All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

12°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 83%

Wind: 17.70 km/h

  • 21 Oct 2017

    Scattered Showers 15°C 10°C

  • 22 Oct 2017

    Scattered Showers 12°C 8°C

Svijet

četvrtak, 12 januar 2017 00:00

Sve više Engleza, sve manje Britanaca

Patriotizam sve više uzima maha u Britaniji sa velikim brojem Britanaca koji se izjašnjavaju kao Englezi, rezultati su najnovijeg istraživanja.
 
London (foto: www.huffingtonpost.co.uk) -
London (foto: www.huffingtonpost.co.uk)

Prema statističkim podacima koje je objavila agencija "Јugov", broj ljudi koji se izjašnjavaju kao Englezi, a ne kao Britanci povećan je za pet odsto od 2015. godine, što predstavlja 19 odsto populacije.

Džon Denam, bivši član vlade laburista, koji je rukovodilac istraživanja, priznao je da postoji rastuća korelacija između identiteta i političkog ponašanja, piše britanski dnevnik "Dejli ekspres".

"Glasači koji se najviše identifikuju kao Englezi će skoro sigurno odbaciti laburiste kao političku opciju i ključne poruke laburista, kao što je podrška EU", rekao je on.

Denam je rekao da je većina britanskog naroda ujedinjena oko patriotizma, te da će u britanskoj politici naredno veliko pitanje, osim "Bregzita", biti "englestvo".

četvrtak, 12 januar 2017 00:00

Američki tenkovi i vojska ulaze u Poljsku

Američki tenkovi i oklopna vozila sa više od 3.000 vojnika počeli su jutros da pristižu u Poljsku.
 
Američki tenkovi za "odvraćanje" Rusije (foto: www.sputniknews.com) -
Američki tenkovi za "odvraćanje" Rusije (foto: www.sputniknews.com)

Oni predstavljaju dio odgovora američkog predsjednika Baraka Obame na zabrinutosti NATO saveznika zbog Rusije.

Ovo je najveće američko vojno angažovanje u Evropi u posljednjih nekoliko decenija.

Više od 80 tenkova i stotine oklopnih vozila već je stiglo u Njemačku i sada se premještaju prema istočnoj Evropi drumskim putem i željeznicom, navodi Bi-Bi-Si.

Američka Oklopna jedinica takođe će izvoditi vojne vježbe na Baltiku uz rotiranje snaga svakih devet mjeseci.

sreda, 11 januar 2017 00:00

Obama održao oproštajni govor

Odlazeći američki predsjednik Barak Obama poručio je u svom oproštajnom govoru u Čikagu, da je Amerika "danas bolja i jača".
 
Barak Obama   (Foto: EPA/JIM LO SCALZO) -
 

Američki predsjednik Barak Obama pozvao je u oproštajnom govoru u Čikagu Amerikance da brane svoju demokratiju.
On je ocijenio da je, "prema skoro svim mjerilima, Amerika bolje, jače mjesto" nego prije osam godina kada je stupio na dužnost.

Obama je pred više hiljada pristalica upozorio da je demokratija u opasnosti kada god se uzima zdravo za gotovo.

On je apelovao da Amerikanci gledaju stvari iz ugla onog drugog, jer je važno "slušati i obratiti pažnju", prenio je Bi-Bi-Si.

Obama, prvi tamnoputi američki predsjednik, prvi put je izabran 2008. godine.

Tokom oproštajnog govora gomila je uzvikivala "još četiri godine", što je Obama odbacio, rekavši da to nije moguće.

Hladni talas koji je zadesio Evropu posljednjih dana odnio je više od 60 žrtava, najviše u Poljskoj, Rumuniji i balkanskim zemljama, javlja AFP.
 
Niske temperature - Foto: ilustracija
 

U posljednja 24 sata u Poljskoj je šest ljudi umrlo od smrzavanja, a zvaničnici kažu da se broj žrtava smrzavanja od 1. novembra 2016. godine popeo na 71.

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu poručuje svom američkom kolegi Eštonu Karteru da su ruske snage ispunile svoje zadatke u Siriji, a da međunarodna koalicija predvođena SAD “nije radila ni za nulu, već je zaslužila i nižu ocjenu”.

Šef Pentagona je prethodno naveo da se Rusija u Siriji nije borila protiv terorista, pa su SAD ostale usamljene u tim naporima.

“Moj kolega je pobrkao strane kada je govorio o ništavnom učinku borbe protiv terorizma u Siriji”, odgovorio je Šojgu.

On je pratio nastup “jednog od kolega iz dalekog svijeta”, koji je dao, kako je rekao, ocjenu “nula” za doprinos Rusije borbi protiv terorizma u Siriji i regionu.

“Mogli bismo sa tim da se složimo da moj kolega /Karter/ nije pomiješao strane i da je bio precizan u ovom ocjenjivanju”, poručuje Šojgu.

Prema njegovim riječima, Vazdušno-kosmičke snage Rusije ispunile su u Siriji zadatak koji im je postavio ruski predsjednik.

“Upregli smo sve svoje sile, sve mogućnosti, da okupimo tamo veliku grupaciju, kako avijacionu, tako i dopunske vazdušno-kosmičke snage, među kojima i vojnu policiju”, navodi Šojgu, a prenose ruski portali.

sojgu

ponedeljak, 09 januar 2017 00:00

Merkelova: Radimo na deportaciji migranata

Njemački kancelar Angela Merkel ponovila je da Njemačka mora da učini "nacionalni napor" da migranti kojima je odbijen azil napuste zemlju. Merkelova je rekla na konferenciji državnih službenika da Njemačka radi na vraćanju migranata, ali da je to jedino moguće ako se pregovara s njihovim domovinama.

Ubrzavanje deportacija i dobrovoljnih povrataka migranata postalo je prioritet njemačkih vlasti nakon terorističkog napada na božićni vašar u centru Berlina. Tunišanin Anis Amri osumnjičen je da je 19. decembra kamionom uletio na božični vašar i usmrtio 12 ljudi.

Odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Njemačke vlasti nisu uspele da deportuju osumnjičenog prije napada, jer je Tunis odbio da ga prihvati, podsjeća agencija AP. U Njemačku je u 2015. godini došlo više od 890.000 migranata.
Merkelova: Radimo na deportaciji migranata

Zimske nepogode koje su pogodile i Bugarsku ne jenjavaju već treći dan, posebno na sjeveroistoku zemlje, prenosi bugarska novinska agencija BTA. Vojska je nastavila da pomaže lokalnom stanovništvu u dijelovima na sjeveroistoku zemlje koji su pogođeni obilnim snijegom, jakim vjetrom i veoma niskim temperaturama.

Vojska je počela s radom na terenu po naređenju generala Konstantina Popova, kako su kazali iz ministarstva odbrane. Kopnene, pomorske i zračne snage angažovane su u borbi protiv vjetra koji je dostizao brzinu od 60km/h, kao i snježnih nanosa visine čak dva metra, zaleđenih cesti i temperatura koje su se kretale između -7 i -12, a noću i do -20 stepeni.

  Na hitnom sastanku međuagencijskih centara, ministrica za regionalni razvoj i javne radove, Liliyana Pavlova kazala je kako su dobili informaciju da Dunavom plutaju sante leda, te da je u nekim područjima zaleđeno čak 50 posto površine rijeke.

Cesta između Varne i Dobricha bila je otvorena, ali je kasnije sa svim ostalim cestama u Dobrich regiji ponovo zatvorena. -Centri za hitnu pomoć otvoreni su za beskućnike, a volonteri i zvaničnici Crvenog krsta će dostavljati tople napitke i hranu, te razgovarati sa ljudima koji su u nevolji - kazala je Pavlova. Vlasti u Sofiji su takođe produžile školski raspust, a  nastava neće biti danas i sutra.
U Bugarskoj nanosi snijega dva metra, sante leda plutaju Dunavom

nedelja, 08 januar 2017 00:00

Snijeg i hladnoća širom Evrope

Evropa je  zahvaćena jakim snježnim padavinama i niskom temperaturom, koje su uzrok nekoliko smrtnih slučajeva i otkazivanja više letova.
 
Nevrijeme Evropa (foto:Tanjug/Dimitrije Goll) -
Nevrijeme Evropa (foto:Tanjug/Dimitrije Goll)

Polarne temperature u Poljskoj su odnijele deset života, a Moskvi ima najhladniji Božić u posljednjih 120 godina.

Deset ljudi se smrznulo u posljednja dva dana u Poljskoj, gdje su temperature u nekim dijelovima zemlje pale ispod - 20 Celzijusovih stepeni.

Vlasti se pribojavaju da bi broj žrtava mogao biti i veći, pa policija poziva građane da budu oprezni i da pripaze na one kojima prijeti hipotermija, posebno beskućnike.

Moskva, gdje se živa u termometru noćas spustila na - 30 stepeni slavila je Božić po hladnoći kakva nije zabilježena već 120 godina, javlja RIA Novosti.

U Bugarskoj, u blizini turske granice, pronađena su trijala dvoje ilegalnih iračkih migranata.

I Švajcarska je noćas pogođena polarnom hladnoćom, pa je tako u Davosu zabilježeno - 19, a u Bernu - 15,5. Najniže temperature ove zime izmjerene su juče ujutro u La Brevineu, u Јuri, minus 29,9 stepeni na visini od 1.000 metara. To selo drži rekord u hladnoći u Švajcarskoj -  12. januara 1987. tu je izmjereno - 41,8 stepeni.

I u Francuskoj je hladno, pa je tako u Parizu i okolini noćas bilo oko - 11 stepeni.

Uzrok ove polarne hladnoće koja će potrajati do nedjelje je polarna fronta koja iz Skandinavije dolazi u srednju Europu.

I u Njemačkoj je noćas bilo najhladnije ove zime, pa je tako u dva sela u Bavarskoj izmjereno - 26, a u Berlinu - 15.

U Belgiji je jedna osoba poginula danas, nakon slijetanja kamiona sa puta usljed leda.

U drugom po veličini grčkom gradu - Solunu, temperatura vazduha bila je minus sedam stepeni Celzijusovih, a za sutra se predviđa minus deset stepeni. Na nekoliko ostrva u Grčkoj pao je snijeg.

Јak snijeg pada i u Istanbulu zbog čega je Turkiš erlajnz otkazala više od 650 letova. Čitavu Tursku je zahvatila snježna mećava, a meteorolozi najavljuju da će vjetar večeras oslabiti, međutim temperatura će ostati ispod nule.

Portparol jedne od tri švedske nuklearne elektrane Anders Ostenberg najavio je da će uprava elektrane narednog mjeseca postaviti naoružanu stražu ispred zgrada koje pripadaju kompleksu.
 
Nuklearna elektrana - Foto: Beta/AP
Nuklearna elektranaFoto: Beta/AP

Ostenberg, iz elektrane kod Oskaršama, rekao je da je podizanje nivoa bezbjednosti zasnovno na sigurnosnim procjenama, a ne na konkretnim prijetnjama.

Portparol je u elektronskom pismu koje je uputio agenciji AP objasnio da je švedska vladina agencija za radiološku bezbjednost odlučila prošle godine da stražari u elektranama moraju nositi vatreno oružje od 1. februara.

Švedsaka ima ukupno 10 nuklearnih reaktora u tri nuklearne elektrane koji proizvode oko 50 odsto električne energije u ovoj zemlji.

Nuklearna elektrana Oskaršam smještena je kod istoimenog grada, oko 200 kilometara južno od Stokholma i ima tri reaktora.

Među 10 ljudi koji će najviše uticati na Evropsku uniju u 2017. godini, u kojoj se EU suočava sa izazovima na svim frontovima su novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp, ruski predsjednik Vladimir Putin, ali i "čovjek u crnom koji mrzi Evropu u kojoj živi", piše briselski "Euraktiv".

U novu godinu, EU ulazi sa spoljnim, ali i unutrašnjim pritiscima, na udaru anti-EU nacionalista širom kontineta, navodi portal. "Euraktiv" prenosi da će Trampova politika, kada 20. januara bude inaugurisan, bez obzira na to da li će održati predizborna obećanja, imati velike efekte na Evropu.

Budžetska politika SAD bi mogla da doprinese razvoju biznisa u EU, gdje usporena ekonomija utiče na političku nestabilnost. Ipak, Trampov trgovinski protekcionizam mogao bi da djeluje suprotno. Među deset osoba za koje portal napominje da nisu poređani ni po kakvom kriterijumu je i "čovek u crnom".

"Čovjek je došao da mrzi Evropu u kojoj živi. Islamska država, pod pritiskom Sirije i Iraka, pokrenula je njegov bijes i podstakla ga na akciju. On može da stoji iza svega nepoznatog, nepredvidljivog i bez presedana, što može da izazove, u najmanju ruku uznemirenost javnog mnjenja, ali i poremeti planove Evrope i prioritete u ovoj godini", navedeno je.

Putin, u međuvremenu, igra "tešku za čitanje taktičku igru" kako bi povratio uticaj Moskve na globalnom planu. On može da izazove nevolje ili uspostavi prijatelje sa zapadnim komšijama, od toga da može da kontroliše njihov gas ili podrži njihove protivnike.

"Otkako je aneksiran Krim, malo ko u EU može da predvidi njegov sljedeći korak", navodi "Euraktiv" i dodaje da EU lideri do 31. jula moraju da odluče o sankcijama uvedenim Rusiji zbog Ukrajine. Ukoliko Tramp ublaži američke sankcije, EU će se mučiti da spriječi jednu ili više zemalja članica da blokiraju produžavanje sankcija. Od uticaja će biti i afrički migranti, kao i lider vladajuće poljske partije "Pravo i pravda" Jaroslav Kačinski "koji stalno prkosi Zapadu", ali i lider holandske Partije slobode Gert Vilders, stranke koja će prema istraživanjima biti najjača u parlamentu.

Na EU će uticati i premijerka Velike Britanije Tereza Mej, čija zemlja je na referendumu izglasala izlazak iz EU, kao i liderka krajnje desničarske francuske partije Nacionalni front Marin le Pen ukoliko postane predsjednica Francuske na izborima 7. maja. Predsjednik Italije Serđo Matarela biće značajan jer mora da navede stranke da upravljaju trećom po snazi ekonomijom zone evra, dok italijanski partneri pomno posmatraju šta će se desiti sa tom prezaduženom zemljom.

Među uticajnima će biti i njemačka kancelarka Angela Merkel, čija politika prema migrantima je izazvala mnoge kritike, kao i turski predsejdnik Redžep Tajip Erdoan, ali i evropska komesarka za konkurenciju Margaret Vestager i predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi.

Deset ličnosti koje će obilježiti Evropu 2017.

Strana 24 od 39
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…