All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Cloudy

7°C

Novi Grad

Mostly Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 29 Mar 2017

    Rain 17°C 7°C

  • 30 Mar 2017

    Cloudy 10°C 6°C

Svijet

ponedeljak, 20 mart 2017 00:00

MMF: Svjetska ekonomija prevazišla krizu

Proces obnavljanja svjetske ekonomije poslije krize 2008. godine prevazišao je kritičnu tačku, izjavila je generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard nakon sastanka ministara finansija i šefova centralnih banaka zemalja G20 u Baden-Badenu.
 
Međunarodni monetarni fond (Foto: cyprusbusinessmail.com) -
Međunarodni monetarni fond (Foto: cyprusbusinessmail.com)

"Održali smo sastanak u trenutku kada se ekonomski rast u ceijlom svijetu ubrzava i postoje naznake da se svjetska ekonomija povratila, iako to i dalje nije definitivno", navela je Lagardova u saopštenju objavljenom na sajtu MMF-a.

Prema njenim riječima, globalna saradnja doprinosi postizanju čvrstog, kontinuiranog i uravnoteženog ekonomskog rasta, a pogrešni potezi mogli bi da zaustave to postepeno kretanje.

MMF je ranije saopštio da se ruska ekonomija oporavlja poslije "dvostrukog šoka".

Njemačka je podigla stepen uzbune na "povišenu spremnost" protiv hakerskih napada pred parlamentarne izbore, uz napomenu da su internet stranice državnih institucija svakodnevno na meti udara.
 
Hakerski napadi (Foto: Flickr/Brian Klug) -
Hakerski napadi (Foto: Flickr/Brian Klug)

- Primjetili smo da su hakerski udari na stranice državnih institucija svakodnevni - rekao je predsjednik Savezne kancelarije za informativnu bezbjednost Arne Šoenbom.

On je za njemački dnevnik Velt am Zontag izjavio da su u bliskom kontaktu sa zvaničnicima izborne komisije, političkih stranaka i njemačkim pokrajinama radi razgovora o tome kako se zaštititi od napada i pripravnosti za reagovanje pred izbore.

List objavio da je nivo podignut nakon što su se hakeri umiješali u predsjedničke izbore u SAD.

Niko iz BSI nije bio dostupan za bilo kakav komentar, ali agencija treba da održi sutra konferenciju za novinare u Hanoveru na najvećem godišnjem Sajmu tehnologije u Njemačkoj.

Aerodrom Orli u Parizu evakuisan je nakon što je ubijena osoba koja je pokušala da otme oružje od francuskog vojnika.
 
Pariz - Pucnjava na aerodromu -
Pariz - Pucnjava na aerodromu

U trenutku kada je napadač pokušao da otme oružje vojniku, drugi član patrole je pripucao i ubio ga. Napadnuti vojnik je u sastavu antiterorističke jedinice zadužene za obezbjeđivanje osjetljivih lokacija. Vojnik je ranio napadača, kojeg su potom uhapsili pripadnici bezbjednosnih snaga.

Agencija Frans pres navodi da je ranjeni muškarac kasnije preminuo.

 

U toku operacija specijalaca na hapšenju pomagača.

Oba terminala na Orliju su zatvorena, odakle je evakusano oko 3.000 ljudi. Slijetanje i polijetanje aviona je obustavljeno, a dolazni letovi su preusmjereni na drugi prestonički aerodrom Šarl de Gol - Roasi.

Putnicima i osoblju je zabranjeno da prilaze bliže od 200 metara od mjesta na kome se odvija operacija.

Istovremeno, specijalci su u aerodromskoj zgradi provjeravali da li je napadač sa sobom imao eksplozivni pojas.

Prema prvim podacima iz istrage, u napadu niko od putnika nije povrijeđen.

Objavljena fotografija napadača

Francuski mediji su objavili snimak tijela ubijenog muškarca koji je na aerodromu u Parizu oteo pušku pripadniku vojske, pošto je prethodno ranio policajca.

Neimenovani muškarac je ubijen u sukobu koji se dogodio poslije njegovog pokušaja krađe, kada su ga usmrtili pripadnici bezbjednosnih službi.

 

Policija je saopštila i da je čovjek koji je ubijen na aerodromu prethodno ranio policajca u Parizu, da je riječ i o radikalizovanom muslimanu, koji je potom pobjegao i na aerodromu pokušao da nastavi sa krivičnim djelima.

"Muškarac je uspio da ukrade oružje vojniku. Brzo je neutralisan", navedeno je iz MUP-a Francuske.

Јutros još jedan napad na policiju 

Takođe jutros, na drugom kraju Pariza, u sjevernom predgrađu Stan, nepoznati napadač je pucao na tročlanu policijsku patrolu i ranio jednog čuvara reda, poslije čega je pobjegao. Trenutno za njim traje potjera, a ova dva događaja prema prvim informacijama nisu u vezi jedan s drugim.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da očekuje da će parlament usvojiti vraćanje smrtne kazne nakon referenduma o proširenju predsjedničkih ovlašćenja koji će biti održan 16. aprila.
 
Redžep Tajip Erdogan - Foto: AP
Redžep Tajip ErdoganFoto: AP

"Porodice heroja (propalog puča od 15. jula prošle godine) ne treba da brinu. Vjerujem, uz božju volju, da će nakon glasanja 16. aprila parlament učiniti sve što je neophodno kada su u pitanju vaši zahtjevi vezani za smrtnu kaznu", kazao je Erdoan na mitingu prenošenom na televiziji i dodao da će "bez oklijevanja" potpisati zakon o vraćanju smrtne kazne, prenosi AFP.

Agencija ocjenjuje da bi ovim potezom mogao da bude okončan put Turske ka članstvu u EU.

Stalni predstavnik Rusije u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju Aleksandar Lukaševič rekao je da Rusija poziva na zaustavljanje stranog miješanja u unutrašnje stvari Makedonije. Ocijenio je i da je povećanje međuetničkih napetosti u Makedoniji opasno "ne samo za državu već za cio region".
 
Aleksandar Lukaševič - Foto: arhiv
Aleksandar LukaševičFoto: arhiv

"Neophodno je da se zaustavi strano miješanje u unutrašnje poslove Makedonije i da se poštuju prava makedonskih građana da samostalno odlučuju o svojoj sudbini u skladu sa osnovnim demokratskim principima", navodi se u govoru Aleksandra Lukaševiča, koji je objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

Dodao je da je Moskva pozvala sve političke snage u Makedoniji, i posrednike EU i SAD, da pokušaju da putem dijaloga riješe političku situaciju u zemlji, prenio je Sputnjik internešenal.

Prema njegovim riječima, nasuprot volji makedonskog naroda, pojedine snage, uz pomoć albanske manjine, pokušavaju da dovedu na vlast političare koji su izgubili na vanrednim parlamentarnim izborima u decembru prošle godine.

Škotska bi mogla da napusti monetarnu uniju sa ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva ako dobije nezavisnost, rekao je bivši prvi ministar Škotske Aleks Salmond listu "Fajnenšel tajms".
 
Škotska  (Foto: EPA/ Andy Rain) - Foto: ilustracija
Škotska (Foto: EPA/ Andy Rain)Foto: ilustracija

Aktuelni lider Škotske Nikola Stardžen zatražila je protekle sedmice novi referendum o nezavisnosti krajem 2018. ili početkom 2019. godine, ali je premijer Britanije Tereza Mej rekla da "sada nije vrijeme" za glasanje te vrste.

Salmond, koji je podnio ostavku nakon poraza na referendumu o nezavisnosti 2014. godine, rekao je da je otvoren za promjenu stava da je najbolja opcija nakon nezavisnosti monetarna unija između Škotske i ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.

Salmond je odbacio mogućnost priključenja evrozoni, ali je najavio da bi Škotska mogla da uvede novu valutu, bilo "nezavisnu" ili vezanu za funtu. Druga opcija je da se funta koristi u monetarnoj politici, ali da se u isto vrijeme uvede nova valutu.

Prema riječima Salmonda, Škotska će tražiti da ostane na jedinstvenom tržištu Evrope nakon mogućeg referenduma 2019. godine, iako će morati da napusti EU kao dio procesa "Bregzita".

Moskva i Ankara zajedničkim snagama žele da potisnu EU sa Balkanskog poluostrva, tvrdi bugarski politikolog Ivan Krastev. Ako Brisel uskoro ne preduzme odlučne korake, rizikuje da izgubi uticaj u regionu, upozorava ekspert u svom članku za "Fajnenšel tajms".
 
Balkan (Foto: Thinkstock) -
Balkan (Foto: Thinkstock)

Na balkanskom poluostrvu je 90-ih godina bio formiran sistem bezbjednosti Evrope, piše bugarski politikolog Ivan Krastev. Po njegovim riječima, "krvavi raspad“ Јugoslavije ubijedio je predsjednika SAD Bila Klintona da treba da nastavi širenje NATO-a na istok. Strah od širenja nacionalizma natjerao je evropske lidere da nastave da povećavaju broj članica EU.

Ipak, danas raste vjerovatnoća da će region postati mjesto gde će se pitanje podjele Evrope najbolje vidjeti. Upravo zato je Balkan postao glavna tema na nedavnom samitu EU, smatra autor članka.

Međutim, reakcija bloka je ispala "slaba“. Izjava Brisela da vrata za nove članove ostaju otvorena, teško da će izvesti jak efekat. Mnogi Srbi, Albanci, Makedonci i Bošnjaci odnose se skeptično, ne samo prema budućnosti tih zemalja u jedinstvenoj Evropi, već i prema budućnosti same EU.

"U 21. vijeku poluostrvo počinje da podsjeća na 19, ali sa jednom važnom razlikom. Nekada su Rusija i Turska bile glavni protivnici u borbi za prevlast u regionu, dok su Njemačka, Austrougarska i Velika Britanija to dobro koristile u svoje komercijalne i političke interese. Sada Moskva i Ankara ujedinjuju svoje napore da bi umanjile uticaj EU na Balkanu", naglasio je Krastev.

On tvrdi da Rusija i Turska aktivno politizuju etničku i religioznu napetost u Balkanskim zemljama. Njihovo "političko, ekonomsko i obavještajno prisustvo“ nije ograničeno samo na bivšu Јugoslaviju i Albaniju, već obuhvata i Bugarsku i Grčku.

Promjene u javnom mnjenju takođe treba da zabrinu Zapad. Tako je u anketi "Galup internešenel“ veliki broj Turaka, Srba, Bugara i Grka odgovorio da u slučaju konflikta njihova Vlada treba da se obrati za pomoć Rusiji. I to bez obzira na to što su Turska, Grčka i Bugarska u NATO-u, dok Srbija "želi" da uđe u EU.

Ovakva situacija u regionu je uslovljena ekonomskom stagnacijom, visokom nezaposlenošću i "antiliberalnim režimima na čelu sa političkim liderima koji će se prije odreći Evrope nego vlasti". Na kraju, raspoloženje u balkanskom društvu predstavlja se kao eksplozivno.

EU ostaje glavni trgovinski partner Balkana i lokalno stanovništvo mašta o putovanju u Njemačku ili Italiju, a ne u Moskvu i Ankaru. Međutim, to neće biti dovoljno da Brisel sačuva poluostrvo u sferi svog uticaja, upozorava autor članka.

Po njegovom mišljenju, Evropljani više neće moći da računaju da će im SAD sačuvati mir i stabilnost u regionu. Za razliku od Klintonove administracije, Balkan nikad neće biti prioritet Donaldu Trampu i njegovoj administraciji, niti će poželjeti da štiti lokalne muslimane.

Odsustvo interesa Vašingtona često se objašnjava time Moskva pada u iskušenje da pokazuje ranjivost NATO-a na Balkanu, a ne na Baltiku. Upravo ovdje predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan može da nauči Evropljane pameti.

Druga linija ograde na granici Mađarske sa Srbijom biće izgrađena do kraja maja i spriječiće eventualni novi talas migranata iz pravca Turske, rekao je mađarski premijer Viktor Orban državnom radiju.
 
Granica Srbije i Mađarske - policija Mađarske (Foto: Sputnik/Ana Otašević) -
Granica Srbije i Mađarske - policija Mađarske (Foto: Sputnik/Ana Otašević)

Orban je, takođe, rekao da je greška EU da se oslanja isključivo na Tursku da zaustavi migraciju, dok u isto vrijeme kritikuje Turke.

"Definitivno nije pametna politika da svoju bezbjednost stavljamo u ruke Turaka, a u isto vrijeme ih napadamo i kritikujemo da nisu dovoljno demokratski, čime samo generišemo sukob sa njima", rekao je Orban.

Prva ograda na granici Mađarske i Srbije podignuta je 2015. godine.

Proteklih dana u centru pažnje su odnosi Turske sa pojedinim zemljama članicama Evropske Unije, nakon što je Holandija zabranila održavanje mitinga turskih zvaničnika u svrhu promovisanja referenduma za proširenje predsjedničkih ovlaštenja.

Zbog zategnute retorike među funkcionerima Turske i Holandije, a i Njemačke, to je naravno nezaobilazna tema u svjetskim medijima.

Neki političari Evropske unije zahtijevaju da se na nivou čitave Unije spriječe nastupi turskih političara u svrhu predizborne kampanje. Taj prijedlog, međutim, sa sobom nosi i šanse i rizike, piše "Dojče vele" i postavlja pitanje: "Ko bi trebalo da se osjeća izazvanim nastupima turskih političara u predizbornoj kampanji: zemlje-članice pojedinačno ili čitava Evropska unija?".

Austrijski kancelar Kristijan Kern je, za njemački dnevnik "Velt am zontag“, izjavio da je to Evropska unija u cjelini, što je dovelo do rasprave koja ovih dana dobija konture.

"Bilo bi razumno da EU zajednički nastupi, kako bi spriječila nastupe u izbornoj kampanji“, rekao je Kern.

"Nastupi tokom izbornih kampanja stranih političara, u državama EU predstavljaju novinu. A to što se u konkretnom slučaju radi o političarima iz Turske, ima posebnu težinu s obzirom na to da je riječ o velikoj zemlji, sa oko 80 miliona stanovnika. I zbog toga Evropa mora da djeluje jedinstveno", smatra austrijski kancelar.

Naime, kada bi se takvi nastupi zabranili na evropskom nivou, to bi spriječilo da samo jedna zemlja, na primjer Njemačka, potpadne pod pritisak Turske, piše "Dojče vele".

Slično kao i austrijski kancelar, nakon sukoba koji je tokom vikenda eskalirao između Turske i Holandije, reagovao je i potpredsjednik Evropskog parlamenta, Aleksandar Graf Lamsdorf.

"Evropska unija bi trebalo da se dogovori i izađe sa zajedničkim stavom da ne dozvoli turskim ministrima izborne nastupe na teritoriji Unije“, rekao je Lamsdorf za "Velt“.

Sličan stav ima i predsjednik Zelenih Džem Ozdemir. On zahtijeva koordiniranu akciju na evropskom nivou, kako "diktator iz Ankare ne bi mogao da okrene jedne protiv drugih“.

Međutim, koliko je izgledno da EU zauzme zajednički stav prema Turskoj?

Rafael Bosong, iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, ocjenjuje za "Dojče vele" da to nije isključeno, ali da je u ovom trenutku malo vjerovatno.

On pretpostavlja da takva akcija neće postati redovna strategija turske vlade. Ali ako se ponovi nešto slično, i ako se iz toga izrodi nekakva srednjoročna kriza, onda je, smatra, "neophodno da Evropska unija zauzme zajednički stav."

Oštre reči

On dalje ukazuje da se posebno u Njemačkoj ne želi dalja eskalacija sukoba. I upravo zbog toga njemačka kancelarka Angela Merkel još nije govorila o zajedničkom stavu Evropske unije.

"Ipak, činjenica je da ona jeste izrazila solidarnost sa Holandijom i da je tu zemlju uzela u zaštitu od Erdoanovih napada. Ali, kada je riječ o zajedničkom djelovanju Unije tu je uzdržana", kaže Bosong.

Ono što je ipak očigledno, jeste to da sve to "podstiče, kako turske, tako i evropske populiste“.

"Da su, naime, Evropljani upotrijebili takve instrumente, onda bi Erdoan imao samo još jedan razlog više da to označi kao "antiislamski stav“. A evropski populisti ionako ulaze u svaku konfrontaciju sa islamskim političarima", piše "DW".

Već sada je, smatra Bosong, veoma teško vratiti se u normalu.

"S obzirom na oštar rječnik, teško je uopšte naći način kako da se izađe iz ovog voza, kad se već jednom u njega ušlo“, smatra on.

Istovremeno, konflikt sa Turskom pogodio je baš ono mjesto koje je za mnoge države članice EU veoma osjetljivo, a riječ je o političkoj instrumentalizaciji manjina. To su od evropskih zemalja najprije osetile Njemačka, Holandija i Austrija – zemlje sa velikom turskom manjinom.

"A to kako manjine mogu da budu iskorišćene kao 'spoljnopolitička lopta', pokazalo se i u krizi sa Ukrajinom. Rusija sve do danas svoju politiku prema susjednoj zemlji obrazlaže 'zaštitom' ruske manjine. Takođe, i u Estoniji i u Letoniji, zemljama u kojima živi trećina, odnosno četvrtina Rusa, zabrinuti su zbog toga što bi Moskva mogla to da zloupotrijebi i snažnije da reaguje protiv malih susjeda", dodaje list.

Pragmatična uzdržanost

Mnoge evropske države imaju jaka multikulturna društva. Evropu sada sve više zaokuplja mogućnost da se podstakne sukob sa velikim zemljama iz komšiluka, dodaje se u tekstu.

Već se intenzivno diskutuje o mogućim kontra-strategijama, naročito ako se imaju u vidu lažne dojave i mediji koje kontrolišu države. A možda sve to za nekoliko mjeseci bude dovelo i do toga da EU zauzme obavezujuće stavove i da počne da djeluje zajednički.

"Za sada najbolje bi bilo da Evropska unija pokaže uzdržanost“, smatra Bosonog.

Zvaničnici žele da zabrane mitinge turskih političara na nivou cijele EU

Federalni sudija sa Havaja blokirao je novu izvršnu uredbu američkog predsjednika Donalda Trampa o zabrani ulaska u SAD, prenosi BBC.
 
Donald Tramp - Foto: Screenshot/YouTube
Donald TrampFoto: Screenshot/YouTube

Kako navode, to se dogodilo nekoliko sati prije nego što je ona trebalo da stupi na snagu.

Okružni sudija Derik Votson doveo je u pitanje Trampove dokaze i obrazloženje da se zabrana uvodi zbog nacionalne bezbjednosti.

On je istakao da nova izvršna uredba ne ispunjava pravne osnove i izdao privremenu zabranu koja važi na cijeloj teritoriji SAD.

Na skupu održanom u Tenesiju, Tramp je izjavio da je presuda bez presedana i da zbog nje SAD izgleda slabo.

On je dodao da će ići dokle god bude potrebno, uključujući i na Vrhovni sud na, kome će, kako je naveo pobijediti.

Nova izvršna uredba o zabrani ulaska u SAD trebalo je danas da stupiti na snagu.

Ona zabranjuje ulazak u SAD državljanima Irana, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Јemena na 90 dana, a izbjeglicama na 120 dana.

To je druga Trampova uredba, donijeta nakon što su brojni sudovi širom SAD blokirali njegovu prvu uredbu.

U drugoj uredbi sa liste je skinut Irak i odredba koja je davala privilegije određenim vjerskim manjinama.

Strana 2 od 24
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…