All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

SAD će uvesti sankcije evropskim kompanijama, koje posluju sa Iranom, upozorio je danas američki predsjednik Donald Tramp.

 

Na pitanje da li će uvesti sankcije evropskim kompanijama, ukoliko posluju sa Iranom, Tramp je u intervjuu za Fox news rekao "naravno".

"To je ono što radimo, apsolutno", rekao je Tramp.

On je, takođe, optužio Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) da manipuliše svjetskim tržištima nafte i upozorio je da prestane da to čini, prenio je Rojters.

Upitan da li iko manipuliše tržištima nafte, Tramp je rekao:

"OPEK, i bolje bi im bilo da prekinu jer mi štitimo te zemlje, mnoge od tih zemalja. OPEK manipuliše", tvrdi Tramp.

Tramp: Sankcije evropskim firmama koje posluju s Iranom

Izraelska vojska je danas saopštila da je postavila dodatne tenkove i artiljerijske jedinice duž granice sa Sirijom, javlja Rojters.
 
Izraelski tenkovi (Foto: Israeli Defense Forces) -
Izraelski tenkovi (Foto: Israeli Defense Forces)

Vojska Izraela navodi da je to urađeno iz predostrožnosti zbog povećanih borbi između snaga odanih vladi Sirije i pobunjenika duž granice.

"Snage su postavljene ovog jutra kao dio priprema i povećanog stanja pripravnosti zbog dešavanja na Golanskoj visoravni", saopštila je vojska na Tviteru.

Ministar za energetiku Izraela Јuval Stajnic izjavio je u petak da Izrael mora da spriječi ulazak izbjeglica koje bježe iz Sirije.

- Mislim da moramo da spriječimo ulazak izbjeglica iz Sirije u Izrael, u prošlosti smo takve slučajeve sprečavali - rekao je Stajnic - prenio je Rojters.

Više od 120.000 ljudi pobjeglo je sa jugozapada Sirije od početka ofanzive vladinih snaga, saopštila je u petak Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu.

Opservatorija navodi da se nekoliko desetina hiljada ljudi nalazi na granici Sirije sa Јordanom, dok je još hiljade ljudi pobjeglo prema Golanskoj visoravni, prenosi Rojters.

Direktor Opservatorija Rami Abdulraman rekao je da su civili većinom napustili istočni dio provincije Dera, a da vladine snage napreduju.

Sirijski grad Dael na sjeverozapadu provincije Dera prihvatio je juče da se vrati pod kontrolu vlade, objavila je državna televizija emitujući snimke sa lica mjesta.

Na snimcima se vidi kako ljudi uzvikuju slogane podrške sirijskoj vojsci i predsjedniku Bašaru al-Asadu.

Prethodno je sirijska vojska ušla u grad, prenosi Rojters.

Vladine snage Sirije započele su ofanzivu na jugozapadu te zemlje u pokušaju da ponovo zauzmu područje kod granice sa Јordanom i Golansku visoravan.

Visoki komesar za ljudska prava Ujedinjenih nacija Zeid Rad al Husein rekao je da se civili u sirijskoj pokrajini Deri možda nalaze zarobljeni pod opsadnim stanjem i da bi to moglo da dovede do katastrofe.

Al Husein je uporedio situaciju u Deri sa bombardovanjem i bitkom za istočnu Gutu, navodi Rojters.

Komesar je izjavio da njegov kabinet ima podatke da teroristička grupa, tzv. Islamska država pokušava da kontroliše basen Јarmuka, u pokrajini Dera, i da ne dozvoljava civilima da napuste područja pod njihovom kontrolom, prenosi Rojters.

On kaže da pojedini kontrolni punktovi pod vladinom kontrolom naplaćuju ljudima i po nekoliko stotina dolara da prođu.

Pozvao je sve strane da osiguraju bezbjedan prolaz za one koji žele da pobjegnu.

nedelja, 01 jul 2018 17:50

U poplavama u Rumuniji troje mrtvih

Najmanje tri osobe su poginule, a stotine su evakuisane zbog poplava koje su pogodile Rumuniju, saopštili su zvaničnici.
 
Poplave u Rumuniji - Foto: Screenshot
Poplave u RumunijiFoto: Screenshot

Ministarstvo unutrašnjih poslova Rumunije saopštilo je da je 760 ljudi evakuisano iz poplavljenih područja, kao i da je za te potrebe angažovano 20.000 spasilaca.

Јedan muškarac udavio se dok je na konju prelazio nabujalu rijeku. Stradali su i 70-godišnja žena koju je odnijela bujica i muškarac dok je brao povrće.

 

Pet državnih autoputeva je poplavljeno, a željeznički saobraćaj u centralnom dijelu Rumunije je u prekidu.

Zabilježeno je i nekoliko prekida snabdijevanja električnom energijom, a zvaničnici prate situaciju na dvije rijeke s visokim vodostajem u centralnom dijelu zemlje.

Predsjednik SAD Donald Tramp je na privatnom sastanku sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući krajem aprila nudio Francuskoj bilateralni trgovinski sporazum pod boljim uslovima nego što ih ima EU, ukoliko Pariz istupi iz Unije, navode dva evropska zvaničnika.
 
Donald Tramp i Emanuel Makron - Foto: getty
Donald Tramp i Emanuel MakronFoto: getty

Bijela kuća te navode nije demantovala, ali je odbila da ih komentariše, prenosi Vašington post.

Prilikom susreta u aprilu, Tramp je, kako navode neimenovani zvaničnici, s Makronom razgovarao o trgovini, a u jednom trenutku ga je upitao zašto Francuska ne napusti EU.

Ukoliko bi se Francuska odlučila na taj korak, rekao je navodno tada Tramp francuskom kolegi, on bi joj ponudio sporazum o bilateralnoj trgovini pod boljim uslovima nego što su uslovi koje EU, kao cjelina, uživa kad je riječ o trgovini sa SAD.

Makron je juče rekao da ne želi direktno da komentariše navode da je Tramp predložio Francuskoj da napusti EU, ali je istakao da njegova posvećenost Evropi jasno stavlja do znanja kakav bi njegov odgovor bio, prenosi danas portal Politiko.

- Riječi izgovorene iza zatvorenih vrata trebalo bi i da ostanu iza zatvorenih vrata. Ne mislim da je, u bilo kom slučaju, dobro da se ponavljaju - istakao je francuski predsjednik na kraju samita Evropskog savjeta u Briselu u odgovoru na pitanje novinara u vezi s pomenutim navodima.

Uz to, Makron je izrazio uvjerenje da su "obećanja koja je Evropi dao prije nešto više od godinu dana dovoljna da se pretpostavi kakav odgovor bi dao na to pitanje".

Politiko napominje da je Tramp "na ratnoj nozi" na više frontova sa svojim evropskim saveznicima, pogotovo kad je riječ o trgovini.

Ranije je američki predsjednik oštro kritikovao EU na skupu u Sjevernoj Dakoti.

- Mi volimo zemlje Evropske unije. Međutim, Evropska unija je, naravno, uspostavljena da bi koristila Sjedinjene Američke Države. Ali znate šta? Mi to ne možemo dozvoliti - zaključio je Tramp na tom skupu.

Njemački kancelar Angela Merkel postigla je dogovor sa zvaničnicima 14 članica EU o brzom vraćanju migranata kojima je odbijen zahtjev za azil, pišu njemački mediji.
 
Angela Merkel - Foto: REUTERS
Angela MerkelFoto: REUTERS

Njemačka novinska agencija DPA navodi da je Merkelova u pismu obavijestila partnere iz vladajuće koalicije da želi formiranje centara za obradu migranata na granicama Njemačke. 

Merkelova je juče tokom samita EU postigla dogovor sa Grčkom i Španijom o povratku migranata koji su prethodno registrovani u tim zemljama. 

Njemački kancelar i ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer bili su u sporu, jer je on želio da migranti budu vraćeni sa njemačkih granica, a Merkelova je težila evropskom rješenju. 

Zehofer je na čelu bavarske Hrišćansko socijalističke unije /CSU/ koja je sestrinska partija Hrišćansko demokratske unije /CDU/. 

Izvršni odbor CSU sastaće se sutra kako bi donijeli odluku da li su rezultati jučerašnjeg samita lidera EU dovoljni za ispunjenje njihovih zahtjeva. 

Lideri EU postigli su saglasnost o više regulativa, uključujući uspostavljanje Centara za obradu zahtjeva za azil kako unutar tako i izvan EU, te o jačanju Agencije za zaštitu granica "Fronteks".

Austrija sutra preuzima predsjedništvo EU, a pitanje migracije nalazi se u vrhu prioriteta administracije kancelara Sebastijana Kurca.
 
Beč - Foto: Novosti.rs
BečFoto: Novosti.rs

Moto austrijskog predsjedništva je "Evropa koja štiti". Ovo je treći put da je Beč na rukovodećoj poziciji EU.

Osim migracije, na listi prioriteta su pregovori oko budžeta EU i napredak u proširenje bloka na Zapadni Balkan.

Analitičari ističu da će biti teško doći do opipljivih rezultata djelimično zbog početka kampanje za evropske izbore naredne godine, ali i zbog zastoja u pregovorima oko Bregzita.

Austrijsko predsjedništvo EU na svojoj internet stranici poziva prvenstveno na bezbjednost ističući da jače granice pomažu u borbi protiv ilegalne migracije.

Drugi veliki izazov pred Austrijom je napredak u pregovorima oko dugoročnog budžeta EU za period od 2021. do 2027. godine. Kurc je tokom sedmice ponovio svoj stav da je moguće postizanje sporazuma prije izbora za Evropski parlament.

Austrija želi i veći integraciju svojih zapadnobalkanskih susjeda u Uniju.

"Ovaj region je dio Evrope po pitanju ekonomske i bezbjednosne politike, a dokazao se kao pouzdan partner tokom migracione krize", ističe se u saopštenju administracije iz Beča.

 Lideri Evropske unije su, poslije skoro 10 sati pregovora na samitu u Briselu, pred zoru postigli dogovor o migraciji, osjetljivom pitanju koje je ugrožavalo EU i zonu slobodnog kretanja u njoj, ali i vladu njemačke kancelarke Angele Merkel, prenosi "Reuters".

 

"Lideri 28 država članica EU dogovorili su se oko zaključaka, uključujući i pitanje migracije", objavio je predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk koji je predsjedavao pregovorima.

Italija je sinoć blokirala bilo kakav dogovor na samitu, koji se takođe između ostalog bavio i pitanjima trgovine i bezbjednosti, ukoliko ostale zemlje EU ne prihvate zahtjeve Rima koji se tiču migracije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je dobar znak to što su lideri EU bili u stanju da dogovore zajednički jezik o migraciji na samitu, ali je dodala da između država članica i dalje postoje duboke podjele.

"Sve u svemu, nakon intenzivnih razgovora o temi koja predstavlja najveći izazov za Evropsku uniju, a to je migracija, dobar je signal to što smo se dogovorili oko zajedničkog teksta. I dalje imamo puno posla kako bismo premostili različite poglede", poručila je Merkelova.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je kazao da je teško izvojevani dogovor o migraciji koji su lideri EU postigli o migraciji pokazao da je "evropska saradnja" prevladala nacionalne interese.

"Nakon više od devet sati razgovora, dogovor je postignut. Danas je pobijedila evropska saradnja. Evropa će morati da živi sa migrantskim pritiscima dugo vremena. Moramo da uspijemo u tome da se suprotstavimo izazovu, istovremeno ostajući vijerni našim vrijednostima", kazao je Makron nakon ovih razgovora.

Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da je zadovoljan dogovorom i dodao da će Rim kasnije donijeti odluku da li će u Italiji biti uspostavljeni centri za migrante.

"Zadovoljni smo. Bili su to dugi pregovori, ali danas Italija više nije sama", naveo je Konte.

On je pomenuo da se među elementima dogovora nalazi mogućnost uspostavljanja migrantskih centara u zemljama EU kako bi se odlučilo o zahtjevima za azil, ali je naglasio da Italija nije još odlučila da li će takav centar imati na svojoj teritoriji.

"To je odluka koju ćemo donijeti zajedno u vladi. Niko nas ne tjera na to", izjavio je Konte, kojem je ovo bio prvi samit EU kojem je prisustvovao.

"Reuters" prenosi da se u zaključcima samita navodi da su "u vezi s Istočnom sredozemnom rutom potrebni dodatni napori za punu primjenu Izjave EU-Turska (o zaustavljanju migrantskog talasa, iz 2016), sprečavanju novih prelazaka iz Turske i obuzdavanje priliva".

"Dodatni napori su hitno neophodni da bi se osigurao brzi povratak (migranata) i spriječio razvoj novih morskih ili kopnenih ruta...U svjetlu nedavnog povećanja priliva u zapadnom dijelu Sredozemlja, EU će finansijski i na druge načine podržati sve napore država članica, posebno Španije, i zemalja porijekla i tranzita, posebno Maroka, kako bi se spriječila ilegalna migracija", piše u dokumentu usvojenom na samitu EU.

Dodaje se i da je "Evropski savjet postigao saglasnost o pokretanju druge tranše (od tri milijarde evra, 2016. ukupno dogovoreno šest milijardi evra) pomoći za izbjeglice u Turskoj, a istovremeno i o prebacivanju 500 miliona evra iz 11. rezerve Evropskog fonda za razvoj (EDF) u EU Trust fond za Afriku".

"Suočavanje sa problemom migracije u njegovom jezgru zahtijeva partnerstvo s Afrikom sa ciljem značajne socio-ekonomske transformacije afričkog kontinenta", stoji u zaključcima.

"Kakav god" dogovor o Brexitu

Premijerka Britanije Tereza Mej izjavila je danas da želi dogovor o Brexitu kakav god on bio za Veliku Britaniju i Evropsku uniju, ali i "jako" bezbjednosno partnerstvo.

Istakla je i da želi da se dogovor o Brexitu ubrza, nakon što Britanija objavi dokument o budućem odnosu Britanije i EU.

Kako prenose mediji, Britanija bi trebalo da zvanično napusti EU do kraja marta 2019.

Oštriji pristup špijuniranju i hemijskom oružju

Lideri EU usaglasili su se oko oštrijeg pristupa hemijskom oružju i pojačavanju napora u borbi protiv špijuniranja, javili su francuski mediji.

Ističe se da lideri Unije žele da se, tri mjeseca nakon napada hemijskim oružjem na bivšeg ruskog špijuna u engleskom gradu Solsberiju, uvedu nove mjere kako bi se zaustavilo širenje hemijskog oružja.

Evropski lideri su na samitu u Briselu pozvali da se "što prije usvoje restriktivne mjere vezane za upotrebu i širenje hemijskog oružja".

Poziv lidera EU uslijedio je dan nakon što je Međunarodna organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCV) dobila veća ovlašćenja, kojima joj je omogućeno da se diretno izjasni o tome koga smatra odgovornim za napade hemijskim oružjem u Siriji, javio je "AFP".

Evropska komisija je saopštila da je odluka, koja je donesena 27. juna, da OPCV dobije dodatna ovlašćenja "ključan korak ka održavanju i pružanju podrške opštim normama protiv korišćenja hemijskog oružja".

Evropski lideri pozvali su i na blisku saradnju i konsultacije sa NATO savezom u borbi protiv prijetnji od "neprijateljskih obavještajnih službi".

 

Postignut dogovor o migrantima: Vidljive duboke podjele među članicama EU

Lideri zemalja EU produžili su ekonomske sankcije Rusiji za još šest mjeseci, izjavio je neimenovani izvor iz Savjeta EU.
 
EU (ilustracija) -
EU (ilustracija)

Izvor je za TASS izjavio da je odluka o produženju sankcija donesena nakon kratkog razgovora o Rusiji, Ukrajini i Minskom sporazumu.

On je rekao da su njemački kancelar Angela Merkel i predsjednik Francuske Emanuel Makron druge lidere EU ukratko obavijestili o sprovođenju Minskog sporazuma u Ukrajini.

"Zaključeno je da nema promjena, te će iste sankcije biti produžene", izjavio je izvor i dodao da bi nakon političke odluke trebalo da se započne zvanična procedura produženja sankcija.

Rusiji su uvedene sankcije nakon prisajedinjenja Krima 2014. godine.

petak, 29 jun 2018 11:01

Neslaganja o "Bregzitu"

Glavni pregovarač EU o "Bregzitu" Mišel Barnije rekao je danas da su lideri EU postigli napredak u razgovorima o istupanju Britanije iz evropskog bloka, ali da i dalje postoje velika neslaganja.
 
Bregzit (Foto: Thinkstock) -
Bregzit (Foto: Thinkstock)

Barnije je rekao da se nada da će očekivani prijedlog Londona biti "vrijedan i funkcionalan".

"Postigli smo napredak kada je riječ o `Bregzitu`, ali ostaju velika i ozbiljna neslaganja, naročito kada je riječ o Irskoj i Sjevernoj Irskoj", rekao je Barnije novinarima u Briselu.

On je dodao da Unija sada ček radni dokument Velike Britanije i da se nada da će se u njemu naći realni i funkcionalni prijedlozi.

"Dozvolite mi da još jednom kažem da je vremena veoma malo", napomenuo je glavni pregovarač EU.

Barnije je rekao da EU želi da ostvari "ambiciozno partnerstvo" sa Britanijom u pogledu trgovine i bezbjednosti nakon što London napusti evropski blok sljedeće godine i da ono treba da bude zasnovano na vrijednostima Unije.

Evropski savjet smatra da preduslov za funkcionisanje politike EU leži u razumnom pristupu migraciji i efikasnijoj kontroli spoljnih granica Unije, navodi se u tekstu zaključaka o migrantima na samitu u Briselu.
 
EU - Foto: RTRS
 

U tekstu se navodi da je Savjet EU odlučan u namjeri da spriječi ponovljanje nekontrolisanog priliva migranata, kakav se dogodio 2015. godine, kako bi se ograničila protivzakonita migracija na svim postojećim rutama.

Kada se radi o Centralnoj sredozemnoj ruti, neophodno je pojačati napore sa ciljem zaustavljanja krijumčara koji djeluju u blizini Libije i u drugim dijelovima te rute, navodi se u tekstu.

Lideri EU navode da su dodatni napori neophpodni i na Istočnoj sredozemnoj ruti, kako bi se u potpunosti sprovelo zajedničko saopštenje EU i Turske i spriječili novi dolasci migranata iz Turske.

Tokom samita u Briselu, lideri su istakli da je neophodno definitivno obustaviti rad krijumčara i spriječiti tragične gubitke eliminisanjem motiva za polazak na opasna putovanja preko Sredozemnog mora.

U tekstu se navodi da bi, u skladu sa međunarodnim zakonom, trebalo preuzeti odgovornost za migrante spasene na terioriji EU i, uz pomoć Unije, podijeliti napore uz pomoć uspostavljenih kontrolnih centara.

Evropski savjet se saglasio oko pokretanja druge tranše sredstava za smještaj migranata u Turskoj i oko uplate u Fondu povjerenja u Africi u vrijednosti od 500 miliona evra iz rezervi Evropskog fonda za razvoj /EDF/.

U tekstu se navodi da sekundarno kretanje azilanata u EU ugrožava integritet zajedničkog evropskog sistema azila i da bi države članice Unije trebalo da preduzmu sve interne zakonske i administrativne mjere kako bi se suprotstavile takvom kretanju i da na tome blisko sarađuju.

Strana 5 od 76
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…