All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

18°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 79%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Jul 2017

    Rain 22°C 16°C

  • 26 Jul 2017

    Showers 20°C 14°C

Svijet

Pripadnik obezbjeđenja je upucao u nogu osobu koja je osumnjičena za napad ispred Ambasade Izraela u Ankari, rekao je portparol izraelskog Ministarstva spoljnih poslova.
 
Ankara, Turska - Foto: REUTERS
Ankara, TurskaFoto: REUTERS

"Osoblje Ambasade je bezbjedno. Napadač je ranjen prije nego što je stigao do Ambasade. Napadač je ranjen od strane lokalnog obezbjeđenja", rekao je portparol u tekstualnoj poruci.

Privatni mediji su ranije prenijeli da je jedna osoba ranjena i neutralisana u ovom incidentu i da je azilant izvršio napad oštrim predmetom.

Televizijska stanica "NTV" je prenijela da se incident dogodio kada je dvoje ljudi probalo da uđe u Ambasadu Izraela.

Nema informacija od dugom čovjeku koje je možda upleten u incident.

Turski policajac na licu mjesta rekao je da je napadač uzvikivao "Alahu ekber", prije nego što je pogođen.

utorak, 20 septembar 2016 00:00

Austrija diže ogradu na granici sa Mađarskom

Austrija je počela da postavlja stubove na koje se brzo može razvući ograda u dužini od 1,8 kilometara duž granice sa Mađarskom.
 
Gradnja ograde (arhiv) - Foto: Beta/AP
Gradnja ograde (arhiv)Foto: Beta/AP

Pripremni radovi za ogradu se obavljaju u blizini prelaza Nikelsdorf, koji su stotine hiljada migranata koristile tokom naleta izbjeglica prošle godine.

Pripreme koje obuhvataju postavljanje stubova u zemlju počele su juče, ali odluka da se stubovi povežu ogradom još nije donesena, rekao je portparol policije.

Ograda u blizini prelaza bila bi podignuta ukoliko Austrija odluči da primijeni oštre mjere kojim bi bilo onemogućeno migrantima da uđu u zemlju.

Austrija je prošle godine primila oko 90.000 tražilaca azila, što je više od jedan odsto njene populacije. Vlada je saopštila da će ove godine dozvoliti da zahtjev za azil podnese samo 37.500 ljudi.

Do prošlog mjeseca, zahtjeve za dobijanje azila u Austriji podnijelo je 26.400 ljudi.

U svijetu će do kraja ove godine 3,5 milijardi ljudi koristiti internet, što je 47 odsto svjetske populacije i za oko 300 miliona više nego 2015, prema najnovijem izvještaju Komisije UN za širokopojasni internet i Međunarodne unije za telekomunikacije.
 
Budućnost informacije - Foto: ilustracija
Budućnost informacijeFoto: ilustracija

U svijetu 91 država sada ima procenat od preko 50 odsto stanovništva koje je na onlajn mreži u poređenju sa 79 zemalja prošle godine, navodi se u dokumentu objavljenom na internet stranici informativnog centra UN.

Iako su Kina i Indija najveća internet tržišta na svijetu, ona su takođe među šest zemalja koje zajedno daju 55 posto svjetskog "oflajn" (van mreže) stanovništva, navodi se u izvještaju Komisije UN.

Štaviše, 20 zemalja, uključujući SAD, Kinu i Indiju, učestvuju sa gotovo tri četvrtine u svjetskoj populaciji koja ne koristi internet, dodaje se dalje.

"Ovi rezultati sugerišu da napori usmjereni na samo nekoliko tržišta modu značajno da pomognu u prevazilaženju "digitalnog jaza" između onlajn i oflajn populacije", ocjenjuje ITU, koja je specijalizovana agencija UN-a za telekomunikacije.

Top deset zemalja po korišćenju interneta u domaćinstvima nalazi se u Aziji ili na srednjem Istoku, pri čemu je Јužna Koreja prva u svijetu sa 98,8 odsto domaćinstava priključenih na internet.

Slijedi Katar sa 96 odsto domaćinstava onlajn, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 95 procenata.

Island, s druge strane, ima najveći procenat individualnih korisnika interneta (98,2 osto), a prate ga Luksemburg (97,3 odsto), i Andora (97 odsto).

Najniži nivo korišćenja interneta bilježi se u subsaharskoj Africi, gdje je u velikom broju zemlja procenat stanovništva koje je na mreži ispod tri odsto, uključujući Čad (2,7 odsto), Sijera Leone (2,5), Nigeriju (2,2), Somaliju (1,8) i Eritreju (1,1 posto).

Zemlje lideri u korišćenju fiksnih širokopojasnih priključaka na internet su Monako i Švajcarska, s penetracijom od oko 45 odsto u tom segmentu, ili sa više od 47 pretplata na sto stanovnika.

Najveći procenat aktivnih mobilnih širokopojasnih priključaka, odnosno pretplata, od 144 na 100 ljudi, ima Finska, isped Singapura (142) i Kuvajta (139).

U azijsko-pacifičkom regionu nalazi se 1,7 milijardi, ili 48 procenata od ukupnog broja mobilnih širokopojasnih priključaka u svijetu. U obje Amerike ima 778 miliona mobilnih širokopojasnih pretplatnika, u Evropi 483 miliona, u Africi 280 miliona, u arapskim zemljama 185 miliona, a u Rusiji i drugim zemljama ZND 150 miliona.

Kada je riječ o fiksnim "broadband" pretplatnicima, u Azijsko-pacifičkom regionu ih ima 432 miliona, odsnono 49 odsto od ukupnog broja u svijetu, u Evropi ih je 199 miliona, u dvije Amerike 188 miliona, u ZND 43 miliona, u arapskim zemljama 19 miliona, a u Africi svega 6,4 miliona.

 

ponedeljak, 19 septembar 2016 00:00

Francuska: Sjećanje na žrtve terorističkih napada

Ceremonija posvećena žrtvama terorističkih napada održana je danas u glavnom gradu Francuske, u vrijeme dok je u zemlji još na snazi vanredno stanje.
 
Minuta ćutnje u Parizu (foto: Twitter @paulgypteau) -
Minuta ćutnje u Parizu (foto: Twitter @paulgypteau)

Tokom ceremonije pročitana su imena svih žrtava napada koje su islamistički militanti izvršili u Parizu prošle godine i u Nici u julu, a odata je i počast žrtvama napada u Briselu, Burkini Faso, Obali Slonovače i Maliju.

Ceremoniju su organizovala udruženja žrtava, a prisustvovali su joj članovi nekoliko stotina porodica i ljudi povrijeđenih u napadima, kao i predsjednik Fransoa Oland i bivši predsjednik Nikola Sarkozi.

"Naša zemlja nikada nije bila ovako napadnuta, sa tako razornom mržnjom i varvarskom okrutnošću. Zato je važno da se sjetimo svih imena", rekao je Oland.

On je napomenuo da je potrebno pružiti podršku, zaštitu i pomoć preživjelima i njihovim porodicama. Medicinska i psihološka pomoć moraju biti besplatne, rekao je francuski predsjednik, prenosi AP.

"Prošli ste kroz tragediju, ali želite da živite, borite se za to i ponovo ćete stati na svoje noge. Vaša energija je za primjer", rekao je Oland preživjelima tokom ceremonije. On je pohvalio njihovu snagu i hrabrost.

Bezbjednost i borba protiv terorizma su glavne teme uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj u aprilu i maju 2017. godine.

Јedinstvena Rusija ruskog predsjednika Vladimira Putina je, prema preliminarnim rezultatima, osvojila je 343 od 450 mjesta u Donjem domu ruskog parlamenta.
 
Vladimir Putin (Foto:EPA/YURI KOCHETKOV) -
Vladimir Putin (Foto:EPA/YURI KOCHETKOV)

Kako je saopštila centralna izborna komisija, to je 76,22 odsto biračkog tijela, a Putinova partija sada ima čak 105 mjesta više u Dumi.

Rezultat je baziran na osnovu 93 odsto prebrojanih glasova poslije jučerašnjih parlamentarnih izbora, rekla je predsejdnica komisije Ela Pamfilova novinarima.

Komunistička partija je osvojila 42 mandata, što je 9,34 odsto ukupnih glasova. Liberalno demokratska partija ima 39 mandata u novom sazivu osvojivši 8,67 odsto glasova a za njima je Pravedna Rusija sa 23 mandata - što je 5,11 odsto osvojenih glasova, navodsi TASS.

Po jedan mandat su dobile Civilna platforma i nezavisni kandidat Vladislav Reznik.

Na prethodnim izborima za Državnu dumu 2011. godine Јedinstvena Rusija je osvojila nešto više od 49 odsto glasova.

Izlaznost je 47,55 odsto, što je mnogo manje nego na prethodnim izborima za Dumu - 2011. godine na birališta je izašlo 60,21 odsto birača.

Agencija Tass navodi da će Sergej Smirnov biti imenovan za novog zamjenika šefa ruske predsjedničke administracije za unutrašnju politiku.

"Da, to će biti Smirnov, on će biti odgovoran za rad Savezne skupštine", rekao je za Tass izvor blizak administraciji.

Svađa zbog izbjeglica unutar njemačke demohrišćanske Unije CDU/CSU eskalirala je do te mjere da je predsjednik Hrišćanko-socijalne unije Horst Zehofer danas kancelarki i predsjednici Hrišćansko-demokratske unije Angeli Merkel zaprijetio prekidom odnosa i nepodržavanjem njene kandidature na parlamentarnim izborima 2017.
 
Angela Merkel  i  Horst Zehofer Foto: (AFP,S.Cahe) - Foto: Getty Images
Angela Merkel i Horst Zehofer Foto: (AFP,S.Cahe)Foto: Getty Images

"Mi nećemo odustati od zahtjeva za uvođenjem godišnje granice broja izbjeglica od 200.000. Radi se jednostavno o našim principima", rekao je Zehofer u razgovoru za "Špigel onlajn", a prenijela Hina.

Zehofer je objasio da trajne svađe unutar Unije CDU/CSU štete demohrišćanima, ali i dodao se radi o tome kako ponovo pridobiti povjerenje birača. Podsjeća se da njemačka kancelarka Merkel čvrsto odbija uvođenje gornje granice za prihvat izbjeglica obrazlažući da granice nisu potrebne pošto se broj izbjeglica ionako smanjio.

Zehofer je naglasio da bez dogovora o izbjeglicama on neće gostovati ni na stranačkom kongresu CDU-a u decembru na kojem bi Merkelova trebalo da bude potvrđena kao predsjednica stranke.

U zavisnosti od podrške stranke, Merkelova će odlučiti o ponovnoj kandidaturi za dužnost kancelarke. Zehofer je isto tako doveo u pitanje dolazak Merkelove na stranački kongres CSU-a, što je višedecenijska tradicija.

"Ako Angela Merkel dođe na stranački kongres CSU-a, a ja na kongres CDU-a, uprkos tome što se naša politika miljama razilazi, to bi imalo razoran učinak po ugled Unije (CDU/CSU)", rekao je Zehofer u intervjuu koji će u cjelosti biti objavljen u štampanom izdanju časopisa "Špigel" u ponedjeljak.

Hina podsjeća da je CSU, koji predstavlja demohrišćansku opciju u Bavarskoj dok je u ostatku zemlje zastupljen CDU, od samog početka izbjegličke krize najveći protivnik otvorene izbjegličke politike Merkelove zbog čega je odnos između dvaju sestrinskih stranaka doveden na najniži nivo u istoriji.

CSU je nedavno objavio dokument u kojem se, osim gornje granice za prihvat izbjeglica, traži i znatno pooštravanje uslova za dobijanje azila.

Na stotine hiljada migranata ulazi u Evropu slabo poznatim "tajnim putevima", nakon što su neke tranzitne države uvele strože kontrole na granici, objavio je Institut za prekomorski razvoj (ODI).
 
Izbjeglice - Foto: AP
IzbjegliceFoto: AP

Očekuje se da će ove godine sredozemnim rutama pristići oko 330.000 migranata, a broj tražilaca azila mogao bi da dosegne 890.000, navodi ODI, vodeći britanski nezavisni institut za međunarodni razvoj i humanitarna pitanja.

Razlika od više od 500.000 "pokazuje da postoji velik broj ljudi o čijem dolasku u Evropu znamo malo", upozorava agencija.

Institut ukazuje da izbjeglice i migranti putuju u Evropu "raznim tajnim kanalima i sredstvima" - neki preko kopna skriveni u vozilima, drugi avionima sa lažnim dokumentima.

Samo trećina tih migranata je iz Sirije, dok većina dolazi iz zemalja sa srednjim prihodima.

ODI je pozvao evropske vlade da povećaju saradnju i razviju više zakonskih puteva kako bi mogle da prate kretanja izbjeglica i migranata.

Institut ocjenjuje da su mjere odvraćanja i granične kontrole skupe i uglavnom neefikasne i da su samo preusmjerile izbjeglice i migrante na alternativne, "tajne" puteve, prenio je hrvatski portal Indeks.

Prošle godine preko mora u Evropu je stiglo 1,1 milion ljudi, a 1,7 miliona je zatražilo azil.

četvrtak, 15 septembar 2016 00:00

Van Rompej: Britanija nema više puno prijatelja

Velika Britanija nema više puno prijatelja, a i ranije nije učestvovala u donošenju nekih teških odluka zbog posebnog statusa unutar EU jer nije bila članica evrozone niti Šengenskog sporazuma, rekao je bivši predsjednik Evropskog saveta Herman van Rompej.
 
 - Foto: AP
Foto: AP

Herman van Rompej je u izjavi za Bi-Bi-Si rekao da istupanje Velike Britanije iz bloka vidi kao "političku amputaciju".

Smatra da je "malo verovatno" da će konkretni razgovori između Velike Britanije i preostalih članova Evropske unije o izlasku iz bloka početi pre kraja 2017. godine.

"Pregovori će biti teški ali nadam se na obostranu korist", rekao je Van Rompej i dodao da se od Velike Britanije očekuje prvi korak.

Prema njegovim riječima, pregovori će vjerovatno početi nakon formiranje nove vlade Njemačke nakon izbora zakazanih za sljedeći septembar.

"Prije održavanja izbra i formiranja nove vlade Njemačke, mislim da neće biti ozbiljnih pregovora. Uvijek možete početi sa nekim tehničkim pitanjima ali koplikovane, ali teške teme neće biti pokrenute prije konstituisanja nove vlade Njemačke sljedećeg oktobra ili novembra" rekao je Rompej za Radio Bi-Bi-Si.

Van Rompej je opisao visoke predstavnike imenovane za pregovore, među kojima je belgijski bivši premijer Gaj Verhofštatm i francuski ekspert za finansije Mišel Barnije, kao "veoma teške i veoma pragmatične pregovarače".

Demantovao je da lideri žele da "kazne" Veliku Britaniju zbog istupanja iz bloka.

"Svaki pregovori su teški, to zavisi od ličnosti koje pregovaraju. Naravno da želimo sporazum koji predstavlja neku vrstu obostrane koristi", rekao je Rompej.

Rompej je ukazao da "postoje ogromni ekonomski interesi, ali i crvene linije".

"Dobro je poznato da je sloboda kretanja državljana EU - crvena linija", napomenuo je bivši predsjednik Evropskog savjeta, koji je tu funkciju vršio u periodu od 2009 do 2014. godine.

Premijerka Tereza Mej je ranije najavila da neće aktivirati član 50. o pokretanju postupka izlaska prije 2017. godine.

Lideri zemalja članica, isključujući Veliku Britaniju, okupiće se u slovačkoj prestonici Bratislavi kako bi razgovarali o budućnosti bloka.

četvrtak, 15 septembar 2016 00:00

Ukrajina: Poginulo više od 9.600 ljudi

Prema izvještaju Visokog komesarijata za ljudska prava UN koji je objavljen danas u Ženevi, u sukobu u istočnoj Ukrajini poginulo je 9.640, a ranjeno 22.431 lice.
 
Ukrajina (Foto: aviavlad) -
 

"Do 15. septembra Visoki komesarijat za ljudska prava UN zabilježio je 9.640 mrtvih i 22.431 ranjenog među snagama ukrajinske vlade, civilima i pripadnicima lokalnih snaga od početka sukoba, u aprilu 2014. godine", navedeno je u izvještaju.

Dio izvještaja koji obuhvata period od sredine maja do sredine avgusta pokazuje povećanje broja civilnih žrtava na istoku od 66 odsto, u poređenju sa situacijom iz prethodnog perioda.

U navedenom periodu, na istoku Ukrajine dokumentovano je ukupno 188 civilnih žrtava, i to 28 mrtvih i 160 ranjenih, prenosi TASS.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Kimun izjavio je da se razočarao u mnoge svjetske lidere koji više brinu da ostanu na vlasti nego da poboljšaju živote drugih ljudi.
 
Ban Ki Mun - Foto: arhiv
Ban Ki MunFoto: arhiv

Dodao je da ne razumije zašto je Sirija "talac sudbine jednog čovjeka, njenog predsednika Bašara el-Asada".

Ban je u intervjuu za američku agenciju AP rekao da u privatnom kontaktu lideri imaju prilike da upoznaju njegovu veoma drugačiju i oštriju stranu.

Iako ga, kako navodi AP, opisuju kao "tihog", Ban tvrdi da je govorio o ljudskim pravima više nego bilo koji zapadni lider. 

Strana 26 od 30
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…