All for Joomla All for Webmasters

Info sport

Emisija u kojoj govorimo o sportskim događajima u našem gradu, državi, regiji i ...

Emisija za selo i poljoprivredu

U emisiji za selo i poljoprivredu  informišemo vas o aktuelnostima vezanim za ...

Jutarnji program

U toku jutarnjeg programa RNG emitujemo različite informativne sadržaje, poput ...

Gramofon

Gramofon – Emisija stare narodne i izvorne muzike. U emisiji Gramofon slušamo ...

Vrtuljak

Vrtuljak je emisija za najmlađe slušaoce. U ovoj emisiji slušamo dječije ...

Vremenska prognoza

Cloudy

7°C

Novi Grad

Cloudy

Humidity: 78%

Wind: 17.70 km/h

  • 25 Nov 2017

    Cloudy 8°C 6°C

  • 26 Nov 2017

    Rain 9°C 1°C

Svijet

subota, 16 septembar 2017 00:00

Dojče vele: NATO je malo nervozan

I pored svih ruskih pokušaja smirivanja, članice NATO-a veoma su zabrinute zbog vojnih vježbi „Zapad-2017", piše "Dojče vele".

Prije svega je riječ o istočnoevropskim članicama Alijanse koje strahuju da bi Rusija mogla da ih napadne, dodaje se.

Da li je Zapad, dakle NATO, imaginarni neprijatelj rusko-bjeloruske vojne vježbe nazvane „Zapad-2017"? Rusko ministarstvo odbrane to negira. Manevar je „potpuno defanzivne prirode i nije usmjeren ni prema jednoj zemlji, niti grupi zemalja". Oleg Vojnov, savjetnik beloruskog ministra odbrane, za svaki slučaj dodaje: „Izabrali smo vojna uporišta koja su dosta daleko od granice Ukrajine, Poljske, Litvanije i Letonije."

Dvije vojske imaju fiktivne neprijatelje kojima su čak dali i imena: Vajšorija, Lubenija i Vesbarija. Međutim baltičke zemlje i Poljska strahuju da bi to mogla da budu i njihova imena. Još se dobro sjećaju posljednje ruske vojne vježbe koja se takođe zvala „Zapad" iz 2013. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim i tamo je, kao što je poznato – i ostala.

Izgubljeno povjerenje

Nepovjerenje na strani NATO-a počinje već kada je u pitanju broj učesnika vježbi. Prema navodima Moskve, u vojnoj vježbi učestvuje oko 12.700 vojnika. Zapadni stručnjaci za bezbjednost vjeruju da broj vojnika nije slučajno ispod granice od 13.000, jer su za veći broj i Rusija i NATO obavezni da jedni druge informišu, kao i da pozovu posmatrače druge strane. Zapadni stručnjaci vjeruju da se navodi znatno manji broj od stvarnog. Londonski vojno-naučni Institut Džejns procjenjuje da je vježbi učestvuje od 80.000 do 100.000 vojnika.

Stručnjak njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) za bezbjednosna pitanja i bivši oficir generalštaba Roderih Kizeveter, u intervjuu za radio Dojčlandfunk objasnio je da se navedeni brojevi odnose samo na vojnike u Belorusiji. To je „samo dio mnogih drugih vježbi" kojih je istovremeno bilo između Crnog mora i poluostrva Kola. Bivši general Bundesvera Karl-Hajnc Later, takođe za Dojčlandfunk je izjavio: „U Savjetu NATO-Rusija jesmo bili obaviješteni", ali je u Savetu „narušeno povjerenje" i sumnja se u tačnost navedenih informacija.

Sjećanje na zauzimanje Krima

U istočnim NATO-zemljama širi se strah. Pavel Soloh, šef poljske nacionalne službe za bezbjednost, za privatni radio Zet izjavio je da je vježba demonstracija „sposobnosti ruske države za velike ratne akcije" kao i da je „stepen mobilizacije zaista impresivan". I Aleksandar Graf Lambsdorf, političar njemačkih Liberala (FDP) i zamjenik predsjednika Evropskog parlamenta, kaže: „Veliki ruski manevri su povod za zabrinutost."

General Later doduše ne vjeruje da je pritom riječ o simulaciji napada na Poljsku ili Baltik. Ipak, on smatra da je uznemirenost Baltika „normalna", kao i da bi Rusija mogla da uradi „nešto slično" onome što je uradila u Gruziji, na Krimu ili na istoku Ukrajine. I Roderih Kizeveter ocjenjuje da je „malo vjerovatan" napad na neku od NATO-zemalja. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, za rusku novinsku agenciju Ria novosti izjavio je da manevri ne predstavljaju „neposrednu opasnost za nekog saveznika", ali i dodao da bi Moskva trebalo kroz transparentnost „da otkloni napetosti i spreči nesporazume".

Da Rusija hoće…

Ali upravo to Rusija ne želi – u tome su saglasni gotovo svi zapadni političari zaduženi za bezbjednosna pitanja. Političar CDU Kizeveter smatra da je strategija Rusije ta da se „permanentno stvara nesigurnost i šalje signal nedovoljne uračunljivosti", kako bi se NATO države uznemiravale. Uz to, predsjednik Putin upravo u vrijeme nemačke predizborne kampanje želi da unese razdor među istočnim članicama NATO koje se osjećaju ugroženo i njemačkog društva, „koje više ne zna šta znači kada preti jedna visokonaoružana zemlja".

Litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite ukazuje na to da istočne NATO-članice danas više nisu toliko ranjive kao nekada: „Sada smo bolje pripremljeni", kaže ona. Uz to, SAD su krajem avgusta u Litvaniji stacionirale sedam borbenih aviona. Američka vojna vozila raspoređena su i u Poljskoj.

Međutim, to koliko je slaba korist od NATO-članstva i prisustva par američkih lovačkih aviona, pokazalo je prije godinu dana istraživanje američkog trusta mozgova RAND. Ono ukazuje da je Ahilova peta u odbrani Baltika takozvana „rupa Suvalki". Ukoliko Rusija napadne Baltik, pokazuje studija, potrebno je samo da zauzme taj uzak koridor između Poljske i Litvanija koji se na istoku naslanja na Bjelorusiju, a na zapadu na rusku eksklavu Kalinjingrad. Time bi se sprečilo NATO snabdijevanje na sjeveru.

Studija, na kojoj su radili bivši glavni komandant NATO Vesli Klark i bivši komandant Egon Rams, dolazi do zaključka da pješadija NATO „ne bi bila u stanju da se povuče – na licu mjesta bi bila uništena". Ostala bi jedino mogućnost ponovnog osvajanje Baltika, ali to bi završilo „katastrofalno". Za stanovnike Baltika to nisu nimalo ohrabrujući zaključci.

 

Dojče vele: NATO je malo nervozan

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske saglasili su se  u Beogradu da će timovi Srbije i RS početi da rade na sastavljanju Deklaracije o opstanku srpske nacije uz ocenu da Srbija i Republika Srpska nikada nisu bolje sarađivale.

Vučić i Dodik su rekli i da očekuju dalji napredak odnosa, a razgovarali su i o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika.

Dodik je, uz zahvalnost za dosadašnju podršku, rekao da i u budućnosti očekuje podršku Srbije. On je upoznao predsjednika Vučića sa političkom situacijom u RS i Bosni i Hercegovini.

Predsjednici Vučić i Dodik saglasili su se da će u narednom periodu još bliže sarađivati na polju ekonomije i infrastrukture, navodi se u saopštenju.

 

  Vučić i Dodik: Timovi počinju da rade na Deklaraciji

petak, 15 septembar 2017 00:00

ID preuzela odgovornost za napad u Londonu

Ekstremistička organizacija ID preuzela je odgovornost za današnji napad na voz u podzemnoj željeznici u Londonu, u kome je povrijeđeno 29 osoba. Saopštenje o preuzimanju odgovornosti, objavila je novinska agencija Islamske države Amak, prenijela je agencija Rojters.
 
London - eksplozija (Foto: Twitter) -
London - eksplozija (Foto: Twitter)

Britanska služba bezbjednosti identifikovala je osumnjičenog za umiješanost u napad na voz u Londonu uz pomoć snimaka sa sigurnosnih kamera, javio je “Skaj njuz“, citirajući snage bezbjednosti.

“Izvori u službi bezbjednosti navode da su identifikovali osumnjičenog uz pomoć sigurnosnih snimaka“, prenosi izvještač “Skaj njuza“.

U jutrošnjem incidentu u vozu na londonskoj metro stanici “Parsons grin“, koji je policija proglasila za teroristički akt, povrijeđeno je 29 osoba.

Dio ljudi zadobio je opekotine, a dio je povrijeđen u gužvi koja je počela kada su putnici u panici počeli da bježe od mjesta eksplozije.

Nivo opasnosti od terorizma podignut je na "kritično"

Nivo opasnosti od terorizma u Velikoj Britaniji podignut je na "kritično" što znači da postoji neposredna opasnost od novog napada, rekla je večeras britanski premijer Tereza Mej.

Ona je rekla da je nivo opasnosti podignut sa "ozbiljno" na "kritično".

petak, 15 septembar 2017 00:00

Guteres osudio posljednji test Pjongjanga

Generalni sekretar UN Antonio Guteres osudio je ispaljivanje rakete koja iz Sjeverne Koreje preko teritorije Јapana, saopšteno je iz svjetske organizacije.
 
Antonio Guteres - Foto: AFP
Antonio GuteresFoto: AFP


On je u saopštenju pozvao vlasti Sjeverne Koreje da zaustave dalja testiranja projektila, da se ponašaju u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i ostave prostor za nastavak iskrenog dijaloga o denuklearizaciji. 

Guteres je dodao da će se u UN razgovarati o balističkim testovima Pjongjanga na marginama sjednice Generalne skupštine sljedeće sedmice.

Američki sekretar Reks Tilerson rekao je danas da raketni testovi Sjeverne Koreje prijete cijelom svijetu i naglasio da SAD blisko sarađuju sa regionalnim saveznicima Јapanom i Јužnom Korejom po tom pitanju.
 
Reks Tilerson (Foto:.huffpost.com) -
Reks Tilerson (Foto:.huffpost.com)

"Sve agresivniji i izolovani režim u Sjevernoj Koreji prijeti demokratijama u Јužnoj Koreji, Јapanu i, što je još važnije, u posljednje vrijeme prijetnje su proširene na SAD, čime se prijeti cijelom svijetu", rekao je Tilerson na skupu Zajednica demokratija. 

On je dodao da je fokus pažnje sada na američkim regionalnim saveznicima - Јužnoj Koreji i Јapanu. 

"Radeći sa njima i drugim demokratskim partnerima nastavljamo da gradimo konsenzus u Savjetu bezbjednosti UN s ciljem formiranja ujedinjenog međunarodnog fronta koji čuva naše vrijednosti i čini sve da budemo bezbjedniji", rekao je Tilerson.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zakazao je za danas vanrednu sednicu poslije najnovije raketne probe Sjeverne Koreje.
 
Savjet bezbjednosti UN - Foto: AP
Savjet bezbjednosti UNFoto: AP

Misija Etiopije, koja predsjedava Savjetu ovog mjeseca, saopštila je da će konsultacije iza zatvorenih vrata biti održane u petak popodne na zahtjev SAD i Јapana.

Premijer Јapana Šinzo Abe osudio je lansiranje rakete kao nepromišljen čin koji "gazi po želji međunarodne zajednice da se postigne mirno rješenje".

"Nepromišljen čin Sjeverne Koreje apsolutno je neprihvatljiv", rekao je Abe.

Јapanski premijer je rekao da nova raketna proba naglašava potrebu da se u potpunosti ispuni svrha sankcija UN i da je međunarodnoj zajednici više nego ikada potrebna solidarnost.

Sjeverna Koreja ispalila je još jedan balistički projektil, koji je prošao kroz vazdušni prostor japanskog ostrva Hokaido i pao u Tihi okean na oko 2.000 kilometara od ostrva, prenijeli su japanski mediji.
 
Balistička raketa - Foto: TANЈUG
Balistička raketaFoto: TANЈUG

Iz japanske vojske je saopšteno da je projektil koji je ispalio Pjongjang dostigao visinu od 770 kilometara i distancu od 3.700 kilometara. 

Sekretar Vlade Јapana Јošide Suga rekao je da je projektil bio sličan onom koji je Pjongjang ispalio 29. avgusta. 

Lokalni mediji prenose da Vlada Јapana nije pokušala da uništi projektil i da nije nanesena nikakva šteta japanskim avionima i plovilima, kao ni to da na japansku teritoriju nisu pali nikakvi strani predmeti, prenosi "Raša tudej". 

Sjeverna Koreja izvršila je novi test nakon što balističke vježbe Јužne Koreje u Јapanskom moru. 

Predsjednik Јužne Koreje Mun Džae In sazvao je sastanak Nacionalnog savjeta bezbjednosti nakon nove probe Sjeverne Koreje.

Veoma jak tajfun, 18. u ovoj sezoni u Aziji, zahvatio je  jugozapadna ostrva Јapana i narednih dana će se proširiti na centralna ostrva, upozoravaju japanske vlasti.
 
Tajfun Talim (foto: Fena) -
Tajfun Talim (foto: Fena)

Nacionalna meteorološka agencija upozorila je na snažne bujice i opasnost od poplava i klizišta.

Agencija očekuje kišu "koju se viđa tek svakih 50 godina" u zoni Okinave.

Ostrvo Mijako, na krajnjem jugu arhipelaga, od sjuče je pod jakim naletima vjetra i olujnih kiša, pa su zatvorene škole i došlo je do nestanka struje u 18.000 domaćinstava.

Rusija se neće vratiti u Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope i neće uplaćivati novac SE za njen rad, sve do joj se ne vrati pravo glasa u ovoj organizaicji.
 
PS Savjeta Evrope (ilustracija) -
PS Savjeta Evrope (ilustracija)

- Rusija je zamrzla uplaćivanje novca za Parlametarnu skupštinu SE i odbila da učestvuje u njenom radu. Takva odluka je donijeta zbog diskriminišuće politike te organizacije - rekao je potpredsjednik Državne dume Petar Tolstoj.

On je istakao, da dok se to ne promijeni, Moskva se neće vratiti u PS i neće plaćati svoj doprinos, prenosi Tass.

- Konačna odluka još nije donijeta, ona je u nadležnosti izvršnih vlasti. U svakom slučaju, Moskva neće plaćati ni vratiti se dok PS ne promijeni svoje odredbe i ruskim poslanicima ne vrati pravo u potpunosti - naveo je on.

Rusiji je 2014. i 2015. godine oduzeto pravo glasa na sjednicama PS SE i mogućnost učestvovanja u radu njenih organa.

Evropska unija ponovo je produžila sankcije Rusiji za šest mjeseci, do 15. marta 2018. godine, zbog unutrašnjeg sukoba u Ukrajini.
 
Rusija i EU (Foto: Sputnik/Vladimir Sergejev) -
Rusija i EU (Foto: Sputnik/Vladimir Sergejev)

Sankcije se odnose na ruske i ukrajinske pojedince i pravna lica.

Uprkos činjenici da je nekoliko članica EU ranije iskazalo protivljenje antiruskim sankcijama i pozvalo na njihovo ukidanje, Brisel i dalje nastavlja da produžava restrikcije Moskvi, navodi "Sputnjik".

Strana 9 od 44
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…