All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Mostly Sunny

11°C

Novi Grad

Mostly Sunny

Humidity: 43%

Wind: 22.53 km/h

  • 24 Mar 2017

    Scattered Showers 11°C 3°C

  • 25 Mar 2017

    Mostly Cloudy 10°C 1°C

Svijet

ponedeljak, 26 decembar 2016 00:00

U Rusiji Dan žalosti; potraga za žrtvama

U Ruskoj Federaciji Dan je žalosti zbog pogibije 92 putnika i članova posade u padu vojnog aviona u Crno more.
 
Potraga za preživjelima (Foto: Profimedia) -
Potraga za preživjelima (Foto: Profimedia)

U potrazi trenutno učestvuje oko 3.500 ljudi raspoređenih u 200 različitih ekipa, a u samu operaciju uključena su Ministarstva za vanredne situacije, odbranu, zdravlje kao i savezna agencija za avio tranasport, prenosi Tas s.

"Ukupno 39 čamaca i 32 aviona pretražuju oblast, kao i bespilotne letjelice", navelo je ministastvo u saopštenju.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se operacija potrage za telima žrtava obavlja u tri smjene, kao i da se cijele noći radilo bez predaha.

"U operaciji učestvuju posebni brodovi za anti sabotažu, ratni brodovi, spasilački helikopteri i sedam ronilačkih ekipa, podvodni tragač, čamac za hidrografsku pretragu sa naprednim sonarom za otkrivanje ostataka aviona, minolovac, a koriste se i snažne svjetlosne instalacije za pretragu", navelo je Ministarstvo odbrane.

Do sada je izvučeno 11 tijela.

Ostaci aviona pronađeni su na dubini od 50 do 70 metara i na udaljenosti od jedan i po kilometar od ruske obale. Većina putnika u avionu bili su članovi ansambla "Aleksandrov" koji su putovali iz Moskve ka bazi Hmejmim, u Siriji, kako bi učestvovali u proslavi Nove godine.

Ruski ministar transporta Maksim Sokolov rekao je da su tehnička neispravnost ili greška pilota, a ne terorizam, među glavnim tragovima istrage pada aviona ruskog Ministarstva odbrane "Tu-154".

- Danas, koliko mi znamo, istraga ne uključuje djelo terorizma, prema tome uzroci mogu da budu ili kvar u avionu ili greška pilota - rekao je Sokolov, prenio je "Sputnjik".

Povodom avionske nesreće, telegrame saučešća uputili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednica Vlade Željka Cvijanović, predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

subota, 24 decembar 2016 00:00

Dojče vele: Sve Putinove pobjede

Čini se da je godina na izmaku, iz perspektive ruskog predsjednika Vladimira Putina, za Moskvu bila i više nego uspješna, a prije svega je riječ o uspjesima na spoljnopolitičkom planu, navodi  Dojče vele.
 
Vladimir Putin (Foto: Sputnik/Sergey Guneev) -
Vladimir Putin (Foto: Sputnik/Sergey Guneev)

Da je Vladimir Putin farmer, sada bi mogao da preračunava koliko mu je donijela žetva. Sjeme koje je ruski predsjednik zasadio i njegovao, na kraju ove godine donosi toliko mnogo plodova kao rijetko kada prije.

To je mišljenje brojnih zapadnih eksperata i medija koji 2016. godinu opisuju kao "super-godinu" za Kremlj, kao što to čini "Frankfurter algemajne cajtung".

I u Rusiji, čak i prema Kremlju kritički raspoložen list "Novaja gazeta" zaključio je da je ovo za vjerovatno za većinu Rusa bila "najuspješnija godina".

Ta procjena se ipak pokazala kao preuranjena.

Putinov tobože ružičasti godišnji bilans, gurnuo je u drugi plan strašni atentat u Ankari u kome je jedan turski policajac ubio ruskog ambasadora u Turskoj.

Ubica je taj čin nazvao osvetom za rusku intervenciju u sirijskom konfliktu.

Zbog sahrane diplomate, Putin je svoju veliku godišnju pres -konferenciju pomjerio sa četvrtka na petak.

Iz Putinovog ugla gledano, ono što se uspješno odvija jeste prije svega trenutna svjetska politika. Pri tom, bilo je dešavanja u kojima je Rusija igrala aktivnu ulogu, ali i takvih gdje se sumnjalo da Moskva ima uticaja.

Na kraju, bilo je i potpuno slučajnih razvoja situacije, ali takvih da je Moskva mogla da se raduje, navodi DW.

U prvu grupu se ubraja Sirija. Vojna pomoć Moskve za predsjednika Bašara al-Asada, kome je prijetio poraz u ratu protiv pobunjenika, dovela je do prekretnice.

Dosadašnji vrhunac je bitka za Alep.

Za Јensa Zigerta, bivšeg šefa moskovskog predstavništva Fondacije Hajnrih Bel, Sirija je "značajan spoljnopolitički uspeh" Vladimira Putina koji je počeo već 2015. godine.

"Rusija je tako postala igrač na najvišem međunarodnom nivou", kaže Zigerta.

Slično smatra i Aleksander Rar, savejtnik "Gazproma" i direktor za istraživanje Njemačko - ruskog foruma.

Rar ipak upozorava da rat u Siriji još nije završen:

"Uloga Rusije mjeriće se time kako će se stvari odvijati u Siriji", navodi Rar.

A da se sve ne odvija prema planovima Moskve, pokazuje Palmira.

"Islamska država" u decembru je ponovo zauzela grad odakle je pola godine ranije bila protejrana uz pomoć ruske vojske i gdje je ruski Simfonijski orkestar održao koncert koji je naišao na veliku medijsku pažnju.

I iznenađujuće brzo rješavanje konflikta s Turskom, Putin bi mogao da uknjiži kao pobjedu, navodi DW.

Inače veoma prijateljski odnos, rapidno je pogoršan nakon što je tursko vazduhoplovstvo krajem novembra 2015. godine oborilo ruski bombarder na granici sa Sirijom. Rusija je na to reagovala ekonomskim sankcijama.

Led je otopilo tek pismeno izvinjenje turskog predsejdnika Redžepa Tajipa Erdogana u junu. Danas su Moskva i Ankara ponovo partneri i usaglašavaju svoj odnos prema Siriji.

Osim toga, Rusija je ponovo nastavila s planovima za izgradnju gasovoda kroz Crno more. Za Moskvu je taj projekat strateški važan kako bi zaobišla Ukrajinu kao tranzitnu zemlju.

Pomirenje sa Turskom je "diplomatska pobjeda" za Putina, kaže Andrej Kolesnikov iz Karnegi-centra u Moskvi. Ipak, kako kaže, bilo bi pogrešno reći da je Rusija uspješno kaznila Tursku.

"Stvar je komplikovanija", kaže Kolesnikov i prema njegovim riječima, pragmatični interesi obje zemlje bili su važniji.

Kao najveći spoljnopolitički uspjeh Moske u ovoj godini, često se navodi pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD, prenosi DW.

Odlazeća američka administracija i poražena kandidatkinja demokrata, bivša ministarka spoljnih poslova Hilari Klinton, prebacuju ruskom rukovodstvu da se miješalo u izbornu kampanju hakerskim napadima.

Moskva to demantuje.

Trampova pobjeda spada zato u kategoriju onih događaja u kojima ulogu Moskve i prije svega njen uticaj na konačni rezultat, nije moguće jasno dokazati. Ali to da Rusija profitira od rezultata izbora u SAD, za eksperte je nesporno.

Moskva je bila iznenađena Trampovom pobjedom i utoliko više se raduje, vjeruje Rar i kaže da je "Tramp bio veliki dobitak za Kremlj".

Ukoliko naredni američki predsjednik bude, kako je najavio, radio na približavanju sa Rusijom, i na prvo mjesto bude stavio interese umjesto sistema vrijednosti, Rusija bi uz pomoć toga mogla "veoma mnogo da dobije", navodi DW.

Hans-Hening Šreder, bivši ekspert za Rusiju pri berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku, vjeruje da je Rusija na spoljnopolitičkom planu igrala rizičnu igru - i da bi ipak mogla da pobijedi.

"Ako Tramp ne podrži Ukrajinu i u Siriji počne da radi zajedno sa Rusijom, onda su se svi rizici ispostavili kao hrabri, ali ispravni", smatra Šreder.

Reijč je o sankcijama koje su prije dvije godine uvedene zbog ruske aneksije Krima i postupaka na istoku Ukrajine.

U Evropskoj uniji su se 2016. godine množili glasovi zemalja, poput Italije, koje su se zalagale za ukidanje sankcija. U jednom trenutku je izgledalo kao da će sankcije biti smanjene. Ipak, krajem godine, EU je produžila sankcije za narednih šest mjeseci.

Nastavak sankcija sa Zapada spada u rijetke Putinove poraze u 2016. godini, vjeruje savjetnik "Gazproma" Aleksander Rar i dodaje da zbog sankcija pati ruska ekonomija.

Јoš važnije od ukidanja sankcija, za Moskvu bi mogao da bude razvoj situacije na tržištu nafte. Odluka država OPEK-a i Rusije da smanje količinu proizvodnje nafte i tako povećaju cijene, za rusku privredu je odlučujuća, veruje Hans -Hening Šreder.

Zapadni svijet sa Trampom kao američkim predsjednikom, koji dovodi u pitanje stare saveze kao što je NATO, u kome Evropska unija proživljava najdublju krizu zbog "bregzita", talasa migranata i terorizma i u kojoj na vlast dolaze proruski predsjednici, kao recimo u Bugarskoj, moglo bi da izazove slavljeničko raspoloženje u Moskvi.

O tome šta ruski predsjednik zaista želi i kako on vidi novi svjetski poredak, eksperti imaju različita razmišljanja.

Hans-Hening Šreder vjeruje da Putin nastoji da dođe do neke vrste Јalte-2, nove podjele svijeta na sfere uticaja kao 1945. godine.

Ukrajina bi time bila dio ruskog područja vlasti.

Aleksander Rar s druge strane veruje da Kremlj prije želi novi Bečki kongres, kao 1815. godine, na kome bi se "velike sile usaglasile o interesima Evrope".

Kad je riječ o svođenju bilansa, eksperti upućuju na to da su brojni uspjesi Rusije u ovoj godini bili samo etapne pobjede. Bilo da je riječ o Trampu na mjestu američkog predsjednika, ratu u Siriji, ili podjelama na Zapadu, riječ je o situacijama koje još nisu okončane i koje bi mogle da krenu u drugačijem smjeru od onog kome se Moskva nada.

"Multipolarni svijet može da se inficira haosom", kaže Aleksander Rar, navodi DW.

Moskovski ekspert Andrej Kolesnikov sve sažima na sljedeći način:

"Među plodovima Putinovih pobjeda jedva da je i jedan plod truo".

Predsednik Rusije Vladimir Putin okupio je danas hiljadu i po novinara na velikoj tradicionalnoj decembarskoj pres-konferenciji. Za šefa ruske države ovo je dvanaesta po redu.
 
Vladimir Putin     (Foto:Sputnik) -
Vladimir Putin (Foto:Sputnik)

Prvi put se desilo da je Putin odložio događaj za 24 časa: juče je održana komemoracija ruskom ambasadoru ubijenom u Turskoj. Ruskom predsjedniku postavljali su pitanja, pored ruskih, i novinari iz Kine, SAD, Francuske, Njemačke, Španije, Švedske i Estonije.

 13:04... Putin: Rusija će sa zadovoljstvom ukinuti sakcije, ako EU uradi to isto.

"Mi nismo bili inicijatori pogoršanja rusko-evropskih odnosa. Mi nismo uvodili nikakve sankcije", naglasio je Putin.

"Ne osjećamo se krivim za to što se desilo", rekao je on.

12:47 Ruski predsjednik je rekao da se kurdske jedinice efikasno bore protiv terorizma.

Što se tiče nezavisnosti i suvereniteta, po mišljenju Putina, Kurdi treba da se ponašaju u okviru međunarodnog prava.

"Nemamo namjeru da se miješamo u poslove Iraka", izjavio je ruski predsjednik.

12:40... Putin: Prirodni resursi pripadaju čitavoj zemlji

12:39... Putin: „Terorizam“ i „islam“ ne treba bez potrebe pominjati u istoj rečenici

12:33... Putin: Akcije Evrope stvaraju energetske probleme za Kalinjingrad.

12:25... Putin: Amerika ima arhaičan izborni sistem

"Partija koja se naziva demokratskom, zaboravila je značaj svog naziva“, naveo je šef ruske države.

On je izrazio nadu da će američko društvo da izvuče zaključke.

12:23... "Svim zemljama Evroazijske ekonomske unije odgovara to što radimo u planu integracija u tom prostoru. U cjelini, obim prodaje na tržištima zemalja Unije se povećava"

12.14... Putin: Rusiji treba jaka Evropa

Putin je naveo da Evropljani treba sami da riješe nesuglasice po pitanjima, kao što je migraciona kriza.

Po njegovim riječima, Rusija će težiti razvoju odnosa sa Evropom kao jedinstvenim partnerom, ali je spremna da razvija veze i sa svakom zemljom posebno.

12:12... Putin se založio za nacionalnu rejting agenciju

Ruski predsjednik je izjavio da je protiv prekida saradnje sa međunarodnim rejting agencijama, jer bi to negativno uticalo na strane investicije.

12:02... Putin očekuje rast cijena nafte

Rusija će i dalje sarađivati sa OPEK-om. Smatram da je takva saradnja korisna za sve, rekao je ruski predsjednik.

Smanjenje proizvodnje nafte neće uticati na ekonomiju Rusije, dodao je on.

11:53 Putin: Spremni smo da razgovaramo o Siriji sa svima

Šef ruske države je naglasio važnost akcija Saudijske Arabije, Јordana, SAD i Egipta u Siriji.

11:51 Putin o ulozi Rusije u oslobađanju Alepa

"Bez našeg učešća bi to bilo jednostavno nemoguće“, izjavio je Putin. On je naglasio ulogu saradnje sa Turskom i Iranom.

"Na hiljade je bilo evakuisano... To je najveća međunarodna humanitarna akcija", naveo je predsjednik.

"To se ne bi moglo desiti bez aktivnog rada turskog, iranskog i ruskog rukovodstva. I, naravno, napora sirijskih vlasti", rekao je Putin.

11:46... Sada mijenjam mišljenje da je tursko rukovodstvo dalo nalog za obaranje ruskog Su-24 u Siriji, rekao je Putin.

"Bio sam skeptičan prema riječima da je naš avion bio oboren bez dozvole turskog rukovodstva, ali sada, nakon ubistva ambasadora, počinjem da vjerujem da je sve moguće", dodao je on.

 

11:44... Putin: Ubistvo ruskog ambasadora u Ankari - napad na Rusiju i rusko-turske odnose

11:42... Putin podržava uvođenje bezviznog režima EU za Ukrajince

11:41... Putin spreman da razmisli o amnestiji uhapšenih ukrajinskih lica

11:37... Pitanje o zamrznutom konfliktu u Ukrajini: Gdje je izlaz iz ćorsokaka?

Јoš jedno pitanje ukrajinskog novinara, koji kaže Putinu: Čak i kad vi odete u penziju, Rusi će za Ukrajince ostati okupatori.

Putin odgovara: „Najvažnije je da u Donbasu Ukrajince ne smatraju okupatorima“.

11:32... "Napredovali smo u usavršavanju naših sistema nukleare trijade, uključujući načine na koje se može savladati PRO."

Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da je Rusija prinuđena da odgovori na američku protivraketnu odbranu i da to radi efikasno.

Kada jedna strana jednostrano izađe iz dogovora o PRO i stvori „kišobran“, i druga mora da napravi „kišobran“ ili da stvori sredstva za odbranu, naveo je ruski predsjednik.

„Nismo mi to smislili. Mi smo morali da odgovorimo“, izjavio je Putin. Prema njegovim riječima, u toku je efikasan rad u tom pravcu.

 

11:25 Putin o hakerskim napadima

"Niko ne zna koji hakeri su izveli sajber napade u SAD. Gubitnici uvijek traže opravdanje", rekao je Putin.

On je dodao da nije stvar u tome ko stoji iza hakerskih napada, već u tome što su hakeri pokazali ljudima istinu.

11:08... „U Rusiji nema niti je bilo programa podrške dopingu“, odgovorio je Putin na pitanje o doping skandalu i o tome da li u njemu postoji politička komponenta.

Djelatnost Međunarodne antidoping agencija VADA treba da bude transparentna i jasna, rekao je ruski predsjednik.

Sport treba očistiti od svake politike. On treba da objedinjuje ljude, ne da ih razdvaja, dodao je on.

11:07... Putin: Nemamo namjeru da izolujemo našu ekonomiju

11:05 Putin o zamjeni izvoza: „Sigurno ćemo pobijediti. Problema (sa zamjenom uvoza) uvijek ima i uvijek će biti. Ali mi ćemo sigurno pobijediti. Kupovina iz izvoza u našoj industriji je smanjena za 10 procentnih poena, to je ozbiljno“, dodao je ruski lider.

11:03... "To što su Republikanci u SAD naklonjeni ruskom predsjedniku, vidim znake da se kod njih poklapaju predstave o strukturi svijeta, o vrijednostima, sa nama. To je dobra pretpostavka za stvaranje dobrih odnosa", izjavio je Putin.

10:58... Putin na pitanje o navodnom miješanju Rusije u američke izbore

"Znamo da je Demokratska partija izgubila ne samo predsjedničke izbore nego i za Senat, Kongres, da li je i to moje djelo? Sve to govori da aktuelna administracija ima probleme, da postoji raskorak u shvatanju šta je dobro, a šta loše između elita i narodne mase", rekao je Putin. Za Trampa nisu glasala dva elektora, za Klintonovu četiri.

"Izgubili su na svim frontovima", dodao je Putin.

10:50... Pitanje sa Krima: Kako se, po vašem mišljenju razvija Krim i kako nazvati most - Krimski ili Kerčenski?

Putin: "Јa sam smislio da se most gradi, a vi treba da smislite kako da se nazove“.

 10:49... Putin vjeruje da je moguća normalizacija odnosa sa Ukrajinom

"Vjerujem da će prije ili kasnije doći do normalizacije odnosa sa Ukrajinom", rekao je Putin.

Pres-konferencija predsjednika Rusije Vladimira Putina pomno se prati u Ministrastvu za vanredne situacije Rusije
Pres-konferencija predsjednika Rusije Vladimira Putina pomno se prati u Ministrastvu za vanredne situacije Rusije

 

10:48... "Što se tiče Trampa, on je i ranije govorio o jačanju nuklearne odbrane SAD, ali više iznenađuje sadašnja administracija koja je počela da dokazuju da imaju najmoćnije Oružane snage. To niko ne osporava".

10:45... Putin: Rusija je jača od svakog agresora

"Nije tajna obavili smo veliki rad na modernizaciji nuklearnog potencijala Rusije, to se tiče i raketa strateške namjene baziranih na kopnu, atoskih podmornica sa novim tipovima raketa, nosača raketa na avionima i udarnih sistema. Djelujemo strogo u skladu sa svim sporazumima, naglasio je Putin.

10:43... "Vanredni izbori su mogući, ali to nije cilj sam po sebi"

10:41... Putin o tome šta čeka odbrambenu granu privrede

„Prošle godine smo trošili 2,7 odsto BDP na odbranu, ove godine će to biti 4,7 odsto, sljedeće 3,3, dalje 2,7 odsto. To se neće odraziti na planove jačanja odbrambene sposobnosti“, rekao je Putin i dodao da su ove godine otplaćeni dugovi odbrambenim preduzećima.

10:41... "Mi prodajemo dio paketa akcija državnih preduzeća, ne zato što nam fali novac za konkretne budžetske rashode, već zbog poboljšanja strukture ekonomije".

 

10:39... "Nisam razgovarao s Aleksejem Uljukajevim pred njegovo privođenje. Bilo je dovoljno materijala koje je dostavila istraga da bih ga smijenio."

10:36... Putin: Ruski budžet je sastavljen na osnovu prognoze cijene nafte od 40 dolara

„Polazimo od konzervativnih postulata po pitanju budžeta - od 40 dolara za barel nafte“, naglasio je šef ruske države. Po njegovim riječima, dio rashoda će se smanjiti sa 15,8-16,01 triliona rubalja.

10:33... "Rusija će pratiti tok istrage ubistva ruskog ambasadora Andreja Karlova u Ankari; Pratim sve velike slučajeve, pa i istragu ubistva Borisa Nemcova".

10:30... Putin se zalaže za razvoj mreže malih regionalnih banki

10:23... "Izvoz IT-tehnologija do prije nekoliko godina iznosio praktično nula, dok Rusija sada izvozi proizvode u vrijednosti od 7 milijardi dolara".

 

View image on TwitterView image on Twitter
 
 

 

10:18... Putin: Očuvanje vladinih rezervi i zlatno-deviznih rezervi Centralne banke je dobar mehanizam bezbednosti za privredu Rusije.

 

10:14... "Ono što nas raduje je smanjenje otoka kapitala", rekao je Putin. Otok kapitala u 2014. godini je iznosio 500 milijardi dolara, prošle godine 57 milijardi dolara, a ove 16-17 milijardi dolara, uzimajući u obzir isplate kredita.

10:07... "BDP zemlje prošle godine je pao za 3,7 odsto. Ove godine je isto bilo manji pad. Najvjerovatnije će ove godine biti smanjen 0,5-0,6 odsto“, rekao je Putin.

Rast poljoprivredne proizvodnje je iznosio 4 odsto.

 

 

 


View image on Twitter
 
Avion na internom letu u Libiji je otet i preusmjeren na Maltu, gdje je danas sletio, javljaju malteški mediji.
 
Avion "erbas A320" letio je unutar Libije za državnu kompaniju "Afrigija ervejz" sa 118 putnika i članova posade.

Dvojica otmičara zaprijetila su da će bombama dići avion u vazduh. Avion je okružen vojnicima a motori aviona još su upaljeni, objavili su lokalni mediji.

Svjetski mediji javljaju da je počelo iskrcavanje žena i djece iz otetog aviona.

Iz otetog aviona oslobođeno oko 65 putnika od ukukpno 118, javlja Tajms of Malta.

Otmičari libijskog putničkog aviona traže od vlasti da oslobode iz zatvora sina ubijenog predsjednika Moamera Gadafija.

Pozivajući se na libijske medije, "Dejli mejl" piše da otmičari traže oslobađanje Saifa al-Islama iz zatvora, za koga se vjerovalo da je oslobođen u julu ove godine. List "Al arabija" tvrdi da su u avionu i članovi libijskog Predstavničkog doma.

 

 Premijer Malte Јozef Muskat objavio je na Tviteru da je obaviješten o mogućoj otmici aviona na internom letu u Libiji, koji je preusmjeren na Maltu. On je dodao da su snage bezbjednosti i agencije za vanredne situacije u pripravnosti.
Oteti libijski avion sa 118 putnika sletio na Maltu
Oteti libijski avion sa 118 putnika sletio na Maltu

Tajms of Malta piše da je otmičar, koji tvrdi da ima ručnu bombu, pristalica ubijenog libijskog vođe Muamera el Gadafija i da je kazao da je spreman da pusti sve putnike iz aviona ukoliko budu ispunjeni njegovi zahtjevi, ali nije poznato šta je tačno tražio.

Ovo je prva otmica aviona na Malti nakon 1985. godine kada je avion Idžipt Era preusmjeren da sleti na ostrvo. Tadašnja talačka kriza završena je akcijom egipatskih komandosa u kojoj su poginula 62 putnika dok je jedan od otmičara preživio.

Sirijski grad Alep sada je u potpunosti pod kontrolom sirijske vojske, rekao je vojni izvor agenciji RIA "Novosti".
 
Alep (Foto:  SANA / Reuters) -
Alep (Foto: SANA / Reuters)

Izvor navodi da je posljednji konvoj sa militantima napustio Alep.

"Ovaj konvoj je posljednji. Sada možemo da kažemo da su svi militanti napustili grad. Alep je sada pod kontrolom sirijske vojske", navodi izvor, prenio je "Sputnjik".

Sirijska vojska je potvrdila da su posljednji militanti napustili grad.

U saopštenju sirijske vojske navodi se da je ova pobjeda od strateškog značaja u borbi protiv terorizma i da predstavlja udarac planovima terorista i njihovim pomagačima.

Njemački kancelar Angela Merkel rekla je  da je ponosna na način na koji je njemačka javnost reagovala na napad u centru Berlina kada je poginulo 12 ljudi.
 
Angela Merkel (foto: © AFP 2016/ TOBIAS SCHWARZ) -
Angela Merkel (foto: © AFP 2016/ TOBIAS SCHWARZ)

"Proteklih nekoliko dana istinski sam ponosna na to kako je većina ljudi mirno reagovala na ovu situaciju", rekla je ona.

Ona je izrazila uvjerenje da će Njemačka proći i ovaj test, prenio je AFP.

Merkelova je rekla da Njemačka zna već izvjesno vrijeme da je "na nišanu islamskog terorizma". "Ipak, kada se ovako nešto dogodi, situacija je potpuno drugačija", rekla je Merkelova.

Ona je pohvalila profesionalan rad savezne i pokrajinske policije, kao i dobru saradnju sa međunarodnim partnerskim organizacijama.

četvrtak, 22 decembar 2016 00:00

Peskov: Odnos sa SAD zamrznut na svim nivoima

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je dijalog sa SAD "zamrznut na skoro svim nivoima", ali je izrazio nadu da će novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imati konstruktivniji odnos prema Moskvi.
 
Dmitrij Peskov - Foto: Beta/AP
Dmitrij PeskovFoto: Beta/AP

"Ne nosimo ružičaste naočare, nemamo iluzija o nekom pozitivnom razvoju događaja, ali se nadamo konstruktivnijem pristupu", rekao je Peskov,prenio je Rojters.

Peskov je i juče izjavio da Kremlj vjeruje da su odnosi Rusije i SAD očajni i sa visokim stepenom nepovjerenja i da je dijalog Vašingtona i Moskve prestao "na skoro svim nivoima".

"Nažalost, naše bilateralne odnose prati ekstreman nivo nepoverenja i oni su u dosta očajnom stanju", rekao je on, prenijela je agencija Tas s.

Istakao je i da ruski predsjednik Vladimir Putin dosljedno stoji iza toga da odnosi treba da se poboljšaju. Potom su SAD saopštile da njihov dijalog sa Rusijom nije prekinut.

"Teško je znati šta su tačno namjeravali da poruče tim komentarom, ali diplomatsko angažovanje sa Rusijom nastavlja se po širokom nizu pitanja", izjavio je portparol američkog Stejt dempartmenta Džon Kirbi, prenosi Rojters.

Kirbi je napomenuo da je dobro poznato da postoje značajne razlike između Vašingtona i Moskva po nekim pitanjima, ali je naglasio da prekida u dijalogu nije bilo.

Lider Nacionalnog fronta i kandidat za predsjednika Francuske Marin le Pen želi da ukine sankcije Rusiji, ako uđe u Јelisejsku palatu."
 
Marin le Pen - Foto: REUTERS
 

Želim ukinuti te sankcije. Bar one koje se tiču Francuske. Јa sam uvijek smatrala da su one nepravedne, neefikasne i kontraproduktivne", navodi Le Penova za RIA Novosti.

Ona smatra da sankcije smetaju dijalogu sa Moskvom.

"Zainteresovani smo za uzajamnu saradnju sa Rusijom i zajednički rad po mnogim pitanjima - počevši od borbe protiv islamskog terorizma i regulisanja sirijske krize", poručuje Le Penova.

Ona upozorava da sankcije "pogubno utiču na francusku ekonomiju, a posebno na poljoprivredu".

Najveći rival Marin le Pen na predsjedničkim izborima biće još jedan političar sa desnice Fransoa Fijon, koji takođe poziva na dijalog sa Rusijom.

Novinari francuske novinske agencije AFP izabrali su novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa za ličnost godine.
 
Donald Tramp  (Foto:Butch Comegys/The Times-Tribune via AP) -
Donald Tramp (Foto:Butch Comegys/The Times-Tribune via AP)

Za Trampom slijede "dva političara koji prkose tradicionalnim silama Zapada" - ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

Oko 3.000 novinara učestvovalo je u izboru najuticajnije ličnosti godine sa liste od 30 ljudi, koje su izabrali urednici agencije.

Tramp je 8. novembra pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD. Inauguracija novog predsjednika biće održana 20. januara

Bivši turski policajac, koji je ubio ruskog ambasadora u Turskoj Andreja Karlova, bio je u obezbjeđenju predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana osam puta od pokušaja državnog udara u toj zemlji u julu, prenosi turski list "Hurijet".
 
Ubistvo Ruskog ambasadora u Turskoj (foto: AP Photo/Burhan Ozbilici) -
Ubistvo Ruskog ambasadora u Turskoj (foto: AP Photo/Burhan Ozbilici)

Dvadesetdvogodišnji Mevlut Mert Altintas, koji ubio ambasadora na otvaranju ruske izložbe fotografija u Ankari, bio je osam puta druga linija obezbjeđenja turskog predsjednika, prenosi AFP pozivajući se na "Hurijet".

Ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu prethodno je juče američkom državnom sekretaru Džonu Keriju u telefonskom razgovoru rekao da Turska vjeruje da iza ubistva ambasadora stoji muslimanski sveštenik Fetulah Gulen, koji živi u egzilu u SAD.

Na to je Keri rekao da je zabrinut zbog retorike koja dolazi iz Turske u vezi sa američkom umješanošću, ili podrškom ubistva ambasadora i dodao da su takve tvrdnje apsurdne i neistinite, prenio je njegov portparol Džon Kirbi. Kako prenosi "Hurijet", turske vlasti, koje optužuju Gulena i za neuspjeli državni udar u julu, sada istražuju moguću povezanost Altintasa sa Gulenom, pogotovo jer je Altintas tog 15. jula javio policiji, gdje je tada radio, da je bolestan.

Turski mediji navode i da je zbog ubistva privedeno 13 osoba, među kojima su i rođaci Altintasa. U međuvremenu, 18 ruskih istražitelja je juče stiglo u Ankaru kako bi pomoglo u istrazi, nakon što su to dogovorili predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan.

Ubistvo ruskog ambasadora Andreja Karlova u Ankari otvorilo je mnoga pitanja, od toga kome i zašto odgovara atentat, ko će i zašto iz ovoga izaći kao poražen ili pobjednik, kako će to uticati ne samo na rusko -turske odnose i rat u Siriji, te šta se može očekivati nakon ovog bezumnog čina. Istovremeno, neki zapadni mediji, poput londonskoga "Gardijana", čak vuku paralelu sa zlokobnim sarajevskim atentatom na austrijskog prestolonasljednika Ferdinanda, koji je svet gurnuo u klanicu Prvoga svjetskog rata, dok turski mediji "bljuju vatru" na Fetulaha Gulena neprijatelja "broj jedan" predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao odgovornog za napad, uz dodatak da je u sve "umiješana i CIA".

Ankara nakon neuspjelog puča traži izručenje Gulena od SAD-a, a u samoj zemlji vlada prava antigulenovska histerija. Sve to, piše zagrebački "Јutarnji list", dodatno udaljava Tursku, drugu vojsku po snazi u NATO-u, od SAD i baca je u jači stisak Moskve.

To, kako se navodi, cijeloj tragičnoj situaciji daje dodatnu dramatiku u ovo krvavo predpraznično vrijeme kada se Evropom širi nemir zbog niza terorističkih napada i gotovo histerične atmosfere pretnji.

Turski mediji objavili su danas da je dosad uhapšeno 13 osumnjičenih zbog veza sa ubistvom ruskog ambasadora u Ankari, a među njima su i otac, majka i sestra atentatora.

Kako navodi turska tv stanica "Haber", šest osumnjičenih je uhapšeno u provinciji Ajdin gde je rođen napadač Mevlut Mert Altintaš.

Među uhapšenima su i njegov otac, majka, sestra i drugi rođaci.

Strana 10 od 24
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…