All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Cloudy

7°C

Novi Grad

Mostly Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 29 Mar 2017

    Rain 17°C 7°C

  • 30 Mar 2017

    Cloudy 10°C 6°C

Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp danas je izjavio da želi da ojača američki nuklearni arsenal kako bi obezbijedio da SAD budu u tom smislu predvodnik, jer su, kako je rekao, zaostale po svojim kapacitetima u toj vrsti naoružanja.

On se, takođe, požalio na rusko razmještanje krstarećih raketa kao na kršenje sporazuma o kontroli naoružanja, dodajući da će to pitanje pokrenuti prilikom kada i ako se bude sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

U intervjuu za Rojters, Tramp je takođe kazao da bi Kina mogla riješiti bezbjednosnu prijetnju koju predstavlja Sjeverna Koreja "veoma lako, ako to želi".

On je time ponovo pojačao pritisak na Peking da izvrši veći uticaj kako bi zauzdao sve agresivnije akcije Pjongjanga.

Američki lider je naveo i da je "veoma ljut" zbog sjevernokorejskih raketnih proba i dodao da je među raspoloživim opcijama ubrzanje i jačanje sistema raketne odbrane američkih saveznika Japana i Južne Koreje.

Tramp želi da ojača američki nuklearni arsenal

petak, 24 februar 2017 00:00

Zakazan sastanak Putina i Erdoana

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan sastaće se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 9. i 10. marta, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Potvrđujem. Planirani su pregovori", rekao je Peskov novinarima, prenijela je "Raša tudej".

Odnosi dvije zemlje bili su narušeni nakon što su turski borbeni avioni oborili ruski bombarder tokom misije u Siriji u novembru 2015. godine. Piloti su se katapultirali, ali su jednog ubili militanti pucanjem sa tla.

Rusija je uvela seriju ekonomskih sankcija protiv Turske kao odgovor na ovaj incident. Moskvi i Ankari bilo je potrebno više od godinu dana da poprave odnose.

Erdoan je na kraju poslao pismo u kojem se izvinio Putinu i rekao da je Rusija "prijatelj i strateški partner" Ankare.

Zakazan sastanak Putina i Erdoana

Sjedinjene Američke Države mogle bi da potroše više od 400 milijardi dolara na akciju proterivanja oko 11 miliona ilegalnih useljenika, piše Newsweek.

Pri tome, napominje taj magazin, početna cena izgradnje zida prema Meksiku procenjena je na 21 milijardu dolara, a ta suma će biti višestruko uvećana kada joj se dodaju troškovi osoblja neophodnog za akciju protjerivanja ilegalnih useljenika.

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je nedavno nove pooštrene naredbe, koje predstavljaju početak šire akcije protiv nelegalnih imigranata, čime će biti obuhvaćeno skoro 11 miliona stranaca bez dokumenata.

U dva memoranduma, koje je potpisao ministar za unutrašnju bezbjednost Džon Keli, nalaže se graničnoj patroli i imigracionim zvaničnicima da u najkraćem mogućem roku deportuju sve nelegalne imigrante, sem nekoliko izuzetaka, uglavnom kada su u pitanju deca.

Agresivni plan američkog predsednika Donalda Trampa o proterivanju useljenika koji nemaju valjane dokumente, izazvao je i pravu paniku među nadležnima za budžet, pred kojima je zadatak da pronađu novac za plaćanje osoblja i izgradnju zida, piše američki magazin, a prenosi RTS.

Trampova akcija koštaće Ameriku između 400 i 600 milijardi dolara.

Stručnjaci procijenjuju da će Trampova akcija ukupno koštati Ameriku između 400 i 600 milijardi dolara.

Njuzvik navodi da će još 15.000 ljudi biti zaposleno u imigracionoj službi i graničnim patrolama.

Rojters je ranije objavio da smjernice američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost predstavljaju plan za implementaciju izvršnih naredbi o graničnoj bezbjednosti i migracijama, koje je Tramp potpisao 25. januara.

Zvaničnik američke administracije, koji nije želio da bude imenovan, saopštio je ranije danas da je Bijela kuća odložila objavljivanje nove uredbe o imigrantima koja je trebalo da zamijeni prethodnu direktivu o zabrani ulaska u SAD za građane sedam mahom muslimanskih zemalja.

Taj zvaničnik je dodao da se očekuje da nova uredba bude izdata "tokom iduće sedmice", prenio je Rojters.

Tramp je ranije najavio da će nova uredba biti doneta ove nedjelje.

 

Za Trampovu akciju protiv imigranata 400 milijardi dolara

 

 

 

 

 

 

 

Generalni sekretar UN Antonio Guteres izjavio je  da su svjetskoj organizaciji do kraja marta potrebne 4,4 milijarde dolara da bi bila spriječena "katastrofa" zbog gladi u Јužnom Sudanu, Nigeriji, Somaliji i Јemenu.
 
Afrika - Foto: EPA
AfrikaFoto: EPA

Do sada je prikljupljeno oko 90 miliona dolara.

Guteres je izjavio da je u navedenim zemljama ukupno gladno oko 20 miliona ljudi.

On je istakao da se svijet suočava sa tragedijom i da mora izbjeći katastrofu.

UNICEF je juče upozorio da je ove godine skoro 1,4 miliona djece u te četiri zemlje "u neposrednoj opasnosti od smrti" zbog akutne neuhranjenosti.

Glad je proglašena početkom sedmice u dijelovima južnosudanske države Јuniti.

Guteres je izrazio uvjerenje da će države i drugi donatori dati finansijsku pomoć.

Četiri članice NATO-a Slovenija, Turska, Grčka i Bugarska izabrale bi Rusiju da ih brani u slučaju napada, a ne NATO, pokazuje istraživanje "Galup internešnela".

Rezultati istraživanja su, kako procjenjuju neki analitičrai, zapanjujući, budući da su neke članice Alijanse radije odabrale Rusiju nego matični vojnu organizaciju.

Većina država u kojima je ispitano javno mnjenje odabralo je SAD kao zaštitnika, uz obrazložnje da je to jedina preostala svjetska sila kojoj vjeruju.

Zanimljivi su i rezultati ankete u Rusiji i Kini prema kojoj su Rusi odabrali Kineze kao moguće vojne zaštitnike, dok su Kinezi odabrali Ruse.

Potpredsjednik agencije "Galup" Kančo Stojčev pojašnjava da kineski izbor ne čudi pošto najmnogoljudnija zemlja na svijetu godinama zavisi od ruske vojne tehnike.

Ruski izbor govori da je američka globalna politika posljednjih godina Rusiju kao djelimično evropsku državu bacila "u naručje" Kine.

Zanimljivi su i rezultati ankete iz Turske, Bugarske, Grčke i Slovenije koje, uprkos članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, u posljednje vrijeme više vjeruju Kremlju nego Pentagonu.

Prema Stojčevu, i taj izbor je lako objašnjiv.

Bugarska i Grčka najveću prijetnju vide u Ankari, koja je teoretski saveznik Atine i Sofije, ali zbog turskih pretenzija prema tim zemljama one bi odbranu radije povjerile Moskvi, za koju vjeruju da jedina može "zauzdati" turske apetite.

Sem toga, grčki izbor Rusije može se objasniti tursko-grčkim sporom u vezi sa Kiprom.

Jedan od razloga za izbor Moskve je i pravoslavna vjera koju Rusija dijeli sa Bugarima i Grcima.

Istraživanje u Zapadnoj Evropi pokazuje da su Belgijanci znatnije podržali opciju da ih Pentagon brani, a tek potom susjedna Francuska i Velika Britanija.

Na SAD računaju i Šveđani, dok bi Rumuni i Česi izabrali Njemačku kao pouzdanog vojnog zaštitnika.

Vjerski podijeljene države poput BiH i Ukrajine podijeljene su i u izboru vojnog zaštitnika - jedni su za SAD, a drugi za Rusiju.

Četiri NATO zemlje žele da ih brane Rusi!

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je nove pooštrene naredbe, koje predstavljaju početak šire akcije protiv nelegalnih imigranata.

Time će biti obuhvaćeno skoro 11 miliona stranaca bez dokumenata.

U dva memoranduma, koje je potpisao ministar za unutrašnju bezbjednost Džon Keli, nalaže se graničnoj patroli i imigracionim zvaničnicima da u najkraćem mogućem roku deportuju sve nelegalne imigrante, sem nekoliko izuzetaka, uglavnom kada su u pitanju djeca, navodi AFP.

Rojters ističe da te smjernice predstavljaju plan za implementaciju izvršnih naredbi o graničnoj bezbjednosti i migracijama, koje je Tramp potpisao 25. januara.

Kako objašnjava Rojters, u smjernicama ministarstva navodi se da će administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ostaviti zaštitne odredbe za imigrante koji su nelegalno ušli u SAD kao deca, ali se to neće odnositi na sve ostale ilegalne imigrante.

Zvaničnici ministarstva, koji nisu željeli da budu imenovani, rekli su novinarima da iako bi svaki imigrant koji nelegalno boravi u zemlji mogao da bude deportovan, ali da će prioritet biti oni koji predstavljaju prijetnju.

U pitanju su osobe koje su nedavno ušle u zemlju, osuđeni zločinici i osobe protiv kojih je podignuta optužnica za neki zločin, ali još nisu osuđene.

Tramp protjeruje iz SAD 11 miliona nelegalnih migranata

Skoro 1,4 miliona djece moglo bi ove godine da umre od gladi u Nigeriji, Somaliji, Јužnom Sudanu i Јemenu, upozorava UNICEF.
 
Afrika - Foto: EPA
AfrikaFoto: EPA

U Јemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 mališana pati od teške neuhranjenosti, kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Nigerije, gdje su česti napadi grupe "Boko haram".

Takođe, suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi, a za nekoliko mjeseci biće ih 270.000.

U Јužnom Sudanu više od 270.000 mališana pati od neuhranjenosti, a zemlja je proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru, gdje živi 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Entoni Lejk pozvao je da se počne sa brzim djelovanjem, jer se još uvijek mogu spasiti brojni dječiji životi.

utorak, 21 februar 2017 00:00

Sastanak u Versaju o budućnosti Unije

Francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je  da će se početkom marta sastati sa liderima Španije, Italije i Njemačke U okviru priprema za samit o budućnosti EU nakon izlaska Britanije.U zajedničkom saopštenju

Olanda i španskog premijera Marijana Rahoja objavljenom nakon njihovog sastanka u Malagi navodi se da je 6. marta u Versaju planiran sastanak sa njemačkim kancelorom Angelom Merkel i italijanskim premijerom Paolom Đentilonijem.


Samit EU održaće se u Rimu 25. marta, kada će biti obilježeno 60 godina od uspostavljanja Evropske ekonomske zajednice, koja je kasnije postala dio šireg evropskog bloka.

Oland je istakao da je sastanak u Versaju važan kako bi lideri "mogli da zajedno i snažno brane evropski projekat".

Sastanak u Versaju o budućnosti Unije

utorak, 21 februar 2017 00:00

Južni Sudan umire od gladi

Vlada Južnog Sudana objavila je juče da je glad pogodila više oblasti u toj zemlji, razorenoj trogodišnjim ratom, dok je gotovo polovini stanovništva potrebna pomoć u hrani.

Oko 5,5 miliona ljudi, ili oko 50 odsto stanovnika Južnog Sudana, biće teško pogođeno zbog nedostatka hrane uz rizik od smrti.

- Više zona u pokrajini Juniti na sjeveru zemlje klasifikovano je da su zahvaćene glađu ili da rizikuju da budu zahvaćene glađu - rekao je predsjednik Nacionalnog statističkog biroa Ajzaja Šol Oruaj.

On je dodao da je procjena zasnovana na klasifikaciji IPC, standardu koji se najčešće koristi za mjerenje obima krize snabdijevanja hranom.

Proglasu su se pridružile i tri agencije Ujedinjenih nacija, koje navode da je teška situacija rezultat produženog građanskog rata i ekonomske krize koja potresa tu istočnoafričku zemlju.

- Više od 100.000 ljudi u dva okruga u provinciji Juniti pogođeno je glađu i strahuje se da će se glad proširiti, jer je još oko milion ljudi u toj zemlji na ivici gladi, navodi se u saopštenju agencija.

- Naši najgori strahovi su se obistinili - rekao je šef Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u Južnom Sudanu Serž Tiso.

On je dodao da je rat poremetio državu koja inače ima plodnu zemlju.

Šef UNICEF-a u toj zemlji Džeremi Hopkins je rekao da bi mnoga djeca mogla da umru ako im pomoć u hrani hitno ne bude dostavljena.

- Više od 250.000 djece je teško neuhranjeno - rekao je Hopkins i dodao da to znači da im prijeti umiranje.

Južni Sudan, nezavisnu državu od 2011. godine, pogodio je 2013. talas žestokog nasilja, kada su se sukobile snage lojalne predsjedniku Salvi Kiiru, koji je pripadnik naroda Dinka i pristalice njegovog ranijeg potpredsjednika Rika Mašara, iz naroda Nuer.

U sukobima u Južnom Sudanu poginule su hiljade ljudi, a više od 1,5 miliona bilo je primorano da napusti svoje kuće.

Glad tokom borbe za nezavisnost

Ovo nije prvi put da je Južni Sudan pogođen glađu. Kada se ta teritorija borila za nezavisnost od Sudana 1998. godine, zahvaćena je glađu izazvanom građanskim ratom.

Procjenjuje se da je tada umrlo između 70.000 i nekoliko stotina hiljada ljudi.

  Južni Sudan umire od gladi

Više od 217.000 Iračana izbjeglo je iz Mosula od početka operacija za oslobođenje ovog grada od "Islamske države", saopštila je kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih aktivnosti.

"Oko 160.000 od ukupno 217.000 izbjeglih iz Mosula još uvijek žive u alternativnom smještaju, dok se više od 57.000 vratilo u svoje domove na oslobođenim teritorijama", navodi se u saopštenju ove kancelarije UN.


Juče je irački premijer Hajdar al Abadi najavio početak operacije oslobađanja zapadnog dijela grada.

UN su upozorile da bi između 250.000 i 400.000 ljudi moglo da izbjegne iz zapadnog Mosula tokom ove akcije oslobađanja.

Militanti "Islamske države" su pod opsadom u zapadnom Mosulu zajedno sa 650.000 civila, nakon što su snage potpomognute SAD okružile grad i potisnule militante sa istoka u prvoj fazi, koja je zaključena prošlog mjeseca.

UN: Do sada 217.000 izbjeglica iz Mosula, moguće novih 400.000

Strana 4 od 24
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…