Svijet
Njujork Tajms: I list Hurijet pod kontrolom Erdogana
Ovaj potez može dodatno da učvrsti medijsku podršku predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, piše Njujork Tajms.
Predstavnik kupca, Dmiroren Holdinga je potrvrdio za Rojters ovu kupovinu, ne navodeći iznos transakcije.
Prethodno su iz kompanije Dogan objavili da su u pregovorima o prodaji svih njihovih komponenti u štampanim i vizuelnim medijima, čija je operativna vrijednost 1,1 milijarda dolara, odnosno 890 miliona dolara poslije odbijanja dugova.
Ovim spajanjem, kompanija Demiroren, koja je vlasnik već dva prorežimska lista, zadobiće kontrolu nad još nekoliko uglednih medija, navodi Rojters.
Osnivač Dogan Holdinga je Ajdin Dogan, pripadnik sekularnog establišmenta u Turskoj, a čiju je kompaniju Erdogan u više navrata kritikovao zbog napada na vladajuću Stranku pravde i razvoja.
Lavrov umoran, odlazi sa funkcije?
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov će otići sa te funkcije zbog "zamora", tvrde izvori privatne ruske TV mreže RTVi sa sjedištem u Njujorku.
Kanal na ruskom jeziku koji se emituje širom svijeta, ali ne i u Rusiji, objavio je na svom sajtu da ruski diplomata već duže vrijeme planira povlačenje, ali da je ostao na funkciji "zbog predsjedničke kampanje Vladimira Putina".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je te navode kao "spekulacije", rekavši da samo želi da iskoristi priliku čestita 68. rođendan Lavrovu, dok je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, kako tvrdi RTVi, rekla da "ne zna da li će Lavrov ostati na toj poziciji i u novoj vladi".
Mreža RTVi se poziva na "više izvora" i navodi da "nije tajna da Lavrov već duže vrijeme želi da napusti poziciju na kojoj je od 2004. godine".
Postoji više opcija za njegovu zamjenu, a navodno diplomata britkog jezika neće ići u penziju, već bi preuzeo neku manje aktivnu, ali važnu funkciju - vjerovatno u ruskom savjetu bezbjednosti.
Novi teroristički napad u Avganistanu
Eksplozija se dogodila u blizini šiitskog svetilišta zapadno od Kabula.
U trenutku eksplozije u gradu je obilježavan praznik Navruz kojim se označava početak persijske Nove godine.
Predsjednik Mjanmara podnio ostavku
Tin Ćo (71) odlazi sa predsjedničke dužnosti zato želi da se odmori, navodi se na Fejsbuk stranici njegove kancelarije i podsjeća da je on u prošloj godini dva puta morao da putuje u inostranstvo zbog bolesti.
Kako se navodi u saopštenju, on će zvanično napustiti dužnost za nekoliko radnih dana, u skladu s ustavom.
Tin Ćo, dugogodišnji saradnik predsjednice vlade Aung Su Ći, stupio je 30. marta 2016. na dužnost predsjednika Mjanmara. On je nazvao taj momenat "istorijskim trenutkom" u dugotrajnoj tranziciji zemlje ka demokratiji, nakon višedecenijske vojne vladavine.
Netanjahu: Afrički migranti veća prijetnja od džihadista
On je na konferenciji za novinare u izraelskom gradu Dimona rekao da bi Izrael bio meta žestokih napada terorista iz Sinaja da nije izgrađena ograda ili, kako je on rekao, još veće prijetnje dolaska ilegalnih migranata iz Afrike.
Izraelsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da se u Izraelu trenutno nalazi oko 42.000 afričkih migranata, koji su uglavnom došli iz Sudana i Eritreje i da je Vlada naredila da hiljade njih moraju napustiti zemlju ili će, u protivnom, biti zatvoreni na neodređeno vrijeme, prenio je AFP.
"Govorimo o jevrejskoj i demokratskoj državi, ali kako možemo da obezbijedimo takvu državu uz dolazak prvo 50.000, a zatim 100.000 i 150.000 migranata godišnje? Nakon milion ili milion i po, možda bismo morali da se zatvorimo. Nismo se zatvorili, već smo izgradili ogradu", rekao je Netanjahu.
Afera Fejsbuku odnijela milijarde dolara
Ponedjeljak je bio crni dan za "Fejsbuk" na Vol stritu zbog afere u vezi sa plasiranjem reklama u predsjedničkoj kampanji Donalda Trampa 2016. godine.
Zbog "Fejsbuka" pale su i dionice "Epla" i "Majkrosofta", i to između jedan i po i tri odsto.
"Fejsbuk" je, kako navode mediji, dvije godine znao da "Kembridž analitiks" nezakonito uzima podatke velikog broja korisnika mreže u SAD kako bi lakše osmislio kampanju za Trampa.
Kako se tvrdi, pod maskom istraživanja u naučne svrhe, preuzimanjem posebne aplikacije, korisnici su pristajali ili odbijali da daju svoje podatake, navode finansijski portali.
Osim toga, "Kembridž analitiks" je preuzimao podatke i svih "Fejsbuk" korisnika koji su preuzeli aplikaciju, a broj je porastao na nekoliko desetina miliona.
Uhapšen Sarkozi!
Kako javlja Skaj Njuz, Sarkozija je privela francuska policija zbog sumnje u malverzacije oko finansiranja svoje kampanje.
Rusija blokirala sastanak Savjeta bezbjednosti o Siriji
"Ne vidimo opravdanje za ovaj sastanak s obzirom na to da ljudska prava nisu tema na agendi Savjeta bezbjednosti", rekao je Genadij Kuzmin, zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN.
Kuzmin je zatražio proceduralno glasanje, tokom kojeg je samo osam delegacija glasalo za održavanje sastanka, što je za jedan broj manje od potrebnog broja. Na strani Rusije su protiv sastanka bili Kina, Bolivija i Kazahstan, dok su Obala Slonovače, Ekvatorijalna Gvineja i Etiopija bile uzdržane.
Za održavanje sastanka su glasale Francuska, Velika Britanija, Švedska, Poljska, Holandija, SAD, Peru i Kuvajt. Inicijator ovog sastanka bila je Francuska i još šest članica Savjeta bezbjednosti.
Pozivna pisma i vize pod lupom zbog migrantskog talasa
Sve češći pokušaji ilegalnih migranata da se preko teritorije BiH domognu zemalja EU podigli su na viši stepen kontrole prilikom ovjere pozivnih pisama za strance iz visokorizičnih zemalja, a pod posebnom lupom su i turističke vize.
Zapadnobalkanska ruta je zvanično zatvorena, ali migranti i dalje, uz pomoć kriminalnih grupa, nezakonito prolaze, tako da, kažu u bezbjednosnim institucijama BiH, sve države na toj ruti jesu ili mogu biti prihvatilišta (takozvani hot spotovi).
U BiH su prije tri godine usvojena dokumenta kojima je popisano koji su prioriteti i zadaci da bi se uspješno nosili sa mogućim nadolazećim migrantskim talasom. Planom hitnih mjera definisano je ukupno 18 mjera, a nedavno je Savjet ministara BiH napravio presjek njegove realizacije koji je dostavljen u parlamentarnu proceduru.
U ovom izvještaju naglašeno je da je Služba za poslove sa strancima BiH pojačala mjere u postupcima ovjere pozivnih pisama za strance iz visokorizičnih migracijskih zemalja da bi bile spriječene zloupotrebe izdatih viza radi korišćenja BiH kao tranzitne zemlje s ciljem odlaska u zemlje EU.
- Detaljnija analiza se vrši u postupcima izdavanja vize sa posebnim fokusom na "turistička putovanja", a pojačan je operativni rad inspektora za strance - navedeno je u toj informaciji u kojoj nisu precizirali za koliko je ljudi na ovaj način onemogućen ulazak u BiH.
Osim toga, stalni zadatak graničara je da pažnju usmjere ka rizičnim grupama, te muškarcima samcima koji ulaze bez porodice i bez identifikacionog dokumenta.
Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kaže da je situacija još pod kontrolom, ali da je teško reći kakvo nas proljeće i ljeto očekuju.
- Mi smo pojačali kontrole prilikom ovjere pisama, jer smo ranije utvrdili pokušaje zloupotreba - kazao je Ujić.
Ilegalni migranti u BiH najčešće dolaze iz Sirije, Pakistana, Libije, Avganistana, kao i Palestine, Alžira, Irana i Maroka.
Kapaciteti
Ministarstvo odbrane BiH dostavilo je u Parlament informaciju o stanju kapaciteta Oružanih snaga BiH koji bi mogli da budu korišćeni kao centri za privremeno prihvatanje i zbrinjavanje izbjeglica.
- Ukupan broj mjesta na lokacijama Bugojna, Semizovaca, Banjaluke, Kalinovika i Sarajeva je moguć za 1.380 osoba, uz napomenu da bi bila potrebna određena sanacija objekata da bi bili funkcionalni. Moguće je uspostaviti jedno veće ili dva manja šatorska naselja za 500 do 700 osoba u kojima bi dobijali hranu, pitku vodu, medicinsku i osnovnu pravnu pomoć - pojasnili su u Ministarstvu bezbjednosti BiH.
Slobodan Ujić kaže da ima migranata u sarajevskom kantonu koji su u privatnom smještaju, ali koje stalno nadziru inspektori.
- U slučaju masovnijeg priliva, nadležni bi morali da odrede dalje korake i lokacije koje bi bile korišćene.
Bregzit: Dogovoreni ustupci u slučaju Sjeverne Irske
"Imamo tranzicioni dogovor. Usaglasli smo se da vanredno zaštitno rješenje mora biti dio pravnog teksta sporazuma o povlačenju", rekao je Barnije.
Prema odredbama nacrta sporazuma, Sjeverna Irska će praktično poštovati ekonomska pravila EU i mogla bi postati potencijalno izolovana od ostatka Britanije.
U tekstu se navodi da će se ovaj aranžman primjenjivati dok se ne pronađe drugo rješenje. U dokumentu se jasno stavlja do znanja da Britanija nije pristala na ovaj specifični prijedlog EU.
More...
Vajrajt: Oko 800 terorista sa zapadnog Balkana u ISIL - u
Vajnrajt je upozorio i da se oko 30.000 potencijalnih terorista nalazi u Evropi.
On je, na otvaranju sastanka Evropola koji se održava u okviru bugarskog predsjedavanja Savjetu EU, upozorio da Bugarskoj i svim drugim evropskim zemljama prijeti terorizam. Prema njegovim riječima, glavne prijetnje za Evropu su ekspanzija terorističkih aktivnosti, kao i sajber prijetnje i kriminalne grupe koje postoje u nekim državama.
"Nadam se da će se prijetnje smanjiti, ali u mnogim zemljama su radikalizovane grupe prilično aktivne i mi smo ojačali kapacitete i otežali teroristima da izvršavaju svoje aktivnosti", istakao je Vajnrajt.
Evropol je prošle godine sproveo oko 1.600 akcija.
Njemački udar na Šengen?
Zehofer traži i sistematičnije protjerivanje lica kojima je odbijen zahtjev za azil, navod list "Velt am zontag". On smatra da granične kontrole moraju biti na snazi dok Unija efikasnije ne zaštiti granice što se, kako ističe, u dogledno vrijeme neće desiti.
Zehofer je tražio pojačanje osoblja u sudovima koji odlučuju o zahtjevu za azil, te obećava pomoć saveznim državama u procesu protjerivanja lica za koja ne postoji pravni osnov za boravak u Njemačkoj.
Novi ministar unutrašnjih poslova i donedavni premijer Bavarske zauzima se i za promjenu odnosa prema istočnim članicama EU koje odbijaju primanje migranata.
Trenutno je šengenski sistem na njemački zahtjev ukinut na njemačko-austrijskoj granici, te na zahtjev Kopenhagena na njemačko-danskoj granici.
Ubjedljiva pobjeda Putina za četvrti predsjednički mandat
Za Putina je na predsjedničkim izborima, prema rezultatima brojanja 99,84 odsto listića, glasalo 56.206 miliona birača, odnosno 76,67 odsto glasača, čime je ostvario ubjedljivu pobjedu, izjavila je predsjednica CIK Rusije Ela Pamfilova.
Na Krimu je Putina podržalo 994.569 glasača (92,15 odsto), rekao je predsjednik izborne komisije Krima Mihail Mališev.
Izborna komisija u Sevastopolju obradila je 100 odsto glasova i prema preliminarnim podacima, odziv je bio 71,44 odsto. Putin vodi sa 90,19 odsto glasova, izjavio je predsjednik izborne komisije Aleksandar Petuhov, prenosi Sputnjik.
Putin je rekao da su rezultati na predsjedničkim izborima priznanje njegovom radu, kao i povjerenje građana. On je naglasio da u toj podrši vidi i nadu za dalji razvoj zemlje i pozvao je Ruse da održe jedinstvo.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je čestitku Putinu.
Stoltenberg: Rusija sve nepredvidivija, NATO da učini više
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da zapadna vojna alijansa mora da poboljša svoje odbrambene sposobnosti i spremnost za djelovanje, imajući u vidu, kako je naveo, “sve agresivnije i nepredvidivije akcije Rusije”.
U objavljenom intervjuu njemačkom listu “Velt”, Stoltemberg je rekao da očekuje da će njemačka kancelarka Angela Merkel i drugi lideri NATO usvojiti takav pristup na narednom samitu ovog ljeta, s obzirom na opasnost da bi Rusija mogla da postepeno stavi veći naglasak na nuklearno oružje u svojoj doktrini, vježbama i novim vojnim sposobnostima.
“Mislim da će se kancelarka Merkel i njene kolege suočiti s novim odlukama na samitu NATO u julu u Briselu. Moramo biti budni i odlučni”, rekao je Stoltenberg za nedjeljno izdanje njemačkog lista, prenosi Rojters.
Lider NATO je prošle nedjelje optužio Rusiju za pokušaje da destabilizuje Zapad novim nuklearnim oružjem, sajber napadima i tajnim akcijama, uključujući trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta i njegove ćerke u britanskom gradu Solsberiju.
“Uvijek može da učinimo više i sada o tome moramo da razmislimo. Događaj iz Solsberija, po svoj prilici, slijedi šablon koji godinama opažamo – Rusija postaje sve nepredvidivija i agresivnija”, rekao je Stoltenberg u intervjuu.
Uz to, on je poručio da je NATO uvijek spreman da odgovori kada je neka od saveznica vojno napadnuta.
“Želimo vjerodostojno odvraćanje. Ne želimo rat. Naš cilj je deeskalacija”, istakao je Stoltenberg.
Naveo je i da bi se “hibridno ratovanje” moglo naći na agendi narednog sastanka Saveta NATO i Rusije, ukazavši na sve veću upotrebu takozvanih “hibridnih taktika” kao što su vojnici bez oznaka.
“Važno je da sjednemo za sto i razgovaramo jedni s drugima”, zaključio je Stoltenberg, pozvavši Rusiju da poštuje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja.
Generalni sekretar NATO je, kao dokaz ruske prijetnje, naveo pripajanje Krima 2014, podršku proruskim snagama u Ukrajini, vojno prisustvo u Moldaviji i Gruziji, miješanje u zapadne izbore i učešće u sirijskom ratu, napominje britanska agencija.
