All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Clear

14°C

Novi Grad

Clear

Humidity: 81%

Wind: 11.27 km/h

  • 27 Jul 2017

    Partly Cloudy 25°C 14°C

  • 28 Jul 2017

    Rain 21°C 14°C

Svijet

četvrtak, 11 avgust 2016 00:00

Njemačka: Nove mjere bezbjednosti

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mazijer predložiće danas paket mjera s ciljem povećanja bezbjednosti u zemlji koju je nedavno pogodilo više napada.
 
Teroristi - Foto: REUTERS
TeroristiFoto: REUTERS

Mediji u Njemačkoj navode da će te mjere uključiti i lakše deportovanje osumnjičenih za terorizam, prenio je AP.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je prošlog mjeseca istakla da će "uložiti sve ljudske napore" da bi zemlja bila bezbjedna.

Rojters navodi da nove mjere uključuju brže deportacije, ukidanje povjerljivosti komunikacije između ljekara i pacijenta u nekim slučajevima.

Ministar takođe planira da uvede "prijetnju po javnu bezbjednost" kao novi razlog za deporatciju migranta.

Ljekarima će biti ukinuta obaveza povjerljivosti u specijalnim slučajevima kako bi mogli da informišu vlasti u slučaju da neki od njihovih pacijenata predstavljaju potencijalnu pretnju za stanovništvo, objavio je "Bild".

Očekuje se da će Mezijer iduće nedjelje zajedno sa regionalnim ministrima unutrašnjih poslova iz vladajuće CDU i CSU potpisati i deklaraciju o daljim bezbjednosnim i antiterorističkim meram, koje uključuju zabranu nošenja burke, dvojnog državljanstva i pojačano prisustvo policije u vozovima kao i na željezničkim stanicama i aerodromima, prenosi AFP.

Mjere bezbjednosti u Njemačkoj su podignute na visok stepen poslije niza napada proteklog mjeseca, za koje je odgovornost preuzela takozvana Islamska država.

Danas se obilježava 71 godina od nuklearnih napada SAD na Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu. 6. avgusta 1945. bačena je prva atomska bomba, pri čemu je poginulo ukupno oko 140.000 ljudi.
 
Atomska bomba bačena na Hirošimu - Foto: AP
Atomska bomba bačena na HirošimuFoto: AP

U eksploziji je stradalo više desetina hiljada ljudi, dok su ostali preminuli od povreda zadobijenih tom prilikom ili od bolesti izazvanih radijacijom tokom narednih nedjelja, mjeseci i godina.

Tri dana kasnije, SAD su bacile bombu i na japanski grad Nagasaki, gde je poginulo 74.000 ljudi.

Barak Obama je u maju posjetio Hirošimu i time postao prvi predsjednik SAD koji je posjetio ovaj grad.

U poplavama izazvanim višednevnim obilnim monsunskim kišama ove nedjelje u Indiji je poginulo više od 50 ljudi, dok je u Nepalu nastradalo više od 90 osoba.
 
Indija - poplave  (foto: Profimedia) -
Indija - poplave (foto: Profimedia)

Indijski ministar unutrašnjih poslova Radžnat Sing rekao je da su se rijeke izlile iz svojih korita poplavivši sela na sjeveroistoku države Asam gdje je nastradalo 26 ljudi.

Kako je dodao, ugroženo je 3,6 miliona ljudi, dok je na hiljade ljudi zbrinuto u improvizovane kampove duž autoputeva i u višim oblastima.

Velike poplave pogodile su i državu Bihar gdje je nastradalo takođe 26 ljudi, a je nekoliko hiljada raseljeno, objavila je agencija PTI, prenosi AFP.

Istovremeno, u poplavama i klizištima u Nepalu poginulo je više od 90 osoba.

Hilari Klinton je i zvanično postala prva žena kandidat za predsjednika SAD pošto je na konvenciji demokrata u Filadelfiji prihvatila nominaciju.
 
Hilari Klinton - Foto: TANЈUG
Hilari KlintonFoto: TANЈUG

Ona je poručila da će biti predsjednik "svih Amerikanaca" i da su su ovi izbori vrijeme kada treba da se "podvuče crta".

"Biću predsjednik demokrata, republikanaca, i onih koji su nezavisni. Onih koji se bore, teže nečem i postižu uspjeh. I onih koji budu glasali za mene, kao i onih koji ne budu. Za sve Amerikance", istakla je Klinton u govoru posljednjeg dana konvencije Demokratske stranke u Filadelfiji, prenijele su agencije.

Klinton je navela da je njena prevashodna misija kao predsjednika da stvori nove mogućnosti i više radnih mjesta, uslove u kojima će plate da rastu.

To će biti, kako je navela, njen zadatak "od prvog do posljednjeg dana".

Ona se obratila i razočaranim pristalicama rivala Donalda Trampa, ponudivši im "maslinovu grančicu".

"Ovo je tužna istina. Nema drugog Donalda Trampa i to je to", kazala je ona.

"On želi da nas podjeli od ostatka svijeta, jedne od drugih. Želi da se plašimo za budućnost i da se plašimo jedni drugih", poručila je Klinton.

Klinton - bivša američka prva dama, senator i državni sekretar, je prije dva dana nominovana za Bijelu kuću.

Ona je, nadmašivši rivala Bernija Sandersa i osvojivši nominaciju, napravila veliki korak na svom putu da postane prva žena predsjednik SAD, prenijela je agencija AFP.

Dvojica generala turske armije sa četiri zvjezdice podnijeli su danas ostavke, javila je stanica Si-En-En Turk, dan nakon što je iz oružanih snaga otpušteno skoro 1.700 vojnih lica zbog umiješanosti u pokušaj vojnog udara.
 
Neuspio puč u Turskoj - Foto: Getty Images
Neuspio puč u TurskojFoto: Getty Images

Ostavke su podnijeli generali Kamil Basoglu i Ihsan Ujar, visokorangirani oficiri kopnenih snaga, navodi se u izvještaju. Nije precizirano zašto su napustili svoje položaje.

Јuče je iz vojske otpušteno 149 generala i admirala, što čini oko 40 odsto visokog oficirskog kadra turske armije.

Vlasti su privele više od 15.000 ljudi, uključujući preko 10.000 vojnika, poslije neuspjelog vojnog udara 15. i 16. jula, izjavio je ranije ministar unutrašnjih poslova Efkan Ala.

Ovih dana terorizam, pokušaj državnog udara i duboke polarizacije u svijetu, vrijeme je da se saberemo i pronađemo pravi odgovor. Intelektualna i moralna arogancija nas nigde neće dovesti, piše Kristijane Hofman u uvodniku njemačkog Špigela.

Ponekad se čini da se istorija svijeta zahuktava. To je vrijeme kada pregrijana atmosfera nesuglasice i ratobornosti ili sklonost ka histeriji i konfuziji prevladavaju ono što je opisao Tomas Man u romanu “Magična planina“ u predvečerje Prvog svjetskog rata koji je označio pad starog svjetskog poretka i uspostavljanje novog. To je vrijeme epohalnih promena, navodi Špigel.
Posljednja od tih istorijskih prekretnica dogodila se prije 25 godina nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi. Kraj hladnog rata pomjerio je ideološke koordinate. Sada, četvrt vijeka kasnije, atmosfera se još jednom alarmantno usijava s Bregzitom, terorizmom, Trampom, pokušajem vojnog udara i čistkama u Turskoj, napadom u Parizu, Nici, Vizbuegu, Minhenu, Ansbahu i rasnim nasiljem u SAD. Dodajte tome i izbjeglički talas u Evropi , teror Islamske države, rat u Ukrajini i tinjajuću finansijsku krizu.

U početku se činilo da se svi ti lomovi dešavaju na periferiji zapadnog svijeta - u Rusiji, Ukrajini i na Bliskom istoku. U početku smo mislili da se radi o sukobu kultura, Islamu nasuprot Zapada i slobodi nasuprot diktature.
Ali sada svi ti lomovi idu ravno kroz centar naših društava. Stigla nas je kritika globalizacije i savremenog zapadnog života i čak i demokratski uređene države gube svoje unutrašnje jedinstvo. Ono što je zajedničko prošlonedjeljnim događajima je krhkost građanskog mira. Svuda su polarizovana i podjeljena društva prepuna neuspjelih integracija. Glasanje za Bregzit izvelo je na površinu podjelu u britanskom društvu.
Amerika je rovovski podjeljena na pristalice Trampa i Klintonove, bijele i crne. U Evropi desničarski populisti su opozicija šampionima demokratije. U Francuskoj nije uspjela integracija sjevernoafričkih imigranata. A u Turskoj Erdogan produbljuje jaz između pristalica sekularne demokratije i islamske diktature.
Koga trba kriviti za situaciju? Delimično, krivica je na nama. Danas Zapad plaća cenu za stare greške i neuspjehe u spoljnoj politici. Propao je pokušaj integrisanja Rusije u bezbjednosne strukture ili da se pregovara da Turska postane dio EU. Destabilizovao je Bliski istok intervencijom na tom području. Takođe, plaća cenu iluzija iz 1990-ih. U to vrijeme, bilo je nepojmljivo da bi zapravo trebalo preispitati temeljnu superiornost demokratije i slobode, naročito iznutra. Mi smo pobjedili i smatrali smo to krajem istorije.

Dakle, što nam je činiti? Snaga Zapada je uvek ležala u sposobnosti da prihvati kritike i da se mijenja. Zapadni ekonomski poredak - kapitalizam - se pokazao kao dugovječan zbog fleksibilnosti i sposobnosti prilagođavanja. U ratu sistema protiv socijalizma, kapitalizam je bio superiorniji jer je integrisao socijalna pitanja i transfoprmisao ih u duštvenu tržišnu ekonomiju.
Zapad će morati da ponovo da razvije tu integrišuću snagu. To zvuči kao izazov. Kako, nakon svega, da demokratija integriše svoje neprijatelje - Islamiste, populiste i autoritarce?
Naravno, ne možemo žrtvovati principe demokratije i vladavinu prava, ali naš politički sistem mora odgovoriti na strahove i potrebe onih koji čeznu za autoritatnoošću: potreba za redom i stabilnošću, čežnjom za identitetom, čistoćom, osećajem pripadnosti nekom mjestu, osjećaju gubljenja kontrole u eri globalizacije.
Nastojanje da se ljudi ubijede da vjeruju da su pobjednici globalizacije neće pomoći ukoliko ne korespondira s načinom na koji percipiraju svoje živote. To diskredituje demokratiju i podriva povjerenje u političare u vrijeme kada oni insisitraju na otvaranju granica dok ljudi žele da znaju ko je u njihovoj zemlji.

Da li će ili ne taj zapadni model života ponovo biti privlačan takođe je pitanje vremena. Ne možemo da se uvučemo u podjele i ne možemo da prihvatimo “mi ili oni“ retoriku i da se upuštamo u militantne verbalne eskalacije, poput bivšeg franscuskog predsjednika Nikola Sarkozija koji je prošle nedjelje rekao:
“Mi smo u ratu, totalnom ratu“.
Takođe, moramo se moralno razoružati. Nije od pomoći da se sukobite s kritikama i napadima i moralnom arognacijom i da ih odbacite kao neznanje onih koji su zaostali. Niti će nam biti od koristi da kažemo da smo mi napredni, a oni zaostali. Demokratija mora u sebe uključiti i svoje protivnike.

Džordž Soroš, američki tajkun koji stoji iza većine "obojenih revolucija", čovjek koji ne krije da je lično zaslužan za proteste na "Majdanu", koji su doveli do krvavog rata u Ukrajini, odvojio je čak 20 miliona dolara za interventno finansiranje demokratije u Srbiji.

Kako Informer saznaje, ruski agenti su, po nalogu predsjednika Vladimira Putina, upozorili vlasti u Beogradu na zlo koje se sprema. Prema riječima sagovornika ovog lista, plan Soroša i njegovih operativaca jeste da političku situaciju u Srbiji maksimalno radikalizuju i dovedu do uličnih sukoba i ozbiljne političke krize.

“Krajnji cilj je da se ruski uticaj na vrh srpske politike smanji što je više moguće. Soroš i američki centri moći koji stoje iza njega kao najveću opasnost u Evropi trenutno vide ‘rusku Srbiju’. I zato neće žaliti ni para, ni svake druge podrške da na vlast, ovako ili onako, vrate one koji bespogovorno slušaju Zapad”, objašnjava izvor Informera.

Upitan kako soroševci misle da na silu promjene volju naroda, on kaže: “Ne zaboravite, na početku sukoba u Ukrajini većina Ukrajinaca je bila za Porošenka. Iako u Makedoniji i dalje ubjedljiva većina ljudi podržava vladajući VMRO, Soroš je uspio da izazove najveću krizu u modernoj političkoj istoriji. Tako nešto, po makedonskom receptu, pokušaće i u Srbiji”.

Prema ruskim informacijama, Soroš će 20 miliona dolara u "srpski slučaj" u narednih godinu dana uložiti kroz razne projekte - od podrške medijima, preko projekata NVO za razvoj civilnog društva, do školovanja političkih i medijskih kadrova. Svi ti zvanični projekti, međutim, biće samo maska, a najveći dio keša će doći do organizatora protesta koji treba da izazovu haos. Soroš, više ili manje skriven, stoji i iza protesta "žute patke". Gotovo sve NVO koje se pojavljuju kao organizatori protesta "Ne davimo Beograd" u krajnjoj instanci su finansijski povezane sa Sorošem i njegovim organizacijama”, tvrdi sagovornik Informera.

Kako ovaj lista saznaje, Rusi su Srbiji, osim informacija, ponudili i iskustvo u borbu protiv antidržavnih aktivnosti. “Na raspolaganje su nam stavili neke od svojih najiskusnijih ljudi koji su se u Rusiji uspješno obračunali sa pokušajima ‘obojene revolucije’", tvrdi Informerov izvor. Analitičar Branko Radun ocjenjuje da ovo nije prvi put da se Soroš miješa u politiku Srbije.

“Soroš to ne radi samo u Srbiji, već u većem dijelu Evrope i svijeta. Na taj način obezbjeđuje da te zemlje rade u američkom interesu. Pritisak na Srbiju nije bezazlen. Ali u ovoj fazi ne bih rekao da je to rušenje Vučića, već prije kao pokušaj njegovog slabljenja.

Međutim, ako dosadašnji pritisak ne da rezultate, sigurno će se preći na njegovu radikalizaciju”, zaključuje Radun.

 

Mađarska vlada neće popustiti pred pritiskom da otvori granice za migrante, izjavio je glavni savjetnik premijera za unutrašnju bezbjednost Đorđi Bakondi.
Sto trideset od oko 400 migranata koji su krenuli iz Beograda stiglo je u nedjelju u pograničnu zonu Horgoš–Reske i traži da pređe u zapadnu Evropu preko Mađarske.

 

 

 


Migranti, uglavnom iz Avganistana i Pakistana, počeli su štrajk glađu u znak protesta zbog oštrijih mađarskih propisa o prelasku granice, prenosi mađarska agencija MTI.
Bakondi je rekao da proteste poput ovog često ne organizuju sami migranti već organizacije civilnog društva koje žele da izvrše pritisak na mađarsku vladu da otvori granice "i pusti sve da prođu" do Austrije.
"To se neće dogoditi", rekao je Bakondi.
Prema njegovim riječima, nijedan od 130 migranta koji su stigli u nedjelju nije podnio zahtev za azil mađarskim vlastima.
U noći između nedjelje i ponedjeljka ukupno 166 ljudi je pokušalo da pređe južnu granicu Mađarske ilegalno, dodao je Bakondi.

MINHEN,23. jula 2016. /agencije/- Istraga o pucnjavi u Minhenu i dalje traje, a policija pokušava prIJe svega pokušava da sazna ko stoji iza napada i šta su mogući motivi.

Različiti izveštaji kao i navodi medija spekulišu o islamizmu ili nacionalizmu. Nijedna grupa nije preuzela odgovornost za napad, iako je Islamska država na društvenim mrežama pohvalila akciju.

Nekoliko sati nakon napada, policija je pronašla tijelo napadača, koji je najverovatnije počinio samoubistvo. Lokalni zvaničnici pretpostavljaju da je djelovao sam, ali je policija zvanično saopštila da se traga za troje osumnjičnih.

Malo se zna o napadaču i šta ga je motivisalo da otvori vatru ispred šoping centra. “Motivi ovog zločina još nisu potpuno jasni“, rekao je njemački ministar spoljnih poslova Frank Valter Štajnmajer. Žena koja se našla na mJestu nesreće rekla je za CNN da je bila u Mekdonaldsu kada je muškarac sa puškom počeo da puca. “Izašla sam iz toaltea i čula neki alarm. Ubijao je djecu. Djeca su sjedila i jela, nisu mogla da bježe“, rekla je ona. Ona tvrdi da je napadač vikao “Alahu Akbar“.

Kako prenose lokalni mediji, šoping centar “Olimpija“ nalazi se u četvrti Hasenbergl u kojoj živi veliki broj imigranata. “Ne možemo da isključimo da je u pitanju terorizam, ali ne možemo to ni da potvrdimo“, naveli su zvaničnici.

Poliitička analitičarka Hafsa Kara Mustafa u svojoj analizi pominje slučaj nacionalizma. “Uzimajući u obzir činjenicu da se napad dogodio na petu godišnjicu maskara u Oslu sve izgleda i kao napad neonacista.

Međutim, s obzirom na to šta se dogodilo prošle nedelje u Nici i potom u vozu u Nemačkoj, ukoliko ne bude zvanične potvrde da je u piatnju neo-nacizam može se dovesti u vezu sa Islamskom državom“, rekla je ona.

21. jula 2016. /agencije/Turski predsjednik Tajip Erdogan proglasio je u srijedu tromjesečno vanredno stanje u Turskoj, rekavši da će to omogućiti vlastima brzu i efikasnu akciju protiv odgovornih za prošlotjedni neuspjeli pokušaj puča.

"Savjet ministara odlučio je da proglasi vanredno stanje u trajanju od tri mjeseca", izjavio je turski predsjednik u obraćanju koje je u srijedu naveče uživo prenosila televizija nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost koje je trajala gotovo pet sati, prenose agencije.
Ta je mjera bila "nužna za brzo iskorjenjivanje svih elemenata terorističke organizacije upletene u pokušaj puča", rekao je Erdogan misleći pritom na mrežu propovjednika Fethulaha Gulena kojega je optužio da je podsticao puč. Gulen je iz progonstva u SAD-u opovrgao svaku upletenost, prenosi AFP.
Vanredno stanje, koje stupa na snagu nakon objave u turskim službenim novinama, omogućiće predsjedniku i kabinetu da zaobiđu parlament u donošenju novih zakona, prenosi Rojters.
Erdogan je rekao da će pokrajinski guverneri dobiti povećane ovlašćenja dok traje vanredno stanje, dodajući da će oružane snage djelovati pod zapovjedništvom vlade.
Zakon o vanrednom stanju uveden je još 1983. i nije jasno kako će biti primjenjivan. Njime je predviđeno da se vanredno stanje proglašava u slučaju prirodnih katastrofa, epidemija, ekonomskih kriza i u slučaju ozbiljnog remećenja javnog reda zbog ozbiljnih nagovještaja nasilnih akcija čiji je cilj rušenje slobodnog demokratrskog uređenja uspostavljenog Ustavom, ili osnovnih prava i sloboda.
Po Zakonu o vanrednom stanju, mogu se ograničiti ili zabraniti saobraćaj, okupljanja, kretanje na nekim mjestima ili u neko vrijeme, može se narediti pretres lica, vozila i zapljena predmeta koji se smatraju dokaznim materijalom. Takođe, građanima se može narediti da stalno nose lična dokumente.
Može se zabraniti štampanje i distribucija novina, časopisa i drugog materijala, uvesti kontrola svih oblika štampanih i audio-vizuelnih medija, kao i pozorišnih predstava i filmova koji se javno prikazuju.
Uvođenjem vanrednog stanja ukidaju se sva ustavna ograničenja izdavanja predsjedničkih dekreta.
"Evropa nema pravo da kritikuje ovu odluku", dodao je Erdogan, pretpostavljajući da će Evropska unija, koja sve više kritikuje stanje ljudskih prava u Turskoj i koja je pozvala Ankaru da se suzdrži od čistki u državnim ustanovama, izraziti zabrinutost.

Strana 30 od 30
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…