Svijet
SAD- Ukinut privremeni status za više desetina hiljada imigranata
Odlukom Trampove administracije 57.000 ljudi moraće da napusti Amerku do 5. januara 2020. godine kada će im biti ukinit privremeni status.
Stanovnicima Hondurasa odobren je ovaj status nakon što je uragan "Mič" zahvatio ovu centralnoameričku državu 1998. godine.
Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost navodi da su se uslovi u Hondurasu "primjetno poboljšali" od prirodne katastrofe.
Ambasador Hondurasa u SAD Marlon Tabora istakao je da njegova zemlja ne može primiti više desetina hiljada povratnika.
"Ove porodice živjele su u SAD 20 godina i njihova ponovna integracija u naše društvo neće biti laka, ukoliko odluče da se vrate", kaže Tabora.
Američka administracija prethodno je objavila planove za ukidanje privremenog statusa za imigrante sa Haitija i Salvadora koji su im dodijeljeni nakon što su prirodne katastrofe zahvatile te zemlje.
Niz jakih potresa na Havajima, evakuacija
Zbog jakih potresa stotine stanovnika primorano je na evakuaciju.
Prethodnih dana na tom ostrvu došlo je i do erupcije vulkana Kilauea i izbacivanja lave na obližnje stambeno naselje.
Kako navodi Rojters, najsnažniji u seriji potresa iznosio je šest stepeni Rihtera, a zemljotres te jačine može da izazove ozbiljnu štetu. Za sada nema podataka o tome da li je neko povrijeđen.
Njegov epicentar nalazio se 17 kilometara jugozapadno od naselja Leilani gdje je prethodnih dana lava prodrla u stambene zone.
Erdogan nominovan za predsjedničkog kandidata
Novinska agencija Dogan je prenijela da su poslanici AKP u parlamentu odluku o kandidaturi Erdogana donijeli glasanjem.
Erdoganovu kandidaturu podržalo je svih 316 poslanika iz redova AKP,.
Premijer Turske Binalij Јildirim izjavio je da će AKP zajedno sa Strankom nacionalističkog pokreta /MHP/ sutra sastaviti kompletnu listu kandidata i zvanično je predati Centralnoj izbornoj komisiji, koja mora da odobri listu.
U junu će se, zajedno sa predsjedničkim, održati i parlamentarni izbori u Turskoj.
Nakon izbora na snagu će stupiti dopune zakona kojima se u Turskoj uvodi izvršni predsjednički sistem.
London- Najmanje 30 povrijeđenih u eksploziji
Eksplozija se dogodila u Stamford Hilu, gdje se okupilo na stotine ljudi kako bi obilježili jevrejski praznik Lag Baomer.
Rojters navodi da je eksploziju u Stamford Hilu, vjerovatno, izazvao mobilni telefon.
Predsjednik Nigerije – prvi afrički lider kod Trampa
Predsjednik Nigerije Muhamadu Buhari prvi je lider jedne afričke zemlje kojeg je američki predsjednik Donald Tramp dočekao u Bijeloj kući.
Na sastanku sa Buharijem, Tramp je konstatovao da ekstremistička grupa Boko Haram predstavlja "užasan problem" za Nigeriju.
Buhari je zahvalio SAD na posvećenosti u borbi protiv terorizma i poručio da je akcija SAD mnogo pomogla njegovoj zemlji.
AP navodi da se očekuje da dvojica lidera, tokom sastanka u četiri oka i radnog ručka, prvenstveno razgovaraju o bezbjednosnim i ekonomskim pitanjima.
Tramp i Buhari bi, takođe, trebalo da se obrate na konferenciji za novinare.
Tramp je prošle godine izazvao bijes u Nigeriji kada je navodno rekao da građani Nigerije ne bi željeli da se vrate u svoje "kolibe" ako im se dozvoli da uđu u SAD.
Buhari je jedan od dvojica afričkih lidera, koje je Tramp pozvao nakon što je stupio na dužnost, pored predsjednika Južnoafričke Republike.
Kraj velikih operacija koalicije protiv "Islamske države"
U saopštenju koalicije navodi se da će priroda podrške Bezbjednosnim snagama Iraka da se od podrške i omogućavanja vojnih operacija smanji na obuku i razvoj samostalnih mogućnosti Iraka povezanih sa bezbjednošću.
"Danas je tokom ceremonije u Bagdadu deaktivirano sjedište komande kopnenog dijela snaga koalicije, što označava kraj većih vojnih operacija protiv 'Islamske države' u Iraku, kao i promjenu sastava i odgovornosti koalicije", navodi se u saopštenju.
Porošenko proglasio početak nove vojne operacije
"Sada započinjemo vojnu operaciju predvođenu Oružanim snagama Ukrajine, sa ciljem da obezbijedimo zaštitu teritorijalnog integriteta", rekao je Porošenko.
On je ranije ovog mjeseca izjavio da će, prema zakonu o reintegraciji Donbasa, trenutna strategija vojne operacije u regionu danas biti promijenjena u Operaciju zajedničkih snaga.
Očekuje se da će novi plan "donijeti drastične promjene" i da će ukrajinska vojska imati dodatna ovlašćenja i kontrolu nad jedinicama Nacionalne garde, bezbjednosnih službi i policije, a na mjesto komandanta operacije postavljen je Sergej Najev, prenio je TASS.
Nakon prevrata u Ukrajini u februaru 2014. godine, nove vlasti u Kijevu nisu uspjele da dobiju podršku svih građana. Donbas se tada pobunio protiv politike pogoršanja odnosa sa Rusijom.
Pokretanje kampanje protiv građana u istočnoj Ukrajini predložio je tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov 7. aprila 2014. godine.
Ukrajinske snage su poslate u Donbas kako bi razbile proteste u regionu. Okršaji vojske i ukrajinskih nacionalista sa lokalnim snagama u Donbasu su do ljeta 2014. godine prerasli u sukobe punih razmjera, uz upotrebu vojne opreme i avijacije.
Putin: Rusija spremna da pomogne u saradnji dvije Koreje
Ruski predsjednik, Vladimir Putin, rekao je danas predsjedniku Južne Koreje, Mun Džae-inu da je Rusija spremna da pomogne u saradnji između Sjeverne i Južne Koreje, saopštio je danas Kremlj.
"Potvrđena je spremnost Rusije da i dalje pomaže u uspostavljanju saradnje Južne i Sjeverne Koreje", navodi se u saopštenju.
Putin je, u današnjem telefonskom razgovoru, Munu rekao da je Rusija spremna da pomogne kad je riječ o trilateralnoj infrastrukturi i energetskim projektima na Korejskom poluostrvu, prenosi Rojters.
Mun i sjevernokorejski lider Kim Džong-un u petak su se susreli na istorijskom samitu i obećali da će raditi na "potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva".
Mun je Putina danas upoznao sa detaljima razgovora koje je imao sa Kimom u petak u Panmundžomu, prenosi Tas s.
Predsjednici Rusije i Južne Koreje pozitivno su ocijenili dogovore postignute tokom samita Muna i Kima, navodi Kremlj.
"Posebna pažnja je tokom telefonskog razgovora posvećena namjeri da se obezbijedi nenuklearni status Korejskog poluostrva, obećan Deklaracijom iz Panmundžoma, kroz potpunu denuklearizaciju", stoji u saopštenju.
Takođe, Putin i Mun su istakli da će koordinisane mjere u cilju razvoja međukorejske saradnje doprinijeti, takođe, napredovanju regiona ka miru i stabilnosti, navodi Kremlj.
U saopštenju se napominje da je telefonski razgovor obavljen na inicijativu južnokorejske strane.
EU sprema "trostruki udar" na Ameriku
Evropski komesar za pitanja trgovine Sesilija Malmstrom obećala je Vašingtonu "trojnu reakciju" u slučaju uvođenja carina na čelik i aluminijum iz EU.
"Sada su naši prioriteti dijalog na najvišem nivou", rekla je Malmstromova u intervjuu njemačkom listu Frankfurter algemajne zontagcajtung, objasnivši da Brisel računa na nastavak pregovora.
Međutim, ako SAD ne odbace bezuslovno ideju uvođenja carina 1. maja, Evropa će morati da preduzme mjere.
"Trostruka reakcija" podrazumjeva obraćanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, mjere za podršku evropskih proizvođača i uvođenje carina na američku robu — ne samo na proizvode od čelika, već i na sok od pomorandže, viski, džins i motore "Harli Dejvidson".
Na inicijativu Donalda Trampa SAD su 23. marta uvele nove carine na čelik u visini od 25 odsto i na aluminijum 10 odsto. To važi za sve zemlje koje izvoze ove proizvode u SAD, ali su Australija, Argentina, Brazil, Kanada, Meksiko, Južna Koreja i druge države EU odložene do 1. maja.
Evropa smatra da su zahtjevi američke administracije nedopustivi i ne mogu se realizovati.
Vašington traži sankcije za Iran zbog raketnog programa
"Tražimo od država širom svijeta da kazne svakog pojedinca i kompaniju povezanu sa iranskim raketnim programom i to je veliki dio naših razgovora sa Evropljanima", rekao je Brajan Huk, viši politički savjetnik američkog državnog sekretara Majka Pompea novinarima u Rijadu.
Huk, koji sa evropskim saveznicima razgovara o promjenama nuklearnog sporazuma sa Iranom, najavio je da će iranski raketni program biti velika tema sutrašnjih razgovora između Pompea i lidera Saudijske Arabije i Izraela.
Američki državni sekretar doputovao je u Rijad, koji je prva stanica na njegovoj bliskoistočnoj
More...
Medvedev ili "nova zvijezda" Vjačeslav Volodin?
Osim dugogodišnjeg Putinovog saradnika Medvedeva, Vjačeslav Volodin /54/, koji važi za "Putinovog čovjeka od povjerenja" ima dobre šanse za mjesto premijera, procjenjuju neki politički analitičari.
U tim analizima ide se i do ocjena da bi Volodin lako mogao biti Putinov nasljednik, a to je ono što Zapad najviše interesuje.
U očima mnogih ruskih zvaničnika, Volodin je "prvi do Putina".
Ruski portali navode da Volodina kolege opisuju kao oštroumnog, jakog i sposobnog političara koji lako uklanja barijere i ostvaruje ciljeve.
Volodin je do kraja devedesetih godina prošlog vijeka bio vicegubernator Saratovske oblasti, a potom je ušao u rusku Vladu i vladajuću stranku Јedinstvena Rusija, gdje je bio na visokim pozicijama, da bi 2011. godine došao u Kremlj.
Za njega važi i da je jedan od najvećih radoholičara među ruskim političarima.
Po struci je inženjer, a prije nego što se upustio u političke vode radio je i kao profesor.
Među kandidatima za premijera je i Maksim Oreškin /36/, koji važi za liberalnijeg političara, u slučaju da Putin želi pomirenje za zapadnom politikom.
Oreškin je ministar za ekonomski razvoj, ali mnogi mu ne daju prevelike šanse zbog neiskustva i činjenice da je on "potencijalni zapadni favorit".
Na listi kandidata za predsjednika Vlade Rusije su i vicepremijer Dmitrij Rogozin, kao i Sergej Ivanov, dugogodišnji Putinov saradnik.
Kada je riječ o ministarskim funkcijama, ministar odbrane Sergej Šojgu ne dovodi se u pitanje, smatraju politički analitičari, kao i Sergej Lavrov, koji je, prema nekim tvrdnjama, želio da ode sa te funkcije poslije višegodišnjeg obavljanja tog zahtjevnog posla.
Ipak, ruski lider Vladimir Putin želi da Lavrov, kojeg kolege u svijetu smatraju možda najjačom osobom na toj funkciji trenutno, ostane šef diplomatije, navode portali.
Nova era: Kraj rata, Koreje dogovorile denuklearizaciju!
"Hajde da ispunimo očekivanja ljudi i napravimo bolji svijet. Obećavam da ćemo biti sve bolji u budućnosti", rekao je Kim Džong Un.
Kako javljaju agencije, planirano je da se mirovni sporazum zvanično potpiše do kraja godine.
Građanski rat u Koreji iz 1953. godine završen je primirjem, a ne mirovnim sporazumom, zbog čega su Sjeverna i Јužna Koreja tehnički do sada i dalje bile u ratu.
Nešto ranije je Kim postao prvi sjevernokorejski lider koji je kročio u Јužnu Koreju od podjele ratom 1953. godine, a 2018. godina bi mogla da uđe u istoriju kao početak nove ere u odnosima dvije zemlje i godina u kojoj je završen decenijski rat.
Bi-Bi-Si piše da su se “u trenutku punom simbolike“ lideri Sjeverne i Јužne Koreje Mun Džae In rukovali na granici.
Građani su potom sa iznenađenjem gledali kako Kim Džong Un poziva južnokorejskog lidera da na trenutak kroči u Sjevernu Koreju, što je on i učinio, nakon čega su se zajedno vratili u Јužnu Koreju, a sve vrijeme držeći se za ruke.
B-Bi-Si ističe da je to očigledno bio momenat koji nije bio predviđen u inače veoma detaljno isplanirom susretu.
"Nova istorija počinje sada", rekao je lider Sjeverne Koreje, a čak se i našalio rekavši "nadam se da ćete uživati u nudlama koje smo vam donijeli".
Po završetku prve runde razgovora, kako se navodi, Kim i Mun su imali odvojene ručkove, a kako je ranije najavljeno sjevernokorejskom lideru servirano švajcarsko jelo od krompira, a južnokorejskom riba list.
Dvojica lidera su zatim zasadila drvo bora na liniji demarkacije koje treba da predstavlja simbol "mira i prosperiteta", nakon čega su zalili drvo vodom donesenom iz rijeke Taedgong sa sjevera i reke Han sa juga, a poslije toga su prošetali pred početak pregovora na kojima je potpisan sporazum.
Prije 73 godine oslobođen logor Dahau
Logor Dahau bio je sastavljen od glavnog logora i 123 manja logora, uključujući fabrike koje su se nalazile u blizini grada Dahau.
Dan pred oslobađanje logora, vršilac dužnosti komandanta Martin Gotfrid Vajs predao je logor grupi zatvorenika pod nazivom Međunarodni komitet Dahaua, a zatim je u toku noći napustio logor, zajedno sa većim brojem čuvara.
Njemački vojnici su kasnije dovedeni u logor kako bi predali zarobljenike američkoj vojsci.
Tokom oslobađanja Dahaua poginuo je veliki broj njemačkih vojnika. Nijedan američki vojnik nije poginuo, jer je njemačkim vojnicima bilo naređeno da ne pružaju otpor.
Tri dana pred oslobađanje Dahaua, u glavnom logoru su se nalazila 30.442 zatvorenika, a u pomoćnim kampovima 37.223 zatvorenika.
Veto Španije zbog Kosova
Pais piše da razlog španskog veta "nije spoljna politika EU", već to što Marijano Rahoj ne želi da se njegovo ime i potpis nađu u istom dokumentu, na istom nivou sa potpisom predstavnika Kosova, čiju nezavisnost Španija ne priznaje.
Španski list navodi da mu je informacija potvrđena iz diplomatskih izvora i da će Rahoj najvjerovatnije napustiti skup u Bugarskoj 17. maja, prije nego što počne sastanak kome će prisustvovati najviši predstavnici Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, BiH, ali i Kosova.
Prema tim navodima, Rahoj će u Sofiji biti prisutan samo dan ranije, tokom radne večere zajedno sa ostalim liderima 28 zemalja članica EU.
Ove informacije su potvrdile najave da će Brisel imati problema sa organizacijom prvog samita EU - Zapadni Balkan u posljednjih 15 godina, zbog čega su bile najavljene i "protokolarne egzibicije", kako bi sve strane bile zadovoljne.
Na taj način jasno se pokazuje njegovo neslaganje sa pozivom na samit Hašimu Tačiju.
Rahoj je ranije govorio o tome da je problematično što se u Briselu istovremeno govori o proširenju i državama koje nisu priznate. "To nas brine", rekao je Rahoj.