All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

0°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 63%

Wind: 6.44 km/h

  • 19 Feb 2018

    Cloudy 1°C -2°C

  • 20 Feb 2018

    Mostly Cloudy 2°C -3°C

Partner Viber stickers

Svijet

četvrtak, 21 decembar 2017 06:22

Katalonci izlaze na regionalne izbore

 U Kataloniji se danas  održavaju vanredni regionalni izbori, a prema anketama ni partije koje se zalažu za nezavisnost, niti one koje se zalažu za jedinstvo Španije, neće uspjeti da obezbjede većinu glasova.

Kao najverovatniji ishod vidi se parlament u kojem nijedna stranka nema apsolutnu većinu i višenedjeljna natezanja oko formiranja nove regionalne vlade, prenosi Rojters.

Mnogi se nadaju da će ovi izbori riješiti jednu od najgorih kriza proteklih decenija u Španiji, koja je izbila nakon što je ta pokrajina proglasila nezavisnost, što je dovelo do toga da Madrid smeni lokalno rukovodstvo i zakaže izbore, navodi agencija.

Referendum o otcjepljenju Katalonije od ostatka Španije održan je 1. oktobra, uz protivljenje Madrida.

Katalonski parlament izglasao je 30. oktobra nezavisnost, nakon čega je španski Senat odobrio vladi premijera Marijana Rahoja da uspostavi direktnu kontrolu Madrida nad Katalonijom.

Pored toga što je raspustio vladu Katalonije, Rahoj je raspustio i regionalni parlament i zakazao regionalne izbore za 21. decembar.

Od kada je raspuštena katalonska vlada, Pudždemon i četiri bivša člana katalonske vlade borave u Belgiji, a za svom petoricom izdati nalozi za hapšenje pod optužbom za pobunu i zloupotrebu fondova.

Španija je, kasnije, povukla međunarodni nalog za njihovo hapšenje, ali Pudždemon je iz Brisela vodio kampanju za regionalne izbore.

Katalonci sutra izlaze na regionalne izbore

četvrtak, 21 decembar 2017 06:21

Ponovo aktuelna opasnost od nuklearnog oružja

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da sukobi danas u prosjeku traju više od 20 godina i da je opasnost od nuklearnog oružja ponovo aktuelna.
 
Antonio Guteres - Foto: AFP
Antonio GuteresFoto: AFP

Gutereš je rekao da sukobi često uključuju višestruke oružane grupe koje se bore za kontrolu vladinih institucija, prirodnih resursa i teritorije.

"Vidimo ne samo kvantitativne, veći i kvalitativne promjene", rekao je Gutereš na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o rastućoj kompleksnosti izazova po međunarodni mir i bjezbednost, prenosi AP.

On je dodao da su tenzije veće sada nego što su bile otkako je okončan hladni rat.

Gutereš je ukazao i na sve veće opasnosti na polju sajber bezbjednosti, na višestruke rizike od klimatskih promjena i nedostatak vodenih resursa, kao i na rastući izvor zabrinutosti.

Generalni sekretar UN upozorio je da nejednakost i isključivanje pothranjuju "frustracije i marginalizaciju", zaključivši da je sukobe danas teže savladati nego što je ranije bio slučaj.

 

četvrtak, 21 decembar 2017 06:20

Evropska unija ukida pravo glasa Poljskoj

Evropska komisija je donijela odluku da suspenduje pravo glasa Poljske u tijelima Evropske unije, aktiviranjem Člana 7 Lisabonskog sporazuma.
 
Evropska Unija (Foto: Flickr/Descrier) -
 

Ovom odlukom Poljska bi mogla da izgubi milijarde evra pomoći iz Unije.

Takvu odluku je prethodno najavila agencija Rojters, istakavši da se radi o potezu “bez presedana“ kojim se zvanična Varšava kažnjava zbog kršenja pravila Evropske unije koja se tiču ljudskih prava i demokratskih vrednosti.

Novoizabrani premijer Mateuš Moravijecki izjavio je prošle nedjelje u Briselu da je "odluka već donijeta", kao i da je zamjenik predsjednika Evropske komisije Frans Timermans upozorio u julu Poljsku da je "opasno blizu" tome da se suoči sa sankcijama.

Akcija Evropske komisije protiv Poljske zbog pravosudnih reformi predstavlja kršenje suvereniteta te zemlje i Mađarska će uložiti veto, rekao je zamjenik mađarskog premijera Žolt Semjen.

On je kazao da je neprihvatljivo da Brisel vrši pritisak na suverenu državu.

"Poljsko-mađarsko prijateljstvo i obaveze Vlade Mađarske prema sporazumima nalažu nam da reagujemo protiv odluke Evropske komisije na svim forumima", navodi Semjen.

On je potvrdio da to znači da će Mađarska uložiti veto na predloženu mjeru protiv Poljske.

SAD uložile su večeras veto na egipatsku rezoluciju u Savjetu bezbjednosti UN kojom se poziva na povlačenje odluke američkog predsjednika Donalda Trampa o priznanju Јerusalima kao prijestonice Izraela.
 
Savjet bezbjednosti - Foto: Getty Images
Savjet bezbjednostiFoto: Getty Images

Preostalih 14 članica glasalo je "za" rezoluciju u kojoj se ne pominju direktno ni SAD niti Tramp, već se izražava duboko žaljenje zbog nedavnih odluka po pitanju statusa Јerusalima.

U nacrtu se potvrđuje da bilo kakva odluka i postupak kojom se mijenja karakter, status ili demografski sastav Јerusalima nema pravno dejstvo i valjanost i mora se ukinuti u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN.

Tramp je nedavno priznao Јerusalim kao glavni grad Izraela i najavio premještanje američke Ambasade iz Tel Aviva i Јerusalim.

Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je saradnja obavještajnih službi SAD i Rusije pomogla da se izbjegnu "hiljade" žrtava.
 
Donald Tramp i Vladimir Putin na samitu u Vijetnamu - Foto: REUTERS
Donald Tramp i Vladimir Putin na samitu u VijetnamuFoto: REUTERS

- Oni su mogli da uhapse teroriste bez ijednog izgubljenog života. Možda bi hiljade ljudi bilo ubijeno - rekao je Tramp i dodao da "stvari tako treba da se rade".

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je zahvalio Trampu za "obavještajne podatke koje je poslala CIA" i koji su, prema njegovim riječima, omogućili sprečavanje napada na Sankt Peterburg.

Nova austrijska vlada, koju čine Narodna partija (OVP) i Slobodarska stranka (FPO), a koju vodi najmlađi kancelar u Austriji i na svijetu Sebastijan Kurc (31), položila je  zakletvu pred predsjednikom Aleksanderom van der Belenom.
 
Sebastijan Kurc - Foto: REUTERS
Sebastijan KurcFoto: REUTERS

Polaganje zakletve proteklo je uz brojne proteste u Beču od kojih je jedan održan i ispred kancelarije predsjednika.

Policiji je bilo prijavljeno devet demonstracija koje su organizovane na različitim dijelovima centra grada, da bi se povorke na kraju spojile u centru, na trgu Heldenplac, nedaleko od sjedišta vlade i predsjednika zemlje.

Na proteste su pozvali Udruženje studenata, udruženje đaka, brojne ljevičarske organizacije, među kojima su bile i one najekstremnije čiji su učesnici došli, i pored zabrane, zakamufliranog lica.

Učesnici demonstracija, kojih je bilo više hiljada, uzvikivali su parole protiv učešća desničarske FPO u novoj vladi i upozoravajući da se time "vraća fašizam" u Austriju.

Moglo se čuti i da se protiv te vlade treba boriti na ulicama, štrajkovima sve dok ne bude svrgnuta.

Policija je, zbog protesta uvela zonu zabrane pristupa oko vladinih zgrada u centru Beča, a tu zonu obezbjeđuje oko 1.500 policajaca.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmatra nacrt rezolucije, kojim se insistira da bilo kakve odluke o statusu Јerusalima nemaju pravni efekat i moraju da budu poništene, javlja Rojters.
 
Savjet bezbjednosti UN (Foto: Sputnik/Dmitry Astakho) -
Savjet bezbjednosti UN (Foto: Sputnik/Dmitry Astakho)

U nacrtu rezolucije, koji je izradio Egipat i koji je napisan na jednoj strani, ne pominju se ni SAD ni američki predsejdnik Donald Tramp, koji je nedavno priznao Јerusalim kao prestonicu Izraela, navodi britanska agencija koja je imala uvid u dokument.

Svijet ostaje veoma opasno mjesto, a diplomatska konfuzija administracije Donalda Trampa samo je tome doprinijela stvaranjem neizvjesnosti širom svijeta u pogledu američkih namjera i sposobnosti, ocjenjuje se u najnovijem izdanju američkog magazina "Nešenel interest" u kome se navodi pet kriza koje bi 2018. mogle da se razviju u sukob velikih sila.
 
Sjeverna Koreja lansirala raketu - Foto: REUTERS
Sjeverna Koreja lansirala raketuFoto: REUTERS

Svijet je uspio da se provuče kroz veći dio 2017. godine bez kataklizmičnog sukoba velikih sila. U nekim dijelovima svijeta (prije svega u Siriji) napetosti su značajno smanjene. U drugim je, već ionako teška situacija postala još napetija, ocjenjuje taj američki dvomjesečnik.

Kako se ocjenjuje u tekstu Roberta Farlija, pet kriza koje bi velike sile mogle dovesti u sukob tokom 2018. godine su Sjeverna Koreja, Tajvan, Ukrajina, južno krilo NATO-a i Persijski zaliv.

Sjeverna Koreja je, nesumnjivo, najopasnija spoljnopolitička kriza sa kojom se svijet danas suočava.

Uspejh Pjongjanga u razvijanju balističkih raketa, kombinovan sa diplomatskim neiskustvom Trampove administracije, stvorio je izuzetno opasnu situaciju.

Sjeverna Koreja je, iznova izvodeći raketne probe i nuklearne testove protekle decenije, pokazala da nije sklona da se uruši pred američkim pritiskom.

SAD su odgovorile diplomatskom nedoslednošću, pošto su visoki zvaničnici često davali suprostavljene izjave u roku od nekoliko sati.

Situaciju komplikuje to što i Sjeverna Koreja i SAD imaju preventivne planove – SAD da unište sjevernokorejske komunikacije i instalacije prije nego što rakete budu lansirane, a Sjeverna Koreja da takvu sudbinu izbjegne.

Takva situacija mogla bi lako da dovede do pogrešnih procena bilo koje strane i do potencijalog rata u koji bi mogli da budu uvučeni Јapan i Kina.

Što se tiče Tajvana, Nešenal interest ocenjuje da nedavne agresivne izjave kineskih vojnih i diplomatskih lidera nagovještavaju da barem neki u Pekingu veruju da se vojna ravnoteža pomjerila u njihovu korist. 

Takvo opažanje je govoto sigurno preuranjeno i ne dijeli ga cijelo rukovodstvo NR Kine, ali je ipak opasno.

Kina je takođe pojačala vojnu aktivnost u regionu iako, uzevši u obzir njen rastući vojni profil, to važi za skoro svaki region na njenim granicama.

SAD su odgovorile smirenošću, osuđujući kineske korake i najavljujući krupne prodaje oružja Tajvanu.

Trampova administarcija je, međutim, zamutila diplomatske vode svojim konfuznim stavom o Sjevernoj Koreji, koji je uključivao i poziv Kini da pojača sankcije prema Pjongjangu.

U odnosima Pekinga i Vašingtona, koji zahtijevaju predviljivost i pažljivu diplomatiju, značajni igrači u Kini i SAD izgleda da su spremni da prihvate neizvjesnost, što bi moglo dovesti do razornog sukoba.

Situacija u Ukrajini ostaje napeta, gdje vlada krhki prekid vatre na istoku zemlje, konstatuje Nešenal interest.

U samom Kijevu, demonstacije i bizarna saga sa bivšim gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem pokrenula je pitanja o stabilnosti vlade.

Sukob bi mogao izbiti na više načina. Kolaps ukrajinske vlade, koji bi bi u teoriji bio koristan za Moskvu, mogao bi dovesti do nestabilnosti i nasilja. Snage bliske Moskvi mogle bi se osetiti ojačanim, a sam Vladimir Putin mogao bi da vidi priliku da zauzeme veći dio Ukrajine.

S druge strane, kolaps vlade u Kijevu mogao bi na vlast dovesti krajnje desničare, što bi samo dolilo ulje na vatru sukoba u istočnoj Ukrajini.

Iako je Trampova administracija odustala od mlake podrške koji je Kijevu pružao Barak Obama, ozbiljan ruski vojni upad u Ukrajinu, zaprijetio bi da uvuče Evropu i SAD u sukob sa Rusijom.

Kada se radi o južnom krilu NATO-a, ocenjuje magazin, odnosi između SAD i Turske su praktično urušeni protekle godine, dok su se Ankara i Moskva značajno približile.

Tursko otuđenje od Evropske unije i SAD, simbolizovano kupovinom ruskog oružja, moglo bi voditi ka značajnoj promjeni u regionalnom odnosu snaga.

Nešenal interest ističe da Turska, Rusija i SAD ne vide rat kao razuman način za rješenje te nove diplomatske situacije. Ali Turska je izuzetno značajna zemlja i njen stav utiče na ishod događaja u Siriji, Iraku, Iranu, na Balkanu i Kavkazu.

Pomijeranje turske diplomatske orijentacije mogao bi da ima nepredvidive posljedice duž njenih granica, posebno kada se radi o kurdskim aspiracijama za stvaranje države, a moglo bi uticati na spor u Nagorno-Karabahu.

Takav razvoj događaja mogao bi imati posljedica po način na koji države jugoistočne Evrope razmišljaju o svojoj privrženosti NATO-u. To bi moglo da učini da bilo Moskva, bilo Vašington, pogrešno procjene snagu svojih karata.

Osvrćući se na Zaliv, Nešenal interest ukazuje da je na Srednjem istoku gotovo uvek bilo sjeme sukoba velikih sila, iako to sjeme retko daje plod.

Dok se građanski rat u Siriji vuče ka završetku, pažnja se skreće na konfrontaciju između Irana i Saudijske Arabije.

Rijad i dalje izgleda da je lak na oružju, i sklon da svuda vidi umešane ruke Teherana. Iran, sa svoje strane, nastavlja da širi svoj uticaj u Iraku, Siriji i drugde.

Trampova administacija je, pak, uglavnom prihvatila pobjedu Asadovog režima u Siriji, i preokreće svoje napore na suprostavljanje Iranu u regionu.

To je uključilo i davanje blanko čeka Saudijskoj Arabiji u Јemenu i na drugim mjestima, što bi moglo lako da dovede do preterane samouvjerenosti u Rijadu.

Da li bi Rijad i Teheran mogli da suzbiju svoj rat?

Rat je izbijao u Zalivu i ranije bez uključivanja ostatka svijeta, ali Rijad je pokazao jasnu spremnost da izgradi diplomatsku i vojnu koaliciju protiv Irana, možda i dotle da u nju uključi Izrael. Sa Rusijom koja ponovo potvrđuje svoj položaj u regionu, vrlo je lako zamisliti sukob velikih sila.

Ocjenjujući da neizvesnost koju je stvorila Trampova administracija nije pružila mogućnost drugim državama da nastupe, Nešenal interest zaključuje da se njome povećava mogućnost pogrešnih procjena u kriznim i nekriznim situacijama.

Nadajmo se da će Trampov spoljnopolitički tim, dok se formira i sazrijeva, razviti dosljedniji pristup diplomatiji koji će umanjiti prijetnju koju predstavljaju neke od tih kriza, ističe Nešenal interest.

 Mandatar za sastav nove austrijske vlade Sebastijan Kurc istakao je večeras, prilikom prezentacije programa i članova buduće vlade, da Austrija neće napuštati jedinstvene stavove i djelovanje EU.

On je, na konferenciji za štampu, na kraju dana koji je počeo informisanjem austrijskog predsjednika Aleksandera van der Belena o završetku koalicionih pregovora, a nastavljen odobravanjem koalicionog sporazuma od strane stranačkih tijela, istakao da će buduća vlada u Beču biti jasno proevropska.


Nećemo napuštati jedinstvenu liniju EU po pitanju Rusije, poručio je Kurc čiji kabinet preuzima nadležnost za EU.

Kazao je da nova vlada želi da ojača subsidijarnost u EU, da radi na jačanju EU u oblastima gdje je potrebna saradnja, kao što su zajednička zaštita spoljnih granica, ekonomska i monetarna politika, ali i na tome da se Unija povlači iz onih oblasti koje se tiču nacionalne regulacije.

Ukazao je da su pripreme za preuzimanje predsedavanja EU u drugoj polovini iduće godine već dugo u toku.

Prema njegovim riječima jedan cilj je da se da doprinos da kurs EU po pitanju ilegalne migracije bude ispravan, s čim u vezi je istakao da podržava stav predsjednika Savjeta EU Donalda Tuska da raspodjela izbjeglica ne riješava problem, već da treba zaštiti spoljne granice.

Takođe Austrija želi da doprinese poboljšanju bezbjednosti, pošto Evropa zbog terorizma i ilegalne migracije nije postala sigurnija.

Kurc je naglasio da Austrija želi da da doprinos da EU bude uspješnija u borbi protiv terorizma i radikalizacije.

Isto tako veliki cilj Austrije, za vrijeme predsjedavanja EU, biće jačanje ekonomskog uspjeha Unije.

Lider Slobodarske partije (FPO), koalicioni partner Kurcove Narodne stranke (OVP), Hajnc-Kristijan Štrahe podvukao je da slobodarci podržavaju i stoje iza EU, mirovnog projekta u EU.

Međutim, dodao je, kritički posmatraju neki razvoj U EU i da će to i dalje raditi.

Istovremeno poručuje da će prihvatiti zajednički stav, ako njihovi predlozi ne prođu u EU.

"Mi bismo željeli da se ukinu sankcije Rusiji. Pokušaćemo da se prikažemo kao medijatori po tom pitanju, da pokušamo da nađemo riješenje u interesu EU i Rusije. Ako ne možemo da nađemo većinu za naš stav ićićemo dalje zajedničkim putem", istakao je Štrahe.

Govoreći o koalicionom programu, Kurc je rekao da ga posebno raduje što je u Austriji, za razliku od drugih zemalja, na primjer Njemačke, pošlo za rukom da se brzo dogovori koaliciona vlada.

"Moj cilj je bio da imamo stabilnu i snažnu vladu do Božića i u tome smo uspjeli", rekao je on.

Kurc je kazao da je dogovoren program rada vlade koji sadrži 180 strana, a koji predstavlja osnovu za saradnju u narednih pet godina, koji može biti osnov za sprovođenje potrebnih promjena u zemlji.

"Te promjene su potrebne, jer se naša zemlja proteklih decenija dobro razvijala i čak u njemačkim medijima bila hvaljena kao ''Austrija bolja Njemačka'', ali je proteklih godina došlo do pada. Nismo više zemlja sa najmanjom stopom nezaposlenosti u EU. Uvjeren sam da Austrija može bolje i želimo da damo doprinos i zajedno vodimo Austriju u bolju budućnost", istakao je on.

Rekao je da Austrija treba da bude zemlja u kojoj nema sve više pravila i propisa, već malo propisa, ali kojih se svi pridržavaju.

"Austrija treba i dalje da bude zemlja šarolikosti, ali u kojoj se poštuju osnovne vrijendosti, da bude zemlja u kojoj može biti moguće radom nešto steći, kao i zemlja u kojoj postoji uspješan socijalni sistem koji je podrška onima kojima je potrebna pomoć", objasnio je Kurc.

Najavio je da će nova vlada raditi na rasterećenju građana, kroz uštede u sistemu.

Kada je riječ o obrazovanju istakao je da mora da se omogući napredovanje kroz obrazovanje, te da niko ne smije ući u školski sistem bez znanja njemačkog, odnosno da će pred ulazak u školu djeca morati naučiti jezik, te da će se raditi na tome da niko neće napustiti školu a da ne zna da piše i računa.

Predviđeno je poboljšanje bezbjednosti kroz jačanje policije, kao i ponovno vraćanje na prvo mesto po pitanju digitalizacije - "želimo da budemo vodilja po pitanju izgradnje 5G mreže".

Štrahe je naglasio da je naziv programa rada vlade "Zajedno za našu Austriju", i da ima za cilj da građani bolje žive.

Prema njegovim riječima za penzionere se želi osigurati da najmanja penzija bude 1.200 evra neto mjesečno.

Po pitanju azila rekao je da osnova mora biti zaštita na određeno vrijeme, i vodilja sprečavanje zloupotrebe azila.

Najavio je i reformu javnog servisa ORF u cilju podizanja objektivnosti.

Što se tiče zabrane pušenja Štrahe je kazao da nova vlada jeste za zaštitu nepušača, ali i mogućnost da građani mogu sami da biraju, time što bi pušači imali zatvorene prostorije u kojima mogu da puše.

Isto tako kritikovano ponovno uvođenje ocijena od prvog razreda obrazovanja Štrahe je kazao da bez sistema vrednovanaj nema osnove na kojoj se može dalje graditi.

On je istakao da su sve dogovorene mjere "mnogi mali koraci u pravom smjeru, i da se samo na taj način može doći do vrha".

Istovremeno je kazao da su koalicion partneri svijesni da niko nije od njih mađioničar, i da pred sobom imaju puno posla.

Predstavljajući svoj tim u novoj vladi Kurc je podsjetio da je najavio da će sam birati svoje kandidate i da će se raditi o ekspertima, što je ostvario.

U novoj vladi OVP će biti zastupljena sa Kurcom na mjestu kancelara, ministrom finansija biće Hartvig Leger, ekonomije i digitalizacije Margarete Šrambek, pravosuđa Jozef Mozer, obrazovanja i nauku Hajnc Fasman, žena i porodice Juliane Bogner-Štraus, poljoprivredu, održivost i turizam Elizabet Kestinger, ministar u kabinetu kancelara zadužen za EU, medije, umjetnost i kulturu Gernot Blimel, a državi sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova biće Karoline Edštadler.

Iz FPO će mjesto vicekancelara i ministra za državnu upravu i sport biti lider Hajnc-Kristijan Štrahe, unutrašnjih poslova Herbert Kikl, odbrane Mario Kunasek, infrastrukture i saobraćaja Norbert Hofer, socijalna pitanja, rad i zdravstvo Beate Hartinger, spoljnih poslova Karin Knajsel, a državni sekretar u Ministarstvu finansija Hubert Fuhs

Kurc je kazao da je spisak ministara prihvatio predsjednik Austrije.

Inače oba koaliciona partnera su najavila da će, za razliku od dosadašnje prakse, sporove među članovima u vladi, rešavati interno, a ne javno.

Propast sporazuma o nuklearnom programu Irana poslaće pogrešnu poruku onima koji se nadaju da će riješiti krizu u vezi sa Sjevernom Korejom, rekao je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov gornjem domu ruskog parlamenta.
 
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE) -
Sergej Lavrov (foto: AFP 2016/ Filippo MONTEFORTE)

"Veliki međunarodni sporazumi, posebno o nuklearnom programu Irana, nalaze se u opasnosti da propadnu, što će poslati veoma lošu poruku onima koji se nadaju da će riješiti probleme Korejskog poluostrva", izjavio je Lavrov.

Prema njegovim riječima, glavni uzrok aktuelnih tenzija u svijetu je "dosljedna egoistična i cinična politika velikog broja zemalja predvođenih SAD", prenio je TASS.

Lavrov je rekao da zemlje Zapada, koje vjeruju da su superiorne i da se njihov pristup mora prihvatiti kao jedina istina, "pokušavaju da opstruišu prirodni proces izgradnje novog pravednijeg i demokratskog policentričnog svjetskog poretka", istakao je on.

"Oni koji se tome protive su predmet široke represije, uključujući ucjenu, uvođenje jednostranih sankcija i direktno uplitanje u unutrašnja pitanja zemlje", naveo je Lavrov.

Strana 10 od 58
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…