All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Partly Cloudy

23°C

Novi Grad

Partly Cloudy

Humidity: 58%

Wind: 11.27 km/h

  • 24 Jul 2017

    Mostly Cloudy 26°C 15°C

  • 25 Jul 2017

    Showers 22°C 17°C

Svijet

Nakon višečasovnih pregovaranja lidera političkih partija u Albaniji i razgovora premijera te zemlje Edija Rame s liderom opozicione Demokratske stranke Lulzimom Bashom, postignut je dogovor o održavanju parlamentarnih izbora 18. juna i učešću opozicije koja je ranije najavljivala bojkot izbora. Lider Demokratske partije Albanije Lulzim Basha je kasno sinoć potvrdio da je postignut dogovor s vladom i da će javnost o istom biti detaljnije informisana u naredna 24 sata. Albanska opozicija od 18. februara bojkotuje parlament i parlamentarne sjednice sa zahtjevom da se formira tehnička vlada. Basha je u više prilika pozivao na Raminu ostavku i uvođenje višestranačke vlade, što je albanski premijer odbio. Albanija je potonula dublje u političku krizu nakon što je propao pokušaj posredovanja Evropskog parlamenta između vlasti i opozicije. Posljednji pokušaj pronalaženja kompromisa vodio je čelnik političkog odbora parlamenta EU-a David McAllister i bio je neuspješan. Pregovorima između vlasti i opozicije posredovao je i albanski predsjednik Bujar Nishani.

 

 
Parlamentarni izbori u Albaniji 18. juna
petak, 19 maj 2017 00:00

Iranci biraju predsjednika

Iranci danas izlaze na predsejdničke izbore. Analitičari i ankete navode da će dosadašnji predsjednik Hasan Rohani izbiti u vrh među četiri kandidata.
 
Teheran, Iran (Foto: Sputnik/Sergeй Mamontov) -
Teheran, Iran (Foto: Sputnik/Sergeй Mamontov)

Rohani, 68-godišnji sveštenik, stavio je svoju političku budućnost na kocku otvarajući Iran ka spoljnom svijetu i savladavajući protivljenje radikalnih političara postizanju istorijskog nuklearnog sporazuma u zamjenu za oslabađanje od pogubnih sankcija, navodi AP.

Danas će Rohani utvrditi da li glasači misle da je to dovoljno da bi ga zadržali na čelu zemlje, mada nijedan odlazeći predsjednik nije uspio da osvoji reizbor od 1981, kada je ajatolah Ali Hamnei, sadašnji vrhovni vođa i najmoćniji čovjek u Iranu, postao predsjednik.

Nije sigurno da će Rohani osvojiti pobjedu već danas, a u tom slučaju - odnosno ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, dva kandidata sa najvećim brojem glasova boriće se za pobjedu u drugom krugu, nedjelju dana kasnije.

Rohanijeve pristalice su se u centru Teherana protekle noći okupile iskazujuću mu podršku, a skup je bio pretežno miran iako su istovremeno okupljanje, mada manjeg obima, organizovali i podržavaoci Rohanijevog glavnog rivala, radikalnog sveštenika Ebrahima Raisija.

Raisi je i profesor prava i bivši tužilac koji vodi uticajnu vjersku dobrotvornu fondaciju i uživa podršku dva glavna sveštenička tijela, a zagovara populističku retoriku protv korupcije, pozivajući na mnogo oštriji stav protiv Zapada i tvrdeći da nuklearni sporazum nije poboljšao živote siromašnih, navode agencije.

Predsjednički kandidati su još Mostafa Hašemitaba, proreformski političar koji se kandidovao za predsjednika i 2001, i Mostafa Mirsalim, bivši ministar kulture.

Rohaniju ne ide na ruku osjećaj među mnogim Irancima da nuklearni sporazum positgnut 2015, u skladu s kojim su Iranu nametnuta ograničenja programa atomske energije, nije donio ekonomsku korist zemlji.

Iako su Iranu ukinute neke sankcije, vezane za nuklearnu energiju, druge američke i međunarodne sankcije ostale su na snazi, a nezaposlenost je i dalje velika, sa skoro trećinom mladih bez posla.

Pobjeda Rohanija mogla bi da dovede do daljeg slabljenja ograničenja lične slobode, dok bi pobjeda radikalnog kandidata mogla da Iran dovede do novog sukoba sa Zapadom u vrijeme kada je američki predsjednik Donalda Tramp pozvao na čvršći stav prema toj zemlji, ocjenjuje američka agencija.

Ko god da pobjedi, mogao bi da utiče na izbor narednog vrhovnog vođe, a samim tim i na upravljanje zemljom.

Prema iranskom sistemu, žene se ne mogu kandidovati za predsjednika, a predsjednik je podređen samo vrhovnom lideru, koga bira sveštenički savjet i ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima.

Predsjednička funkcija je, međutim, moćna, sa značajnim uticajem na domaću politiku, državnu birokratiju i spoljne poslove.

Vulkan Kampi Flegrei u južnoj Italiji nemiran je već 67 godina, a njegova razorna erupcija mogla bi da se desi prije nego što se očekuje, pokazuje novo istraživanje Londonskog univerziteta i Opservatorije "Vezuvius" u Napulju.
 
Italijanski vulkan prijeti erupcijom - Foto: Screenshot
Italijanski vulkan prijeti erupcijomFoto: Screenshot

Do sada su zabilježena dvogodišnja razdoblja manje vulkanske aktivnosti 50-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka, koje su prouzrokovale lokalne zemljotrese i podizanje tla. Takva aktivnost dešavala se i prije više od 500 godina, pa je vulkanu trebalo stotinu godina do erupcije koja se dogodila 1538. godine.

Prema novom modelu proučavanja vulkanskog loma koji je razvijen na UKL-u nemiri vulkana Kampi Flegrei od 50-ih godina imaju kumulativni efekat, pri čemu se nagomilava energija u kori vulkana i tako on postaje podložniji erupciji.

Istraživači su svoj model već testirali i na drugim vulkanima, kao što su Rabaul u Papui Novoj Gvineji, El Јero na Kanarskom ostrvu i Sufrijer Hils na ostrvu Montserat na Karibima.

Nemirne vulkanske epizode uzrokuje kretanje magme tri kilometra ispod vulkana. Mogućnost erupcije je veća čim se tlo razvuče do tačke pucanja, jer tada rastopljeni kamen može pobjeći do površine.

Nemirni Kampi Flegrei već je podizanjem tla gurnuo obližnju luku Pocuoli više od tri metra van mora. U vulkanskim podrhtavanjima 1970. i 1983. desetine hiljada ljudi bili su evakuisani iz ove luke u blizini Napulja. Njegova današnja erupcija pogodila bi više od 360.000 ljudi u njegovoj okolini i stanovništvo Napulja koje broji gotovo milion.

ponedeljak, 15 maj 2017 00:00

Vanredno stanje zbog pojave kolere u Jemenu

U Sani, koja je pod kontrolom šiitskih pobunjenika, proglašeno je vanredno stanje zbog pojave kolere, saopštile su jemenske vlasti. Mediji prenose da hutsko Ministarstvo zdravlja nije sposobno da se izbori sa pojavom ove smrtonosne bolesti, te je tražilo humanitarnu pomoć međunarodne zajednice. Iz Međunarodnog komitet Crvenog krsta juče je saopšteno da je od 27. aprila do 13. maja od kolere u Jemenu umrlo 115 ljudi, dok je njih 8.500 oboljelo od ove bolesti, prenosi AFP. U Jemenu se vode razarajući sukobi između hutskih militanata, koje podržava Iran i Vlade, koju podržava Saudijska Arabija, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je Jemen jedna od humanitarno najugroženijih zemalja u svijetu, zajedno sa Sirijom, Južnim Sudanom, Nigerijom i Irakom.

Vanredno stanje zbog pojave kolere u Jemenu

 

 
ponedeljak, 15 maj 2017 00:00

Upozorenje na novi talas sajber-napada

Direktor Evropola Rob Vejnrajt izjavio je da će novi talas sajber-napada najverovatnije uslijediti danas kada ljudi dođu na posao i uključe kompjutere.
 
Internet.. - Foto: ilustracija
 

Virus napada tako što blokira kompjuter i ne dozvoljava njegovo korišćenje dok se hakerima ne isplati otkup.

Ovi napadi pogodili su preko 200.000 korisnika u više od 150 zemalja, a najviše su ciljane poslovnice, kao i velike korporacije.

Sjeverna Koreja je potvrdila da je u nedjelju testirala novu vrstu balističke rakete, koja može da ponese veliku nuklearnu bojevu glavu.
 
 - Foto: FONET
 

U nedelju je lansirana strateška balistička raketa "hvasong-12" srednjeg do dugog dometa objavila je Sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

Kako se navodi, sjevernokorejski lider Kim Džong Un je "lično nadgledao lansiranje rakete novog tipa", prenio je AFP. Kim Džong Un je "obećao" nove nuklearne i raketne probe i upozorio da bi sjevernokorejsko oružje moglo da pogodi i američko kopno i pacifičku obalu, prenosi AP.

Ovo je novi tip srednje-dalekodometne balističke rakete koja može da ponese veliku nuklearnu bojevu glavu, saopštila je Sjeverna Koreja.

Јužnokorejska vojska je navela da je ova raketa, koja je u početku spominjana kao "neidentifikovani projektil", ispaljena sa lokacije sjeverozapadno od prestonice Sjeverne Koreje i da je letjela oko 700 kilometara.

Јonhap navodi da je ovo bila "prva provokacija od kada je novi predsjednik Јužne Koreje Mun Јe-in preuzeo vlast prošle srijede".

Sjeverna Koreja je saopštila da je raketa dostigla visinu od 2.111,5 kilometara. Rojters prenosi da je cilj testiranja bio utvrđivanje mogućnosti da rakete ponese "veliku i tešku nuklearnu bojevu glavu".

KCNA je navela da je raketa letjela 787 kilometara.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u utorak da razmatra najnovije lansiranje rakete Sjeverne Koreje, saopštile su diplomate.

AFP navodi da su na vanredni sastanak pozvale SAD i Јapan. Očekuje se da će sastanak biti održan u popodnevnim satima po lokalnom vremenu.

Ambasadorka SAD pri UN Niki Hejli izjavila je ranije da je najnovije lansiranje rakete Sjeverne Koreje proizašlo iz "stanja paranoje" njenog lidera nakon nedavno održanih izbora u Јužnoj Koreji.

SAD će nastaviti da "pritežu šrafove" prema Sjevernoj Koreji vršenjem međunarodnog pritiska i eventualno novim sankcijama, izjavila je Hejli za Ej-Bi-Si, prenio je Rojters.

Lansiranje je bilo "blizu kuće" za Rusiju, rekla je Hejli i dodala da to nije način da Kim Džong Un "zaradi" susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Balistička raketa koju je Sneverna Koreja ispalila nije predstavljala pretnju po Rusiju, jer je sletjela oko 500 kilometara od ruske granice, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, nakon što je Vašington ocijenio da bi Moskva trebalo da bude ljuta zbog najnovije raketne probe Pjongjanga.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je nadu će Alijansa na samitu šefova država zemalja članica 25. maja u Briselu formalno postati dio koalicije za borbu brotiv Islamske države. Stoltenberg je na sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu ocijenio da bi takav korak značajno promijenio ulogu NATO-a u borbi protiv ID. "NATO će nastaviti da pruža podršku i da se fokusira na obuku, ali neće biti angažovan u ratnim operacijama", kazao je on. Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa želi veće učešće NATO-a u borbi protiv terorizma, navodi agencija AP. Članice Alijanse su dio koalicije za borbu protiv ID. NATO formalno nije dio koalicije, ali obezbjedjuje podršku avionima za nadzor i obukom vojnika u Iraku.

 

 
Stoltenberg želi da NATO bude dio koalicije protiv ID

Najmanje osam osoba je danas poginuilo, a 23 su povrijeđene u zemljotresu jačine 5,4 stepena Rihtera koji je pogodio zapadnu kinesku oblast Sinđiang, javili su državni mediji. Zemljotres je registrovan kod grada Kašgar, u planinskoj oblasti koja se graniči s Tadžikistanom, Avganistanom i Pakistanom. Srušilo se 1.520 kuća, evakuisano je 9.200 stanovnika, a potraga za zatrpanima i povrijeđenima je u toku. Zemljotres je registrovan na dubini od 10 kilometara, a takve vrste izazivaju snažnije potrese na površini, pa samim tim mogu da izazovu i veću štetu. U obasti pogođenoj zemljotresom živi oko 33.000 ljudi, a zabilježeno je i više naknadnih potresa. Mediji su na društvenim mrežama objavili fotografiju zgrade koja je potpuno srušena. U februaru 2003. godine u snažnom zemljotresu jačine 6,8 stepeni u Sinđiangu poginulo je 268 ljudi i pričinjena je velika materijalna šteta, podsjetile su agencije. Novinska agencija Sinhua je javila da ima dosta naknadnih potresa, a lokalni zvaničnik je naveo da je subjektivni osjećaj bio da je zemljotres veoma jak.

 

 
Snažan zemljotres u Kini: Ima mrtvih i povrijeđenih

PVO Rusije se nalazi u stanju povećane borbene gotovosti, zbog raketnog lansiranja Sjeverne Koreje, izjavio je za Sputnjik predsjednik komiteta Savjeta Federacije za odbranu i bezbjednost Viktor Ozerov.

Protivavionski raketni sistem S-200 Korejske narodne armije tokom parade posvećene 105. godišnjici rođenja osnivača Sjeverne Koreje države, Kim Il Sunga u Pjongjangu

„Rusija veoma pažljivo prati događaje u Sjevernoj Koreji. Ruski PVO na Dalekom istoku se nalazi u stanju povećane borbene gotovosti. Mi kontrolišemo vazdušni prostor u zoni odgovornosti vazdušnih snaga Rusije“, rekao je senator.

Prema njegovim riječima, Rusija zna da nije meta raketnih testiranja Sjeverne Koreje.

„Međutim, sa druge strane, tehnika je tehnika, i naša vojska radi sve što je do nje da u slučaju vanredne situacije ne dozvoli nenamerni pad rakete na teritoriju Rusije“, izjavio je Ozerov.

Opasnost od vojnog konflikta na Korejskom poluostrvu raste

Još jedno u nizu testiranje balističke rakete Sjeverne Koreje povećava opasnost vojnog konflikta u regionu, izjavio je Viktor Ozerov.

„Očigledno da svako takvo lansiranje nije korak ka smanjenju napetosti, naprotiv, samo je pojačava. To povećava opasnost od vojnog konflikta, budući da se američki i japanski brodovi nalaze u Japanskom moru“, rekao je senator.

Zajedno s tim, on je izrazio nadu da predsjednik SAD Donald Tramp neće obilježiti 100 dana svog boravka na mjestu predsjednika udarom na Sjevernu Koreju.

Sjeverna Koreja izvršila je sinoć raketnu probu iz regiona sjeverno od prestonice Pjongjanga. Raketa se ubrzo nakon polijetanja raspala, saopštila je južnokorejska vojska, javila je agencija „Jonhap“.

Rusija u stanju borbene gotovosti zbog Sjeverne Koreje

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će štititi pravo Amerikanaca da posjeduju oružje i ponovio da ne odustaje od izgradnje ograde na granici sa Meksikom.

On je potvrdio svoju lojalnost moćnom Nacionalnom udruženju vatrenog oružja, na godišnjoj konvenciji te organizacije u Atlanti koja je okupila hiljade ljudi.

"Kao vaš predsjednik, nikad neću dirati pravo ljudi da posjeduju i nose oružje", rekao je Tramp, prenosi Index.hr.

Istovremeno, on je kazao i da će zid, duž granice sa Meksikom biti izgrađen, iako Kongres ne želi to da finansira.

"Treba nam zid. Sagradićemo zid. Ne morate na to misliti", rekao je on.

Nagađajući ko bi se mogao kandidovati za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020., Tramp je spomenuo senatorku Elizabet Voren iz Masačusetsa, koju je ponovo nazvao Pokahontas.

"To bi mogla biti Pokahontas", rekao je Tramp za Voren, koja je jednom prilikom izjavila da ima indijanske krvi.

Tramp je prvi američki predsjednik koji se pojavio na skupu Nacionalnog udruženja vatrenog oružja, poslije Ronalda Regana 1983. godine.

Tramp: Nikad neću dirati pravo ljudi da posjeduju oružje

Strana 5 od 30
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…