All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

6°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 66%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Apr 2017

    Rain 18°C 4°C

  • 26 Apr 2017

    Showers 11°C 4°C

Svijet

sreda, 11 januar 2017 00:00

Obama održao oproštajni govor

Odlazeći američki predsjednik Barak Obama poručio je u svom oproštajnom govoru u Čikagu, da je Amerika "danas bolja i jača".
 
Barak Obama   (Foto: EPA/JIM LO SCALZO) -
 

Američki predsjednik Barak Obama pozvao je u oproštajnom govoru u Čikagu Amerikance da brane svoju demokratiju.
On je ocijenio da je, "prema skoro svim mjerilima, Amerika bolje, jače mjesto" nego prije osam godina kada je stupio na dužnost.

Obama je pred više hiljada pristalica upozorio da je demokratija u opasnosti kada god se uzima zdravo za gotovo.

On je apelovao da Amerikanci gledaju stvari iz ugla onog drugog, jer je važno "slušati i obratiti pažnju", prenio je Bi-Bi-Si.

Obama, prvi tamnoputi američki predsjednik, prvi put je izabran 2008. godine.

Tokom oproštajnog govora gomila je uzvikivala "još četiri godine", što je Obama odbacio, rekavši da to nije moguće.

Hladni talas koji je zadesio Evropu posljednjih dana odnio je više od 60 žrtava, najviše u Poljskoj, Rumuniji i balkanskim zemljama, javlja AFP.
 
Niske temperature - Foto: ilustracija
 

U posljednja 24 sata u Poljskoj je šest ljudi umrlo od smrzavanja, a zvaničnici kažu da se broj žrtava smrzavanja od 1. novembra 2016. godine popeo na 71.

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu poručuje svom američkom kolegi Eštonu Karteru da su ruske snage ispunile svoje zadatke u Siriji, a da međunarodna koalicija predvođena SAD “nije radila ni za nulu, već je zaslužila i nižu ocjenu”.

Šef Pentagona je prethodno naveo da se Rusija u Siriji nije borila protiv terorista, pa su SAD ostale usamljene u tim naporima.

“Moj kolega je pobrkao strane kada je govorio o ništavnom učinku borbe protiv terorizma u Siriji”, odgovorio je Šojgu.

On je pratio nastup “jednog od kolega iz dalekog svijeta”, koji je dao, kako je rekao, ocjenu “nula” za doprinos Rusije borbi protiv terorizma u Siriji i regionu.

“Mogli bismo sa tim da se složimo da moj kolega /Karter/ nije pomiješao strane i da je bio precizan u ovom ocjenjivanju”, poručuje Šojgu.

Prema njegovim riječima, Vazdušno-kosmičke snage Rusije ispunile su u Siriji zadatak koji im je postavio ruski predsjednik.

“Upregli smo sve svoje sile, sve mogućnosti, da okupimo tamo veliku grupaciju, kako avijacionu, tako i dopunske vazdušno-kosmičke snage, među kojima i vojnu policiju”, navodi Šojgu, a prenose ruski portali.

sojgu

ponedeljak, 09 januar 2017 00:00

Merkelova: Radimo na deportaciji migranata

Njemački kancelar Angela Merkel ponovila je da Njemačka mora da učini "nacionalni napor" da migranti kojima je odbijen azil napuste zemlju. Merkelova je rekla na konferenciji državnih službenika da Njemačka radi na vraćanju migranata, ali da je to jedino moguće ako se pregovara s njihovim domovinama.

Ubrzavanje deportacija i dobrovoljnih povrataka migranata postalo je prioritet njemačkih vlasti nakon terorističkog napada na božićni vašar u centru Berlina. Tunišanin Anis Amri osumnjičen je da je 19. decembra kamionom uletio na božični vašar i usmrtio 12 ljudi.

Odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Njemačke vlasti nisu uspele da deportuju osumnjičenog prije napada, jer je Tunis odbio da ga prihvati, podsjeća agencija AP. U Njemačku je u 2015. godini došlo više od 890.000 migranata.
Merkelova: Radimo na deportaciji migranata

Zimske nepogode koje su pogodile i Bugarsku ne jenjavaju već treći dan, posebno na sjeveroistoku zemlje, prenosi bugarska novinska agencija BTA. Vojska je nastavila da pomaže lokalnom stanovništvu u dijelovima na sjeveroistoku zemlje koji su pogođeni obilnim snijegom, jakim vjetrom i veoma niskim temperaturama.

Vojska je počela s radom na terenu po naređenju generala Konstantina Popova, kako su kazali iz ministarstva odbrane. Kopnene, pomorske i zračne snage angažovane su u borbi protiv vjetra koji je dostizao brzinu od 60km/h, kao i snježnih nanosa visine čak dva metra, zaleđenih cesti i temperatura koje su se kretale između -7 i -12, a noću i do -20 stepeni.

  Na hitnom sastanku međuagencijskih centara, ministrica za regionalni razvoj i javne radove, Liliyana Pavlova kazala je kako su dobili informaciju da Dunavom plutaju sante leda, te da je u nekim područjima zaleđeno čak 50 posto površine rijeke.

Cesta između Varne i Dobricha bila je otvorena, ali je kasnije sa svim ostalim cestama u Dobrich regiji ponovo zatvorena. -Centri za hitnu pomoć otvoreni su za beskućnike, a volonteri i zvaničnici Crvenog krsta će dostavljati tople napitke i hranu, te razgovarati sa ljudima koji su u nevolji - kazala je Pavlova. Vlasti u Sofiji su takođe produžile školski raspust, a  nastava neće biti danas i sutra.
U Bugarskoj nanosi snijega dva metra, sante leda plutaju Dunavom

nedelja, 08 januar 2017 00:00

Snijeg i hladnoća širom Evrope

Evropa je  zahvaćena jakim snježnim padavinama i niskom temperaturom, koje su uzrok nekoliko smrtnih slučajeva i otkazivanja više letova.
 
Nevrijeme Evropa (foto:Tanjug/Dimitrije Goll) -
Nevrijeme Evropa (foto:Tanjug/Dimitrije Goll)

Polarne temperature u Poljskoj su odnijele deset života, a Moskvi ima najhladniji Božić u posljednjih 120 godina.

Deset ljudi se smrznulo u posljednja dva dana u Poljskoj, gdje su temperature u nekim dijelovima zemlje pale ispod - 20 Celzijusovih stepeni.

Vlasti se pribojavaju da bi broj žrtava mogao biti i veći, pa policija poziva građane da budu oprezni i da pripaze na one kojima prijeti hipotermija, posebno beskućnike.

Moskva, gdje se živa u termometru noćas spustila na - 30 stepeni slavila je Božić po hladnoći kakva nije zabilježena već 120 godina, javlja RIA Novosti.

U Bugarskoj, u blizini turske granice, pronađena su trijala dvoje ilegalnih iračkih migranata.

I Švajcarska je noćas pogođena polarnom hladnoćom, pa je tako u Davosu zabilježeno - 19, a u Bernu - 15,5. Najniže temperature ove zime izmjerene su juče ujutro u La Brevineu, u Јuri, minus 29,9 stepeni na visini od 1.000 metara. To selo drži rekord u hladnoći u Švajcarskoj -  12. januara 1987. tu je izmjereno - 41,8 stepeni.

I u Francuskoj je hladno, pa je tako u Parizu i okolini noćas bilo oko - 11 stepeni.

Uzrok ove polarne hladnoće koja će potrajati do nedjelje je polarna fronta koja iz Skandinavije dolazi u srednju Europu.

I u Njemačkoj je noćas bilo najhladnije ove zime, pa je tako u dva sela u Bavarskoj izmjereno - 26, a u Berlinu - 15.

U Belgiji je jedna osoba poginula danas, nakon slijetanja kamiona sa puta usljed leda.

U drugom po veličini grčkom gradu - Solunu, temperatura vazduha bila je minus sedam stepeni Celzijusovih, a za sutra se predviđa minus deset stepeni. Na nekoliko ostrva u Grčkoj pao je snijeg.

Јak snijeg pada i u Istanbulu zbog čega je Turkiš erlajnz otkazala više od 650 letova. Čitavu Tursku je zahvatila snježna mećava, a meteorolozi najavljuju da će vjetar večeras oslabiti, međutim temperatura će ostati ispod nule.

Portparol jedne od tri švedske nuklearne elektrane Anders Ostenberg najavio je da će uprava elektrane narednog mjeseca postaviti naoružanu stražu ispred zgrada koje pripadaju kompleksu.
 
Nuklearna elektrana - Foto: Beta/AP
Nuklearna elektranaFoto: Beta/AP

Ostenberg, iz elektrane kod Oskaršama, rekao je da je podizanje nivoa bezbjednosti zasnovno na sigurnosnim procjenama, a ne na konkretnim prijetnjama.

Portparol je u elektronskom pismu koje je uputio agenciji AP objasnio da je švedska vladina agencija za radiološku bezbjednost odlučila prošle godine da stražari u elektranama moraju nositi vatreno oružje od 1. februara.

Švedsaka ima ukupno 10 nuklearnih reaktora u tri nuklearne elektrane koji proizvode oko 50 odsto električne energije u ovoj zemlji.

Nuklearna elektrana Oskaršam smještena je kod istoimenog grada, oko 200 kilometara južno od Stokholma i ima tri reaktora.

Među 10 ljudi koji će najviše uticati na Evropsku uniju u 2017. godini, u kojoj se EU suočava sa izazovima na svim frontovima su novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp, ruski predsjednik Vladimir Putin, ali i "čovjek u crnom koji mrzi Evropu u kojoj živi", piše briselski "Euraktiv".

U novu godinu, EU ulazi sa spoljnim, ali i unutrašnjim pritiscima, na udaru anti-EU nacionalista širom kontineta, navodi portal. "Euraktiv" prenosi da će Trampova politika, kada 20. januara bude inaugurisan, bez obzira na to da li će održati predizborna obećanja, imati velike efekte na Evropu.

Budžetska politika SAD bi mogla da doprinese razvoju biznisa u EU, gdje usporena ekonomija utiče na političku nestabilnost. Ipak, Trampov trgovinski protekcionizam mogao bi da djeluje suprotno. Među deset osoba za koje portal napominje da nisu poređani ni po kakvom kriterijumu je i "čovek u crnom".

"Čovjek je došao da mrzi Evropu u kojoj živi. Islamska država, pod pritiskom Sirije i Iraka, pokrenula je njegov bijes i podstakla ga na akciju. On može da stoji iza svega nepoznatog, nepredvidljivog i bez presedana, što može da izazove, u najmanju ruku uznemirenost javnog mnjenja, ali i poremeti planove Evrope i prioritete u ovoj godini", navedeno je.

Putin, u međuvremenu, igra "tešku za čitanje taktičku igru" kako bi povratio uticaj Moskve na globalnom planu. On može da izazove nevolje ili uspostavi prijatelje sa zapadnim komšijama, od toga da može da kontroliše njihov gas ili podrži njihove protivnike.

"Otkako je aneksiran Krim, malo ko u EU može da predvidi njegov sljedeći korak", navodi "Euraktiv" i dodaje da EU lideri do 31. jula moraju da odluče o sankcijama uvedenim Rusiji zbog Ukrajine. Ukoliko Tramp ublaži američke sankcije, EU će se mučiti da spriječi jednu ili više zemalja članica da blokiraju produžavanje sankcija. Od uticaja će biti i afrički migranti, kao i lider vladajuće poljske partije "Pravo i pravda" Jaroslav Kačinski "koji stalno prkosi Zapadu", ali i lider holandske Partije slobode Gert Vilders, stranke koja će prema istraživanjima biti najjača u parlamentu.

Na EU će uticati i premijerka Velike Britanije Tereza Mej, čija zemlja je na referendumu izglasala izlazak iz EU, kao i liderka krajnje desničarske francuske partije Nacionalni front Marin le Pen ukoliko postane predsjednica Francuske na izborima 7. maja. Predsjednik Italije Serđo Matarela biće značajan jer mora da navede stranke da upravljaju trećom po snazi ekonomijom zone evra, dok italijanski partneri pomno posmatraju šta će se desiti sa tom prezaduženom zemljom.

Među uticajnima će biti i njemačka kancelarka Angela Merkel, čija politika prema migrantima je izazvala mnoge kritike, kao i turski predsejdnik Redžep Tajip Erdoan, ali i evropska komesarka za konkurenciju Margaret Vestager i predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi.

Deset ličnosti koje će obilježiti Evropu 2017.

sreda, 04 januar 2017 00:00

Opstanak ili nestanak?

Izbori u Francuskoj, Italiji i Holandiji pružiće odgovor o budućnosti EU i, možda već u 2017. godini, odrediti njen pravac prema nestanku ili nastanku neke nove Unije.

Nakon izlaska Velike Britanije iz EU, sve zavisi od odnosa Njemačke i Francuske, koje su ključna osovina Unije.


U drugom krugu predstojećih predsjedničkih izbora u Francuskoj analitičiri već vide Fransoa Filona, konzervativnog političara iz redova Republikanske stranke, i Marin le Pen, lidera Nacionalnog fronta, koja važi za otvorenog protivnika EU.

Ankete daju prednost Filonu u drugom krugu ispred Le Penove. On se zalaže za EU, ali su njegovi stavovi prema Rusiji mnogo mekši od stavova Brisela, a traži i drugačiju politiku Francuske prema migrantima.

Ako bi Le Penova postala predsjednik, to bi za EU bio udarac koji ne bi uspjela da preživi.

Ona najavljuje napuštanje evra, te ponavljanje pregovora o uslovima francuskog članstva u EU, a onda i referendum o napuštanju Unije.

Ako Marin le Pen uđe u Jelisejsku palatu, "Bregzit" će izgledati kao "šetnja po parku", u odnosu na ono što Uniju tada očekuje, navodi "Frans 24".

Italijani su sve nezadovoljniji svojim statusom u Uniji. Nakon odlaska premijera Matea Rencija, velikog zagovornika Unije, niko sa sigurnošću ne može reći šta će se događati sa Italijom.

Predsjednik Serđo Matarela ne mora raspisati izbore prije marta 2018. godine, ali politički analitičari očekuju da će oni biti održani već ove godine.

Pokret "Pet zvjezdica", koji vode komičar Bepe Grilo i antiimigrantska "Sjeverna liga", želi reviziju italijanskog učešća u Uniji. Italijani su nezadovoljni finansijskim položajem i migracionom politikom.

Renci je ostao na čelu vladajuće Demokratske stranke, a italijanski mediji gotovo od samog njegovog odstupanja spekulišu da planira povratak.

Prema anketama, njegova stranka ima malu prednost pred pokretom "Pet zvjezdica".

Grilo obećava referendum o napuštanju evra, a izađe li Italija iz evrozone, to bi bio ogroman gubitak za jedinstvo Unije.

Holandija će na opšte izbore već u martu, a kao jedna od glavnih tema nametnula se imigracija.

Stranka slobode Gerta Vildersa ima najveće šanse da osvoji najviše mandata na izborima, ali se zagovornici EU nadaju da neće uspjeti da sastavi vladu, budući da su sve velike stranke obećale da neće sarađivati sa njim.

Vilders, koji je nedavno osuđen, ali ne i kažnjen, zbog govora mržnje, kampanju bazira na antiimigrantskim stavovima i obećanjima da će raspisati referendum o izlasku iz EU.

Politički analitičari i vodeći evropski mediji upozoravaju da će, čak i ako protivnici EU ne pobijede u Francuskoj, Italiji i Holandiji, doći do rasta anti-EU raspoloženja, jer migrantska kriza nije završena, a ekonomska situacija nije sanirana.

Opstanak ili nestanak?

Istambul - Kirgistanac Jahe Mašrapov, koga su brojni svjetski mediji označili kao ubicu iz istanbulskog kluba Reina, nije kriv za zločin, prenosi agencija Akipres.

Mašrapov je u izjavi za kirgistansku agenciju rekao da jeste bio u Istanbulu tokom novogodišnjih praznika, kao i da ga je policija ispitivala, ali da je pušten kući.

Ove informacije su unijele dodatnu zbrku u istragu o smrtonosnom novogodišnjem napadu, ali i ponovo ukazale na to da mediji širom svijeta jure za senzacijom i objavljuju neprovjerene vijesti.

Brojni turski, ali i neki svjetski mediji kao što je italijanska "Republika", "Skaj", "Bazfid", objavili su sliku prve strane kirgistanskog pasoša Jahe Mašrapova na kojoj se vidi njegova fotografija.

"Bio sam na poslovnom putu. Stigao sam iz Biškeka u Istanbul 1. januara, a kada sam obavio posao, vratio sam se na aerodrom da se ukrcam na povratni let. Policija me je zaustavila, ispitivali su me sat vremena, zbog čega je let kasnio, a zatim su se izvinili, rekli da ličim na osobu sa potjernice i pustili me", naveo je

Iako su mediji insistirali na tome da je napadač identifikovan, turski zvaničnici nisu potvrdili da je on napadač iz kluba "Reina", dok su bezbjednosne službe Kirgistana saopštile samo da su u kontaktu sa turskim vlastima i da "provjeravaju navode da je državljanin te zemlje učestvovao u napadu".

"Nemam pojma ko je počinilac, niti znam kako je moj pasoš dospio do društvenih mreža. Kada se napad desio bio sam u Kirgistanu, nemam veze ni sa kakvim teroristima. Dolazim u Istanbul zbog posla redovno već pet godina", rekao je on.

Televizija "CNN Turk" objavila je da se "vjeruje da je napadač porijeklom iz Kirgistana".

U međuvremenu, mediji su objavili i selfi snimak navodnog ubice. Kako je navedeno, agencija Dogan je dobila snimak od policije, ali se ne zna odakle snimak potiče, ko je autor, niti kako je ustanovljeno da je čovjek na snimku osumnjičeni za napad u kom je ubijeno 39 ljudi u elitnom noćnom klubu 1. januara.

Uprkos činjenici da Mašrapov najvjerovatnije nema nikakve veze sa zločinom, objavljen je niz detalja o njegovoj navodnoj obuci u Siriji, pa čak i izjava "njegove supruge".

Italijanski list "Korijere dela sera" navodi da se ne isključuje mogućnost da je Mašrapov prošao vojnu obuku islamista u Siriji, iako se njegovo ime nije nalazilo na spiskovima stranih boraca Islamske države, kao i da postoji bojazan da sada sprema bjekstvo.

U medijima se pojavila i izjava supruge "muškarca osumnjičenog za napad u noćnom klubu" u Istanbulu tokom novogodišnje noći. Ona kaže da nije znala da je on simpatizer Islamske države i da je za pucnjavu čula na televiziji.

Britanski tabloid "Dejli mejl" je naveo čak i da je izvor njenih izjava turska policija.

Kako se navodi, ubica je sa ženom i dejcom stigao 20. novembra iz Kirgistana u Istanbul, a zatim su preko Ankare došli u grad Konja. Tamo su iznajmili stan koji su plaćali oko 300 evra mjesečno, rekla je ona i dodala da joj je muž rekao da u Konju putuju u potrazi za poslom.

Njen suprug je, kako nastavlja, 29. decembra otišao iz Konje za Istanbul. Ona je ponovila da je za pucnjavu čula na televiziji i da nije znala da njen muž ima bilo kakve veze sa džihadistima Islamske države.

Turski mediji su takođe objavili da se napadač borio u redovima Islamske države u Siriji. Kako navodi AP, žena osumnjičenog je u okviru istrage zadržana u pritvoru, ali nije objavljen ni njen ni njegov identitet.

U napadu na noćni klub u Istanbulu u novogodišnjoj noći ubijeno je 39 osoba, a za napad je odgovornost preuzela Islamska država, koja je rekla da je to odgovor na intervenciju Turske u Siriji.

Potpuna zbrka u Turskoj: Ubica nije identifikovan

Strana 10 od 25
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…