All for Joomla All for Webmasters

Jugoton

Jugoton  - emisija evergreen muzike. U emisiji Jugoton slušamo pjesme koje su ...

TOP 5

Top 5 – emisija zabavne muzike. U emisiji Top 5 slušamo hitove zabavne ...

Zabavno veče

Zabavno veče je emisija narodne muzike. U emisiji Zabavno veče slušamo hitove ...

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Svijet

subota, 26 novembar 2016 00:00

Umro Fidel Kastro

Bivši kubanski predsjednik Fidel Kastro, revolucionarni vođa koji je izgradio komunističku državu na pragu SAD i 50 godina prkosio američkim naporima u cilju njegovog svrgavanja, preminuo je u petak uveče u 90. godini, javila je kubanska državna televizija.
 
Fidel Kastro - Foto: TANЈUG
Fidel KastroFoto: TANЈUG

Predsjednik Kube Raul Kastro saopštio je nešto poslije ponoći drhvatim glasom na nacionalnoj televiziji da je njegov stariji brat preminuo u petak u 22.29 sati, a saopštenje je završio uzvikujući revolucionarni slogan: "Ka pobijedi, uvijek!".

Raul Kastro, koji je preuzeo vlast nakon što je njegov stariji brat Fidel hospitalizovan 2006, rekao je da će ostaci revolucionalnog lidera biti kremirani u subotu rano ujutro, "u skladu sa njegovom željom".

Јedna od vodećih svjetskih figura u drugoj polovini 20. veka, Fidel Kastro je imao izuzetno veliki uticaj s obzirom na veličinu njegove male karipske ostrvske zemlje, navodi AFP.

Fidel Kastro je vladao Kubom gotovo pola vijeka, a 2008. svoja ovlašćenja prenieo je bratu Raulu.

Bivši revolucionar, bio je glavni sekretar Komunističke partije, predsjednik i premijer Kube.

Njegove pristalice ga smatraju čovjekom koji je dao Kubu narodu, a njegovi protivnici ga optužuju da je suzbio opoziciju u zemlji.

Doktorirao je pravo na Univerzitetu u Havani 1950, na nakon studija organizuje revolucionarni pokret protiv Fulgensija Batiste, koji je nešto prije izveo državni udar, zbacio KarlosaSokarasai izveo diktaturu.

Evropske zemlje, njih 15, pridružile su se inicijativi Njemačke, koja zagovara novi sporazum o kontroli oružja sa Moskvom.
 
Valter Štajnmajer, šef njemačke diplomatije  (Foto:AP Photo/ Markus Schreiber) -
Valter Štajnmajer, šef njemačke diplomatije (Foto:AP Photo/ Markus Schreiber)

To je izjavio njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer.

"Sigurnost Evrope je u opasnosti. Koliko god da su trenutno teški odnosi sa Rusijom, potrebno nam je više dijaloga", rekao je Štajnmajer njemačkom listu "Velt", prenosi Rojters.

Štajnmajer, socijaldemokrata koji je kandidat vladajuće koalicije za predsjednika Njemačke na izborima sljedeće godine, prvi put je o potrebi novog sporazuma sa Moskvom o kontroli oružja govorio u avgustu navodeći da je on neophodan kako bi se izbjegla eskalacija tenzija u Evropi.

Od tada se 15 zemalja, članica OEBS-a, pridružilo toj inicijativi - Francuska, Italija, Austrija, Belgija, Švajcarska, Češka, Španija, Finska, Holandija, Norveška, Rumunija, Švedska, Slovačka, Bugarska i Portugal.

Te zemlje planiraju o toj inicijativi da razgovaraju na marginama OEBS sastanka koji će biti održan 8. i 9. decembra u Hamburgu.

Štajnmajer je osudio rusku aneksiju Krima i podršku Rusije separatistima u istočnoj Ukrajini, navodeći da takvi postupci "potkopavaju delikatne veze povjerenja koje su uspostavljane godinama" i stvaraju prijetnju da se pokrene nova trka u naoružanju i pozvao zemlje da se pridruže inicijativi o kontroli oružja.

"Imamo odgovornost da ne ostavimo nijedan kamen neprevrnut u našim naporima da povećamo bezbejdnost i mir", rekao je Štajnmajer za "Velt".

Štajnmajerovu inicijativu kritikovale su SAD, koje su navele da Rusija nije ispunila ni postojeće sporazume i ugovore.

Više od 80.000 ljudi je evakuisano iz svojih domova nakon požara koji je zahvatio Haifu, treći grad po veličini u Izraelu.
 
Požar u Haifi - Foto: EPA
Požar u HaifiFoto: EPA

Požare prate suše koje traju dva mjeseca, a jaki vjetrovi su pomogli da se plamen raspiri u sjevernom dijelu grada, prenosi "BBC".

Požari takođe prijete kućama u blizini Јerusalima i na Zapadnoj obali. Šef policije Izraela je izjavio da su požari podmetnuti, dok je premijer Izraela Benjamin Netanjahu za neke od požara rekao da su uzrokovani "terorom onih koji su ih namjerno podmetnuli.

 

"Svaki požar koji je bio rezultat podmetanja požara ili podsticanja na podmetanje je teror u svakom pogledu, a mi ćemo ga tretirati kao takav", rekao je on za lokalne medije i dodao da će svako ko pokuša spaliti dijelove države Izrael biti strogo kažnjen.

Ministar obrazovanja Naftali Benet, lider desničarske jevrejske Početne stranke, misli da u svemu ima palestinskog učešća, a na Tviteru je napisao: "Samo oni kojima zemlja ne pripada u stanju su uraditi ovako nešto".

 

Na društvenim mrežama, na arapskom jeziku pod "hashtag" #Israel_on_fire kao i #IsraelIsBurning može se vidjeti komentarisanje novonastale situacije.

Ministar javne bezbjednosti Gilad Erdan je rekao za Kanal 10 TV da je osam osoba uhapšeno.

"Moramo biti spremni za novu vrstu terora", dodao je on.

četvrtak, 24 novembar 2016 00:00

Mosul: ID potpuno opkoljen

Snage koje se na sjeveru Iraka bore protiv Islamske države, presjekle su danas posljednju rutu za snabdijevanje džihadista koja povezuje grad Mosul sa Sirijom, i na taj način potpuno su opkoljeni pripadnici ID.
 
Borbe za Mosul - Foto: Screenshot/YouTube
Borbe za MosulFoto: Screenshot/YouTube

Kako prenosi AFP, dan nakon što je koalicija na čelu sa SAD u tom gradu bombardovala posljednji preostali most iznad Tigra, elitne iračke snage, koje se na istoku grada bore protiv islamista, takođe su saopštile da su značajno napredovale.

Iračke snage su 17. oktobra pokrenule veliku ofanzivu za preuzimanje Mosula, drugog po veličini iračkog grada gdje su džihadisti Abu Bakr al Bagdadija proglasili kalifat 2014. godine.

Sjeverom Evrope se veoma brzo širi virus ptičjeg gripa H5N8 i vjerovatno ga prenose divlje ptice koje ne pokazuju nikakve simptome, upozorio je Tomas Metenlaiter, predsjednik njemačkog udružnja za kontrolu zdravlja životinja iz Instituta "Fridrih Lefler".
 
Ptičiji grip (foto:telegraf.rs) -
Ptičiji grip (foto:telegraf.rs)

Prema njegovim riječima, virus H5N8 sada je prešao sa divljih ptica na domaću živinu na farmama na sjeveru Evrope, prenosi Dojče vele.

Metenlaiter je saopštio da je virus otkriven u deset njemačkih saveznih država, a da je prvi registrovani slučaj u zemlji zabilježen 8. novembra.

Slučajevi ptičjeg gripa su zabilježeni i u drugim evropskim zemljama, uključujući Dansku i Švedsku, gdje je danas objavljeno da su zabilježeni prvi slučajevi bolesti kod divljih ptica u tim zemljama.

Dodatni testovi su sprovedeni na farmama živine na jugu Švedske.

Virus H5N8, za koji se misli da nije opasan za ljude, prvo je otkriven na granici Rusije i Mongolije u junu.

Potom je isti virus utvrđen i u Iranu i Izraelu, podsjeća Dojče vele.

Američki Stejt Department izdao je upozorenje građanima SAD o povećanom riziku od terorističkih napada širom Evrope, a posebno za vrijeme praznika.
 
Stejt department - Foto: AP
Stejt departmentFoto: AP

"Građani SAD-a treba da budu oprezni za vrijeme festivala i događaja na otvorenom", navodi se u saopštenju i dodaje da imaju pouzdane informacije da Islamska država, Alkaida i njihove pridružene organizacije i dalje planiraju napade u Evropi", prenosi Telegraf.

Department je naveo da su ekstremisti ranije izveli napade u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Turskoj, te da postoji bojazan zbog potencijalnih napada širom Evrope.

sreda, 23 novembar 2016 00:00

Danska ne prima izbjeglice

Danske vlasti saopštile su da neće primati oko 500 izbeglica koliko je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) odredio toj zemlji da primi svake godine.
 
Izbjeglice - Foto: AP
IzbjegliceFoto: AP

Odluku je donijelo dansko Ministarstvo za imigraciju i integraciju na sastanku s parlamentarnim odborom o izbjeglicama.

"Odluka je donijeta kako bi opštine mogle da se bolje brinu o već prisutnim izbjeglicama", navela je ministarka Ingrid Stejberg i dodala da Danska ima obavezu da pomogne izbjeglicama koje prima, ali i da održi "privrednu, društvenu i kulturnu koheziju Danske".

Danska, zemlja s 5,7 miliona stanovnika, dobila je prošle godine 21.000 zahtjeva za azil, a od početka ove godine 5.700 zahtjeva.

ponedeljak, 21 novembar 2016 00:00

Merkelova potvrdila kandidaturu za četvrti mandat

Njemački kancelar Angela Merkel potvrdila je danas da će se kandidovati za četvrti mandat na izborima naredne godine.
 
Angela Merkel - Foto: AFP
Angela MerkelFoto: AFP

"Dugo sam razmišljala o ovome. Odluka da se kandidujem za četvrti mandat je, nakon 11 godina na dužnosti, sve osim trivijalna", rekla je ona na konferenciji za novinare nakon sastanka sa višim članovima svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije /CDU/.

Merkelovu mnogi vide kao stabilizacijski faktor u Evropi u vrijeme "Bregzita" i kao uporište zapadnih liberalnih vrijednosti nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.

Portpartol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da će ruski predsjednik Vladimir Putin i odlazeći predsjednik SAD Barak Obama vjerovatno neformalno razgovarati na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje tokom vikenda u peruanskoj prestonici Limi.
 
Barak Obama i Vladimir Putin - Foto: AFP
Barak Obama i Vladimir PutinFoto: AFP

"Dvije administracije se nisu dogovorile o bilo kakvim odvojenim sastancima, ali možemo da pretpostavimo da će se predsjedniku Putinu i predsjedniku Obami ukrstiti putevi na marginama foruma i da će razgovarati", rekao je Peskov novinarima, a prenosi Rojters.

Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije saopštili su  da su i dalje daleko od postizanja kompromisa o tome kako podijeliti teret migranata, koji su masovno ušli u Evropu.
 
Migranti - Foto: Getty Images
MigrantiFoto: Getty Images

AFP podsjeća da EU nastoji da primjeni sporazum, postignut u septembru prošle godine, o preraspodjeli 160.000 tražilaca-azila iz Italije i Grčke, ali istočne članice odbacuju sistem kvota, a druge oduglovače s primjenom.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer smatra da su potrebni dodatni pregovori i ocjenjuje da među članicama EU i dalje postoje brojna neslaganja.

"Svaka država članica mora da preuzme određeni deo izbjeglica", rekao je Mezijer na pregovorima u Briselu.

Italija, koja je na udaru talasa migranata, ismijala je koncept "fleksibilne solidarnosti" pošto istočne članice odbacuju svoj dio kvota azilanata i, umjesto toga, nude finansijsku i drugu vrstu pomoći.

"To je prije teško ismijvanje nego fleksibilna solidarnost", rekao je italijanski ministar unutrašnjih poslova Anđelino Alfano.

Uprkos tome što je prošle godine postignut dogovor o preraspodjeli 160.000 migranata iz Italije i Grčke, zemlje istočne Evrope, među kojima su Slovačka, Poljska i Mađarska, odbile su da ih prime, podsjeća Rojters.

"Ne možemo da se pretvaramo da kvote, kakve su sada, funkcionišu", poručio je ministar unutrašnjih poslova Slovačke Robert Kalinak.

Strana 83 od 93
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…