All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

subota, 30 septembar 2017 00:00

Katalonija pred sutrašnji referendum

Katalonske vlasti ne odustaju od najavljenog referenduma. Dok je u Barseloni održan posljednji predizborni skup zagovornika referenduma, španska vlada ističe da referenduma neće biti jer će njegove posljedice biti ništavne. Katalonska vladajuća koalicija je najavila da će proglasiti nezavisnost u roku od 48 sati ako referendumski odgovor bude pozitivan.
 
Katalonska policija - Foto: TANЈUG
Katalonska policijaFoto: TANЈUG

Više desetina hiljada ljudi okupljenih na završnom mitingu u Barseloni poručilo je "glasaćemo". Obratio im se predsjednik te španske pokrajine i pozvao ih da se sutra izbore za svoje dostojanstvo.

"Danas smo pobijedili sav postojeći strah i prijetnje, pritiske, laži i zastrašivanja, autoritarnu vladu u Madridu koja nije željela da dođemo do ove tačke, i to što smo sve uradili na miran način. Željeli su da se predamo na prvi znak neke nevolje, ali nas nisu poznavali, kao narod koji suočen sa teškoćama postaje još jači. To znači, dragi prijatelji, da pobjeđujemo", kaže Karles Pudždemon, predsjednik Katalonije.

Na drugoj strani španski Ustavni sud naredio je suspenziju referenduma. Regionalna policija dobila je naređenje da zatvori biračka mjesta do sutra u šest sati kako bi spriječila glasanje. Policijskim patrolama se nalaže da obiđu svih dvije hiljade i 315 biračkih mjesta i zaplijele glasačke kutije, izborne listiće i zatvore birališta.

"Od samog početka procesa secesije on je ilegalan, zasnovan na nelegalnim aktima. Stoga je dužnost vladavine zakona i svake vlade da to spriječi. Referenduma neće biti jer neće imati bilo kakve političke posljedice", kaže Iniho Mendes de Vigo, portparol vlade Španije.

Više organizacija i udruženja je izrazilo podršku referendumu a masovni protesti se danima održavaju širom Katalonije. Svima je zajedničko protivljenje odluci vlade u Madridu.

"Došli smo u miru, ne želimo bilo koga da provociramo niti da se sukobljavamo sa Špancima jer smo mi braća. Ali, narod ovde želi sam da odluči a ne neko drugi umesto njega", rekao je farmer Evarist Sančes.

"Uzbuđena sam zbog referenudma. Јa ću glasati. Mislim da neće biti nikakvih problema", kaže Sofija.

"Svi treba da glasaju, ne zato što su za ili protiv nezavisnosti, mogu da ubace i prazan listić. Treba svi da glasamo naročito zbog onoga što se dogodilo prošle srijede, kada su, nakon mitinga, uhapšeni katalonski zvaničnici. Moramo da branimo svoja prava", rekla je Sara.

Katalonska policija upozorava na moguće nemire na dan održavanja referenduma. Organizacije koje podržavaju nezavisnost pozvale su svoje članove da se suzdrže od nasilja čak i ako ne budu mogli da uđu na biračka mjesta.

subota, 30 septembar 2017 00:00

UN traže novčanu pomoć za Dominiku

U cilju saniranja štete koja je nastala nakon uragana "Marija", Ujedinjene nacije su pozvale na prikupljanje pomoći od 31 milion dolara za karipsko ostrvo Dominika.
 
UN (Foto: Flickr/Steve Calcott) -
UN (Foto: Flickr/Steve Calcott)

Cilj tog apela je da se obezbijedi pomoć za 65.000 ljudi do decembra, saopštile su UN i navele da se danas očekuju tri miliona dolara od Centralnog fonda za hitnu pomoć Dominiki.

Uragan "Marija" pogodio je Dominiku 18. septembra sa vjetrovima brzine 260 kilometara na čas, a policija je ove nedjelje saopštila da je 19 ljudi stradalo i da se 29 vodi kao nestalo.

Premijer Dominike Ruzvelt Skerit rekao je da je uništenje od uragana "Marija" na tom ostrvu "nezamislivo".

Počeli su radovi na prototipu zida kakvog Donald Tramp želi da izgradi na granici sa Meksikom.
 
Izgradnja zida na granici sa Meksikom - Foto: Screenshot
Izgradnja zida na granici sa MeksikomFoto: Screenshot

Kontroverzni zid bio je jedna od glavnih stavki Trampove kampanje, ali početak radova je već tri mjeseca zakasnio.

Građevinske firme su počele da prave prototipe zida, koje će finansirati američka vlada, uprkos tome što se Tramp kleo da će Meksiko platiti za zid, piše "Metro".

Izgradnja osam modela zida u San Dijegu je sada u toku. Tramp je prethodno odabrao četiri građevinske kompanije koje treba da grade zid duž granice SAD sa Meksikom. Očekuje se da će gradnja prototipa trajati mjesec dana.

Roj Viljareal, vršilac dužnosti šefa granične patrole u San Dijegu rekao je da će svaka firma ocijeniti svaki model.

- Moguće je da ne bude samo jedan pobednik, možda to bude kombinacija više dizajna - rekao je Viljareal.

Četiri prototipa će biti napravljena od betona, a četiri od drugih materijala.

Tramp je u petak rekao da želi da se kroz zid može vidjeti, iako je najprije tražio betonski zid.

Viljareal je rekao da će možda zato betonski zidovi biti napravljeni sa otvorima kroz koje granična policija može da gleda.

Trampova administracija se suočava sa tužbama zbog građenja zida.

Katalonska policija  je upozorila na pojavu građanskih nemira ukoliko španske vlasti zatvore birališta i na taj način spriječe održavanje referenduma o nezavisnosti Katalonije, zakazanog za 1. oktobar.
 
Katalonska policija - Foto: TANЈUG
Katalonska policijaFoto: TANЈUG

Katalonska vlada se zavjetovala da će održati referendum, uprkos tome što centralna vlada Španije pokušava na sve načine da odvrati Kataloniju od takvog poteza, prenosi AFP.

četvrtak, 28 septembar 2017 00:00

Plan o legalnom preseljenju 50.000 izbjeglica

Evropska komisija predložila je novi dvogodišnji program prihvatanja najmanje 50.000 azilanata u članicama evropskog bloka.

"Riječ je o regulisanju jednog od najkompleksnijih, strukturnih fenomena našeg doba, ne o privremenoj vanrednoj situaciji", izjavila je potpredsjednik Komisije Federika Mogerini.

Dvogodišnjim programom koji se okončava danas preseljeno je manje od petine od planiranih 160.000 tražilaca azila.

Nekoliko istočnih članica EU odbacilo je šemu obaveznog preuzmanja izbjeglica, a pravni prigovor Poljske i Mađarske odbio je Evropski sud pravde ranije ovog mjeseca.

Uprkos tome, Mogerinijeva insistira da politika EU o migracijama "počinje da daje rezultate", prenio je Bi-Bi-Si.

Komisija u saopštenju sugeriše da prioritet sada treba da bude premještanje potencijalnih izbjeglica koje su stigle u Italiju i Grčku u posljednjem talasu, a procjenjuje se da je riječ o 8.000 ljudi.

Prema novom planu, EU bi primila ukupno 50.000 ljudi sa Bliskog istoka i iz Turske, a posebna pažnja bila posvećena izbjeglicama sa sjevera Afrike.

Plan o legalnom preseljenju 50.000 izbjeglica

Predsjednik Katalonije Karles Pućdemon izjavio je da zabrana referenduma o nezavisnosti Katalonije jača podršku građana glasanju na način na koji to evropske institucije neće moći da ignorišu.

On je kritikovao Evropsku komisiju da se "pravi da ne čuje želju Katalonije da se referendum o nezavisnosti održi".


Pućdemon je rekao za AP da Evropska komisija nije branila osnovna prava svih Evropljana nakon što su španske vlasti suspendovale referendum, čime je Brisel "okrenuo leđa" Kataloncima.

Katalonski predsjednik kaže da će sukob sa Španijom prije pretvoriti u evropsko, nego u unutrašnje pitanje.

Za sada nijedna zemlja nije otvoreno izrazila podršku referendumu, čije je održavanje planirano za 1. oktobar, a koji španska Vlada smatra nelegalnim.

Pućdemon: Evropa neće moći da ignoriše podršku naroda

utorak, 26 septembar 2017 00:00

Milioni ljudi u Portoriku i dalje bez struje

Milioni ljudi u Portoriku i dalje su bez električne energije usljed udara uragana "Marija".
 
Uragan Marija (foto: Reuters) -
Uragan Marija (foto: Reuters)

 
Prema satelitskim snimcima američkih vlasti, većina Portorika je u mraku, a oko glavnog grada San Huana mještani su izolovani, bez komunikacija i struje. Za popravku i normalizaciju situacije biće potrebne sedmice. 

Lokalni mediji javljaju da vlada i nestašica pijaće vode i lijekova. 

"Portoriko je dio SAD i moramo da preduzmemo hitnu akciju. Ovo je velika nesreća", rekao je guverner Portorika Rikardo Roseljo mreži Si-En-En. 

On je pozvao američki Kongres da izađe "sa nečim opipljivim, prijedlogom zakona koji sada odgovara našim potrebama". 

Roseljo je upozorio da se dešava "humanitarna krizau Americi" i zatražio veću pomoć. 

Portoriko već duguje oko 72 milijarde dolara i suočava se najvećim bankrotom u istoriji SAD.

ponedeljak, 25 septembar 2017 00:00

"Najmoćnija žena u svijetu nestabilnih muškaraca"

Pojedini su Angelu Merkel ismijavali kao "kraljicu stroge štednje", dok su joj drugi klicali kao "spasiteljki izbjeglica", a neki pozdravljali kao "novu liderku slobodnog svijeta", ali sada, kada je osvojila i četvrti mandat na čelu najveće evropske ekonomije, mnogi Nijemci je jednostavno zovu – "vječita kancelarka", navodi AFP.
 
Angela Merkel - Foto: AP
Angela MerkelFoto: AP

Kćerka pastora koja je rasla iza "gvozdene zavjese", danas za mnoge Nijemce "mama Merkel", svojim pragmatičnim, skromnim i umirujuće prijatnim stilom usavršila je vještinu ostanka na vlasti u ovoj bogatoj zemlji koja je naklonjenija kontinuitetu nego promjenama, ocjenjuje francuska agencija.

"U burnim vremenima američkog predsjednika Donalda Trampa, Bregzita i višestrukih globalnih kriza, 63-godišnja Merkel postala je temelj u zemlji koja stremi da održi zavidan privredni rast i stopu zaposlenosti", navodi se u analizi.

Nijemci su joj, primjećuje AFP, zahvalili time što je zadržavaju na vlasti otkako je postala najmlađa i prva žena kancelar 2005. godine, a istovremeno je vršnjakinja "davno prohujalih" lidera poput Džordža V. Buša, Tonija Blera i Žaka Širaka.

Odajući utisak da nema ni trunke sujete i ravnodušna prema "sjaju i raskoši" koje donosi vlast, ona živi u prosječnom stanu u Berlinu sa suprugom-naučnikom koji se kloni medija Јoakimom Zauerom, pazari u lokalnom supermarketu, a odmore provodi pješačeći na Alpima - tako francuska agencija opisuje kancelarku Merkel.

Uz to, kada su je međunarodni listovi, nakon Trampove iznenađujuće pobede prošle godine, proglasili novom pobornicom liberalne demokratije, ona je tu etiketu odbacila kao "groteksnu i apsurdnu".

Iako često kritikovana da se kloni teških izazova, Merkel je svoje mandate obeležila hrabrim i iznenađujućim odlukama – od odbacivanja nuklearne energije nakon havarije u Fukušimi 2011. do otvaranja nemačkih granica za više od miliona tražilaca azila od 2015.

"Priliv migranata ju je, doduše, skupo koštao, kako glasača tako i susjeda iz EU, a mnoge naveo da predvide njen silazak s vlasti", konstatuje AFP, ali napominje da joj se, kako se broj novopridošlica smanjio, a njena vlada usvojila strožu azilsku politiku, popularnost vratila na nivoe prije krize.

Svoje protivkandidate je, dodaje se u tekstu, razgnevila nepominjanjem njihovih imena i odbijanjem da sa njima uđe u žustar politički dijalog, dok su je mnogi politički komentari zbog toga optužili da je Njemačku "zagnjurila" u "apolitički dremež", a svojim govorima uvela Nijemace u "masovnu hipnozu".

Sada, na početku četvrtog mandata, protivnika na vidiku nema, ali gomila izazova čeka Angelu Merkel, koju je list Njujorker opisao kao "najmoćniju ženu u svijetu punom nestabilnih muškaraca".

ponedeljak, 25 septembar 2017 00:00

Irački Kurdi glasaju na referendumu za nezavisnost

Na sjeveru Iraka danas je počelo glasanje na referendumu o nezavisnosti koji organizuje Regionalna uprava Kurdistana, uprkos prijetnjama iz susjednih zemalja i straha od nestabilnosti i nasilja širom Bliskog istoka.
 
Zgrada parlamenta Kurdistana (Foto:s.yimg.com) -
Zgrada parlamenta Kurdistana (Foto:s.yimg.com)

Glasačka mjesta otvorena su u 8.00 časova po lokalnom vremenu i trebalo bi da budu zatvorena u 18.00 časova. Konačni rezultati biće objavljeni u roku od tri dana.

Očekuje se da će većina glasača podržati nezavisnost. Ishod ovog referenduma nije obavezujući, ali će lider Kurdistana Masud Barzani dobiti mandat za pregovore sa Bagdadom i susjednim državama o osamostaljenju ovog regiona bogatog naftom.

"Čekali smo 100 godina na ovaj dan. Želimo da imamo državu, uz božiju pomoć. Danas je dan slavlja za sve Kurde. Uz božiju pomoć, glasaćemo za Kurdistan", rekao je građanin po imenu Rizgar dok je stajao u redu ispred jedne škole u Erbilu, gdje se nalazi glasačko mjesto.

Pravo glasa imaju svi registrovani punoljetni glasači, Kurdi i pripadnici ostalih etničkih grupa u oblastima pod kontrolom Kurda na sjeveru Iraka.

Prema podacima referendumske komisije, pravo glasa ima 5,2 miliona glasača, uključujući one koji žive u inostranstvu i koji su počeli da glasaju elektronskim putem prije dva dana.

Pitanje na listiću na kurdskom, turskom, arapskom i asirijskom jeziku glasi: "Da li želite da Region Kurdistana i kurdistanske oblasti izvan Regiona postanu nezavisna država?"

Referendum se održava uprkos snažnim međunarodnim pritiscima na Barzanija da ga otkaže zbog straha od sukoba sa zvaničnim Bagdadom, Iranom i Turskom.

Iran je juče obustavio direktne avionske letove preka Kurdistanu, a Bagdad je zatražio od ostalih država da prekinu direktnu trgovinu naftom sa Kurdistanom i da regionalna uprava preda kontrolu nad međunarodnim aerodromima i graničnim prelazima prema Iranu, Turskoj i Siriji.

ponedeljak, 25 septembar 2017 00:00

Kačinjski: Njemačka će morati da nam plati

Berlin nema pravnih osnova da odbije Varšavu za isplatu reparacija za štetu, nanetu za vrijeme Drugog svjetskog rata, smatra lider vladajuće poljske partije "Zakon i pravda" Јaroslav Kačinski.
 
Berlin, Njemačka - Foto: RTRS
Berlin, NjemačkaFoto: RTRS

"Nema nikakve pravne osnove da bi Nemačka mogla da nas odbije" rekao je Kačinski, uvjerivši da će "proces biti nastavljen" i da "Poljska ne planira to da prekine".

On je takođe pozvao da se postavi pitanje reparacije od Njemačke "međunarodni problem".

"Ne slažemo se da se čitavo zlo i zločini Drugog svjetskog rata svode na Holokaust", dodao je Kačinski koji je smatrao takav pristup rasističkim.

Po njegovom mišljenju, Njemačka treba da odgovara za "vozove sa ukradenim umjetninama i vrijednim predmetima, kao i privatno vlasništvo Poljaka".

"Ti ljudi su krali, ubijali. Sve to zahtijeva kompenzaciju", izjavio je političar.

Berlin je više puta izjavljivao da neće isplaćivati dodatne vojne reparacije koje zahtjeva Varšava.

Strana 30 od 67
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…