All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

nedelja, 18 mart 2018 08:07

Danas predsjednički izbori u Rusiji

 U Rusiji se danas održavaju predsjednički izbori, a prema rezultatima anketa aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvojiće novi mandat.

Prema rezultatima ankete, koju je 12. marta sprovela Fondacija ruskog javnog mnjenja, 64,9 odsto ispitanih odgovorilo je da će glasati za Putina.


Slijedi kandidat Komunističke partije Pavel Grudinin, koji je dobio podršku 6,7 odsto ispitanika, a na trećem mjestu je šef Liberalnodemokratske partije Vladimir Žirinovski sa 6,2 odsto.

Preostalih pet kandidata dobili su mnogo slabiju podršku.

U skladu sa ruskim Zakonom, kandidat koji osvoji više od 50 odsto glasova dobija šestogodišnji predsjednički mandat.

Prema podacima ruske Centralne izborne komisije, registrovano je oko 110 miliona glasača.

Predsjedavajući Komiteta za međunarodna pitanja u Gornjem domu ruskog parlamenta Konstantin Kosačev izjavio je da je za sutrašnje predsjedničke izbore u Rusiji registrovan rekordan broj stranih posmatrača, njih više od 1.500.

Danas predsjednički izbori u Rusiji

subota, 17 mart 2018 20:10

Merkel: EU u odlučujućoj fazi

 Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra da se EU nalazi u odlučujućoj fazi.

Ona je najavila da će na idućem Savjetu unije po prvi put biti razgovarano o budućim odnosima sa Velikom Britanijom.

Merkelova je, u video-poruci, podsjetila da Velika Britanija napuša EU, a ujedno medjunarodno stanje obavezuje na djelovanje.

Zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom Nemačka želi, kako je naglasila, da se posveti temama koje je moguće bolje riješiti na evropskom nivou.

Merkelova je ukazala da u te teme spadaju ekonomska snaga, pitanja dugoročne stabilizacije evra, kao i kako zaštititi spoljne granice, odnosno boriti se protiv uzroka migracije.

"Nadam se da ćemo brzo postići rezultate", rekla je ona.

Na idućem Savjetu EU, koji će se održati sljedeće nedjelje, po prvi put, kako je objasnila, biće razgovarano o predstavi budućih odnosa sa Velikom Britanijom.

Naravno, dodala je, Velika Britanija mora sama reći šta želi.

"Nadam se da će dio toga biti i saranja u naučnoj oblasti. Velika Britanija mora saopštiti koliko želi učestvovati u progamima 'Horizon 2020' i razmjeni Erasmus. Erasmus je odličan primjer uspješnog evropskog programa", naglasila je Merkel.

Najavila je i dijalog sa gradjanima o razvoju Evrope.

"Francuska i Njemačka će u tome tesno saradjivati", rekla je Merkel, dodajući da će biti omogućeno digitalno učešće, kao i učešće preko forima i manifestacija.

"Razgovor sa građanima je veoma važan i zato pozivam sve da u njemu učestvuju" naglasila je ona.

Merkel: EU u odlučujućoj fazi

Odgovor Rusije na potez Velike Britanije je žestok zbog političkog "bezobrazluka" Londona, budući da je ta zemlja etiketirala Rusiju da distribuira i primenjuje hemijsko oružje, izjavio je zamjenik šefa Komiteta Saveta Federacije Rusije za međunarodne odnoseVladimir Džabarov.

"Iako se radi samo o protjerivanju engleskih diplomata, naš odgovor je ovako žestok jer je Velika Britanija ničim izazvano etiketirala Rusiju da distribuira i koristi hemijsko oružje", rekao je Džabarov.

Istovremeno, poslanik Državne dume Rusije Leonid Slucki kazao je da je odgovor Moskve adekvatan i simetričan, s obzirom da je Velika Britanija pokrenula provokacionu kampanju kako bi ocrnila Rusiju povodom slučaja trovanja bivšeg ruskog i obavještajca Sergeja Skripalja.

"Velika Britanija samo sprovodi politiku Amerike bez ikakvih dokaza i nastoji da se suprotstavi Rusiji diplomatskim putem. Nismo mi to pokrenuli, bili smo prinuđeni da reagujemo", istakao je Slucki.

Oglasio se i senator Igor Morozov koji je prokomentarisao zatvaranje Britanskog savjeta u Rusiji, istakavši da je pod okriljem te institucije operisala britanska obavještajna služba.

"Sjetimo se kako je prije nekoliko godina u Rusiji uhapšen pripadnik britanske obavještajne službe MI-6 koji je radio pod okriljem Britanskog savjeta", rekao je.

On je dodao i da je Velika Britanija svojevremeno zabranila da u Londonu bude formiran Ruski centar za nauku i kulturu, iako je funkcija te institucije identična Britanskom savetu koji je djelovao u Rusiji.

Rusija: Žestok odgovor zbog političkog "bezobrazluka" Londona

Svekineski narodni kongres jednoglasno je izglasao reizbor Sija Đinpinga za predsjednika Kine.

Rojters prenosi da je glasanje, u prisustvu novinara, obavljeno u Velikoj hali naroda u centru Pekinga i da je kineski parlament bio prepun delegata lojalnih vladajućoj Komunističkoj partiji Kine.

Agencija podsjeća da je prošle nedjelje Svekineski narodni kongres podržao promjenu ustava te zemlje kojom su ukinuti ograničenja predsjedničke vlasti koja je bila limitirana na dva uzastopna mandata, što Siju omogućava da na čelu Kine ostane doživotno.

Za potpredsjednika Kine izabran je Vang Chišan, Sijev bliski saveznik i bivši sekretar Centralne komisije za inspekciju discipline, glavnog tijela kineskih vlasti za borbu protiv korupcije.

Kineski parlament usvojio je i plan reorganizacije vlade koji omogućava spajanje regulatornih tijela za bankarski i sektor osiguranja, daje nova ovlašćenja upravnim tijelima poput centralne banke i predviđa formiranje novih ministarstava.

Si Đinping jednoglasno reizabran za predsjednika Kine

četvrtak, 15 mart 2018 16:58

Orban: Evropa je pod migrantskom invazijom

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas, obraćajući se desetini hiljada svojih pristalica, da je Zapadna Evropa pod migrantskom invazijom.

On je na skupu, nekoliko nedelja uoči parlamentarniih izbora u Mađarskoj, rekao da se Zapadna Evropa predala masovnoj migraciji ljudi iz Afrike i sa Bliskog Istoka, prenosi AP.

"Omladina zapadne Evrope će doživjeti da postanu manjina u sopstvenim državama i izgubiće jedino mjesto na svijetu koje mogu da nazovu domom", rekao je Orban.

Orban je, kako navodi AP, odlučio da se fokusira gotovo isključivo na politike blokiranja migracija u kampanji za svoj treći, uzastopni, mandat za premijera.

U Budimpešti je organizovano i nekoliko manjih opozicionih protesta.

Orban: Evropa je pod migrantskom invazijom

 Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da odbacuje pozive iz Evrope da njegova zemlja obustavi vojnu ofanzivu u enklavi sirijskih Kurda Afrinu.

Obraćajući se poslanicima Evropskog parlamenta, on im je poručio da se pretjerano ne uzbuđuju i da Turska neće napustiti Siriju dok ne okonča posao, prenio je AP.

"To treba da znate, treba da nas poznajete", rekao je Erdoan.

"Šta god (Evropski parlament) kaže uđe na jedno i izađe na drugo uho", dodao je on.

Turska je pokrenula vojnu ofanzivu na pogranicnu enklavu 20. januara kako bi izbacila sirijske kurdske snage koje smatra "teroristima" i produžetak kurdskih pobunjenika u Turskoj.

Turske snage i njihovi saveznici opkolili su glavni grad enklave Afrin, navela je američka novinska agencija.

Erdoan: Turska neće obustaviti ofanzivu na Afrin

 Moskva će adekvatno odgovoriti na mjere koje je Britanija preduzela protiv Rusije i ruskih zvaničnika, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

"Preuzećemo mjere koje su apsolutno proporcionalne situaciji", rekla je Zaharova, prenosi TAS S.

Britanska premijerka Tereza Mej je ranije saopštila da će iz Britanije biti protjerana 23 ruskih diplomata nakon napada nervnim agensom na bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu ćerku Juliju.

Mej je rekla da ruske diplomate imaju nedjelju dana da napuste Veliku Britaniju, prenio je AP, navodeći da je najveće protjerivanje diplomata od perioda Hladnog rata.

Britanska premijerka smatra da je Rusija pokazala prezir prema britanskoj želji da objasni pokušaj ubistva bvšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije.

Ona je rekla da delovanje Rusije "predstavlja nezakonito korišćenje sile".

Mej je najavila više ekonomskih i diplomatskih mjera, uključujući i otkazivanje bilateralnih kontakata na visokom nivou sa Rusijom i da će zatražiti od kraljevske porodice da ne prisustvuje svetskom fudbalskom kupu koji će biti održan u Rusiji.

Moskva sprema odgovor na protjerivanje diplomata

sreda, 14 mart 2018 09:59

Tilerson napušta dužnost 31. marta

Vašington - Američki državni sekretar Reks Tilerson, koga je otpustio američki predsjednik Donald Tramp, rekao je da će napustiti dužnost 31. marta i predati sve odgovornosti nadležnom zvaničniku Stejt departmenta.

"Ono što je najvažnije je osigurati urednu i preciznu tranziciju u vrijeme kada se zemlja i dalje suočava sa značajnim političkim i izazovima nacionalne bezbjednosti", rekao je Tilerson novinarima.


Govoreći o svom mandatu, Tilerson je naveo da je kampanja maksimalnog pritiska na Sjevernu Koreju urodila plodom iznad očekivanja.

Tilerson je istakao da je postignuto primirje u Siriji sačuvalo živote, ali i još puno toga ima da se uradi.

Govoreći o Rusiji, on je istakao da će Moskva biti sve više izolovana ako nastavi ovim putem.

Tilerson napušta dužnost 31. marta

sreda, 14 mart 2018 09:56

Mračna prošlost nove šefice CIA

Đina Haspel, nova šefica američke Centralne obavještajne agencije, jedna je od najkontroverznijih zvaničnika CIA posljednjih decenija, prije svega zbog uloge koju je igrala u mučenju osoba osumnjičenih za terorizam. Ovako je o njoj pisao "Njujorker” kada je, u februaru prošle godine, imenovana na mjesto zamjenika šefa CIA.

Od 2003. do 2005. godine, Đina Haspel bila je visokopozicionirani zvaničnik za nadgledanje tajnog programa CIA tokom kojeg su desetine osumnjičenih za terorizam izlagani divljačkom mučenju, uključujući uskraćivanje sna, zatvaranje u mrtvačke sanduke i nasilno nalivanje vode u grlo.

Godine 2002, Haspelova je bila među agentima CIA koji su bili prisutni tokom saslušanja Abua Zubejde, osumnjičenog da je pripadnik Al Kaide, koji u jednom trenutku stravičnog mučenja nije pokazivao znake života.

U utorak, Trampova administracija je saopštila da će Haspelova biti nova zamjenica šefa CIA.

Čini se da je time, bar što se tiče predsjednika, okončana dilema o mučenju, ukoliko je ikada i postojala.

Haspelova, koja je cijelu karijeru provela u CIA, bila je dio jedne od najmračnijih epizoda u istoriji te agencije: 2005. godine uništeni su snimci saslušanja Zubejde i drugog osumnjičenog Alba el Rahima el Naširija, čijem je mučenju prisustvovala tri godine kasnije.

Pošto za novo postavljenje Haspelovoj nije bila potrebna potvrda Kongresa, postavlja se pitanje da li će ikada javno odgovarati na pitanja o svojoj ulozi u prljavom ratu Amerike.

Džon Sifton, visoki zvaničnik u "Hjuman rajts voču”, smatra da značaj njenog postavljenja leži u činjenici da je bila lično uključena u tajni program CIA, koji je javnosti poznat po skraćenici ZPI (R. D. U. – rendition, detention and Interrogation), odnosno hvatanje, pritvaranje i ispitivanje. U okviru ovog programa, CIA ne samo da je mučila već je i kidnapovala ljude iz različitih dijelova svijeta i često ih predavala "trećim zemljama”, koje su ih mučile.

"Na lidersko mjesto postavljate osobu koja je bez dileme bila umiješana u nelegalan program”, rekao je Sifton. Predsjednik Barak Obama naredio je zatvaranje tajnih zatvora 2009. godine.

Bivši vladin zvaničnik, koji je zahtijevao da ostane anoniman, rekao je da postavljenje Haspelove predstavlja osvetu CIA. "Agencija je pokazala srednji prst svima koji su ikada kritikovali ovaj program”, rekao je on.

Neki od demokrata u Senatu, poput Rona Vajdena iz Oregona, uputili su protestna pisma. Viteški je od senatora da nešto pokušaju, ali postoji sumnja da će to imati nekog efekta.

Prije nego što se predsjednik Tramp uselio u Ovalni kabinet, bilo je nekih nedoumica oko njegovog stava vezanog za mučenje. Tokom kampanje, Tramp je, uprkos svim dokazima, tvrdio da mučenje daje rezultate. Hvalio se da će u praksu vratiti mučenje vodom, užasnu metodu tokom koje se zatočenici gotovo udave. Poslije Drugog svjetskog rata, američke vlasti likvidirale su japanske vojnike zbog zločina koji su uključivali i mučenje zarobljenika vodom.

Onda je ministar odbrane Džejms Matis rekao Trampu da mučenje nije djelotvorno, te da bi nekoliko piva i paklica cigareta mnogo bolje poslužili svrsi. Nakratko, činilo se da je Tramp prihvatio snagu činjenica, ali to je bilo prije nekoliko sedmica. Tramp, sada, ponovo promoviše mučenje.

Debata o imenovanju Đine Haspel ove sedmice nije prvi put da je proganja prošlost. Tokom 2013. godine, Džon Brenan, tadašnji šef Centralne obavještajne agencije, imenovao je Haspelovu za šeficu prikrivenih operacija, koje izvode tajne akcije širom svijeta. Taj posao, ipak, dobio je neko drugi pošto je senatorka Dajana Fajnstin pozvala Brenana i protestovala zbog imenovanja Haspelove, zbog njenog učešća u mučenjima.

Te 2002. godine, Haspelova je bila u tajnom zatvoru CIA u Tajlandu gdje su mučeni Zubejda i El Naširi. Ostaje nejasno da li je i sama učestvovala u saslušanju, koje je u izvještaju o istrazi Komiteta za obavještajne službe, opisano kao posebno surovo. Prema tom izvještaju, Zubejda je bio mučen vodom 83 puta i u jednom trenutku nije pokazivao znake života. Ljekari su morali da obave reanimaciju. Poslije pritvora, Zubejda je ostao slijep na lijevo oko.

Godinu dana kasnije, Haspelova je imenovana za šefa kabineta Hosea Rodrigeza, tadašnjeg direktora CIA za kontraterorizam. Đina Haspel je ostala šefica njegovog kabineta i kada je, 2005. godine, Rodrigez postao direktor operacija CIA. Te godine, Haspelova je bila uključena u donošenje odluke da se unište snimci saslušanja Zubejde i El Naširija. Ta odluka, koja je, kako se čini, donijeta bez konsultacija, razbjesnela je članove Kongresa, koji su zakonski obavezni da nadgledaju rad CIA.

Sifton je rekao da su odluku da se snimci unište donijele dvije osobe, Rodrigez i Đina Haspel.

Kada je Obama preuzeo dužnost predsjednika 2009. godine, rekao je da neće pokretati postupke protiv osoba uključenih u program saslušavanja, uključujući visoke zvaničnike, među kojima je i Đina Haspel. Obama je tada govorio da želi da gleda unapred, a ne u prošlost. Ali prošlost, kao što Obama već dobro zna, nikada ne nestaje. Sa mogućnošću da se program mučenja obnovi, postavlja se pitanje žali li Obama zbog ovakve odluke. Suštinski, ljudi poput Haspelove, bez dileme, trebalo bi da završe u zatvoru.

Mračna prošlost nove šefice CIA

sreda, 14 mart 2018 09:53

Preminuo Stiven Hoking

 Engleski i svjetski poznati teoretski fizičar Stiven Hoking umro je danas u 77. godini, saopštila je njegova porodica.

"Bio je veliki naučnik i izuzetan čovjek čiji će rad i zaostavština živjeti mnogo godina", navela su u saopštenju njegova djeca Lusi, Robert i Tim.

Hoking je, kako je saopšteno, preminuo u ranim jutarnjim satima u svojoj kući u Kembridžu, javio je BBC.

Stiven Vilijam Hoking rođen je 8. januara 1942. godine. Unaprijedio je razumijevanje prostora, vremena i prostor-vreme singulariteta.

Britanski naučnik stekao je svjetsku slavu zbog svog rada na crnim rupama i teoriji relativiteta, a iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka istorija vremena".

Hoking je tokom karijere razotrkio neke od najzamršenijih tajni kosmosa.

Diplomirao je fiziku na Oksfordu, a potom je s temom iz teorije relativnosti doktorirao na Kembridžu, gdje je nastavio akademsku karijeru.

Sa 22 godine, kao studentu, dijagnositkovana mu je izuzetno progresivna neuromotorička bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor.

U pitanju je amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je veći deo života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintizajzera.

Tada su mu lekari davali samo nekoliko godina života.

Hoking je, međutim, pobijedio tešku fizičku onesposobljenost i više od pet decenija davao izuzetan doprinos fizici i matematici.

Postao je član Kraljevskog društva 1974, profesor matematike 1979.

Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, kao i po popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru

Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler "Kratka istorija vremena" (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog "Sandej tajmsa", gdje se zadržao rekordne 237 nedelje.

Njegov život ekranizovan je filmom iz 2014. godine "Teorija svega", u kojem je glavnu ulogu imao Edi Redmejn.

Godine 1989. postao je počasni pratilac kraljice.

Neostvareni san mu je bio da odleti u svemir.

Preminuo Stiven Hoking

Strana 5 od 67
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…