjeranu popustljivost, predstavlja razlog ozbiljne zabrinutosti - rekao je Lavrov.

On je dodao da je Moskva posebno zabrinuta što se ideja tolerancije svodi na apsurdan nivo.

- Evropa se odrekla svojih hrišćanskih korijena, česta je pojava uništavanja i promjene svrhe hrišćanskih bogomolja, kojima se uskraćuju njihovi vjerski atributi - istakao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, takvi koraci u velikoj mjeri utiču na moralno zdravlje naroda.

- Od onih koji zanemaruju svoje vjerske korijene, ne može se očekivati da poštuju vjerska osjećanja drugih - istakao je Lavrov.

Škotska premijerka Nikola Sterdžon izjavila je da britanska premijerka Tereza Mej vanrednim izborima pokušava da prisili Ujedinjeno Kraljevstvo na “čvrst bregzit“, ali da ta odluka predstavlja veliku, politički pogrešnu procjenu po pitanju Škotske.
 
Nikola Sterdžon - Foto: REUTERS
Nikola SterdžonFoto: REUTERS

"Konzervativci vide šansu da pomjere Ujedinjeno Kraljevstvo udesno, nametnu čvrst Bregzit i veće rezove", napisala je Sterdžonova na svom tviter nalogu.

"Ustanimo za Škotsku", navela je premijerka, čija partija traži nezavisnost Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva, prenosi Rojters.

Ona je dodala da Škotska mora da se zaštiti od konzervativaca koji pokušavaju da preuzmu kontrolu nad Vladom narednih godina.

Prema njenim riječima, prevremeni parlamentarni izbori pomoći će da se odredi budući pravac kojim će ići Škotska.

“Ovi izbori biće izbori o tome kakvu Škotsku želimo i ko odlučuje o njenoj budućnosti“, rekla je Sterdžonova novinarima.

Britanska premijerka Tereza Mej saopštila je ranije da će tražiti raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u junu, navodeći da Vlada ima pravi plan za pregovore o "bregzitu" sa EU, ali da je za to neophodno političko jedinstvo u Londonu.

Najmanje 112 ljudi je poginulo u klizištima pokrenutim poslije obilnih kiša koje su pogodile grad Mokoa, izjavio je danas predsjednik Kolumbije Huan Manuel Santos koji je posjetio pogođenu oblast na jugoistoku zemlje.

Santos je upozorio da bi broj žrtava mogao da raste s obzirom da se traga za nestalima.

Pogođen je grad od 350.000 stanovnika Mokoa, u blizini granice sa Ekvadorom, prenijela je agencija AP.

Hirurg iz lokalne bolnice je rekao da vjeruje da je najmanje 300 ljudi povređeno, navodeći da ponestaju zalihe krvi.

Prethodno je Crveni krst objavio da je 180 ljudi povređeno, a da se 200 vode kao nestali, naveo je AFP.

Bujica je uništila kuće, mostove, vozila, a komandant lokalne policije je rekao da među poginulima ima i žena i djece.

Predstavnik državne agencije za katastrofe Karlos Ivan Markez kazao je da je voda nadošla oko ponoći i zatekla građane dok su spavali.

Prema njegovim riječima, spasioci i dalje tragaju za preživjelima, dok broj stradalih raste.

U klizištima u Kolumbiji poginulo 112 ljudi

Strana 6 od 30
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…